Urbana pravila određena su u skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, lokalnim uvjetima, stupnjem konsolidiranosti područja te s korištenjem i namjenom prostora.
Prema kriterijima prostornog uređenja i stabilnosti urbane matrice razlikuju se tri područja konsolidacije:
Urbanim pravilima se određuju uvjeti provedbe svih zahvata u prostoru i smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja za koje su obuhvati određeni ovim planom.
Na sve zahvate u prostoru u cilju smanjenja rizika, prijetnji i opasnosti za život i zdravlje u slučaju katastrofa i velikih nesreća, terorizma i ratnih razaranja primjenjuju se odgovarajuće Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš iz članka 98. ove Odluke.
Urbana pravila su prikazana na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4a. Urbana pravila.
Na površinama namjene Z, Z1 i Z2, koje urbanim pravilima nisu posebno izdvojene, primjenjuju se urbana pravila iz članaka 66., 67., 78. i 79. ove odluke, ovisno o stupnju konsolidiranosti tih površina. Na površinama namjene R1, R2, IS i groblja koje urbanim pravilima nisu posebno izdvojene primjenjuju se urbana pravila iz članka 77. ove odluke.
Na površinama pod šumom, ne može se graditi, osim infrastrukture i građevina u funkciji šumarstva, a u skladu s posebnim propisima iz područja šumarstva i zaštite prirode. Iznimno, omogućuje se proširenje Gaja urni prema posebnim uvjetima.
Omogućuje se gradnja i postavljanje uređaja za korištenje obnovljivih izvora energije uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na kvalitetu stanovanja, imajući u vidu i ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA. Omogućuje se istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda u energetske svrhe sukladno posebnim propisima.
Gradnja helidroma, reciklažnih dvorišta, manjih komunalnih baza i drugih manjih infrastrukturnih i manjih komunalnih građevina odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina, bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.
Prigodom osnivanja građevne čestice gradnja je moguća i na građevnoj čestici površine do 5% manje od površine propisane urbanim pravilima ove odluke, ako se dio katastarske čestice priključuje planiranoj ulici ili pristupnom putu, s tim da se kvantifikacija odnosi na propisanu česticu.
Na gradnju zamjenske građevine, te rekonstrukciju građevine kojom se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu, a kojom se bitno ne mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, namjena kojih je sukladna namjeni utvrđenoj Generalnim urbanističkim planom, ne primjenjuju se ovom odlukom propisani uvjeti udjela prirodnog terena, pristupa s prometne površine, broja parkirališnih mjesta i odvodnje otpadnih voda. Postojeći prirodni teren manji od propisanog obavezno zadržati.
Ulične ograde i ograde između građevnih čestica za namjene koje nisu stambene određuju se prema normativima osnovne namjene i nije ih moguće smjestiti unutar rezervacije proširenja postojeće ulice.
Unutar prostora rezervacije proširenja postojeće ulice do realizacije proširenja ulice moguće je osigurati pristup građevini i urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije.
Prostor rezervacija proširenja postojeće ulice na građevnoj čestici ne uključuje se u propisanu površinu prirodnog terena određenu urbanim pravilima ove odluke.
Građevine se mogu graditi samo uz rješenje priključka na prometnu površinu prema članku 38. ove odluke, priključaka na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda i rješenjem prometa u mirovanju, u skladu s odredbama ove odluke.
U slučaju neizvedene vodoopskrbne mreže i mreže odvodnje u pristupnim ulicama individualne stambene građevine do 400 m² GBP s najviše tri stambene jedinice mogu se graditi s rješenjem opskrbe vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku.
Smještaj građevine na građevnoj čestici određen je urbanim pravilima ove odluke. Građevine nije moguće smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice. Propisane udaljenosti od međa građevne čestice, ne odnose se na među prema javnoprometnoj površini, javnom parku ili površini rezerviranoj za proširenje postojeće prometnice i među uz koju je građevina prislonjena.
Visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od javnoprometnih površina (ulica, trg, željeznička pruga), površina rezerviranih za proširenje postojeće prometnice, javnog parka i manjih infrastrukturnih građevina, ako detaljnim urbanim pravilima ove odluke nije određeno drugačije. Visina građevine izražava se kao jedinstveni broj za svaku konstruktivnu cjelinu (dilataciju) građevine; terasasti oblik zgrade (promjenjiv po visini u jednoj konstruktivnoj cjelini) nema utjecaja na mjerenje udaljenosti. Urbanističkim planom uređenja može se odrediti drugačija međusobna udaljenost građevina. Ako se visoka građevina gradi kao ugrađena ili poluugrađena dubinu je potrebno uskladiti s pretežitom dubinom uličnog poteza, ali ne više od 20 m.
Gradnja građevina na regulacijskoj liniji dozvoljena je samo ako širina koridora ulice nije manja od 12,0 m u zonama individualne i niske gradnje, a 18,0 m u zonama visoke gradnje. Za zone visoke gradnje mora biti ispunjen i jedan od sljedećih uvjeta: gradnja predstavlja dovršetak poteza ugrađenih zgrada, ili se prema lokalnim uvjetima zgrada gradi na prevladavajućem građevnom pravcu.
Urbanističkim planom uređenja osigurati da se kod planiranja novih stambenih odnosno stambeno-poslovnih susjedstva u skladu s pravilima struke, osigura korištenje obnovljivih izvora energije, barem minimalni standard pratećih sadržaja naselja, da svaka urbanistička cjelina, u pravilu, ima svoj trg, igralište i parkovnu površinu kao i spoj na gradsku prometnu mrežu, a što odgovara konačnom broju korisnika tog prostora.
U zonama niske i visoke izgradnje potrebno je osigurati preduvjete za zdravi život uređenjem pratećih sadržaja - parkova i igrališta u skladu s pravilima struke bilo u sklopu predvrtova, dvorišta bloka bilo javnih gradskih prostora - ulica, trgova ili parkova.
U gradnji niskih i individualnih građevina na regulacijskoj liniji ili na rubu rezervacije proširenja prometne površine, balkoni, lođe, istaci i sl. mogući su iznad javnoprometne površine ili prostora rezervacije, ako je koridor ulice ili prostor rezerviran za proširenje najmanje širine 15,0 m.
U gradnji visokih građevina na regulacijskoj liniji ili na rubu rezervacije proširenja prometne površine, balkoni, lođe, istaci i sl. mogući su iznad javnoprometne površine ili prostora rezervacije, ako je koridor ulice ili prostor rezerviran za proširenje najmanje širine 18,0 m.
Kod nove gradnje balkoni, lođe, istaci i sl. iz stavaka 21. i 22. ovog članka mogu se planirati samo ako je koeficijent iskoristivosti (kis) 90% ili manje u odnosu na najveći dozvoljeni kis na predmetnoj čestici, a ukupni kis građevine (s uračunatim površinama građevine i iznad javne površine) ne prelazi 95% u odnosu na najveći dozvoljeni kis na predmetnoj čestici. Balkoni, lođe, istaci i sl. mogu se graditi na visini 4 m ili više iznad javne površine, dubine do 1,0 m i mogu zauzimati najviše ⅓ širine pročelja. Na područjima za koja se primjenjuju odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA mogućnost gradnje balkona, lođa, istaka i sl. na kulturnim dobrima, kao i visinu na kojoj se mogu graditi, određuje posebnim uvjetima nadležno tijelo zaštite.
Najveća visina građevine je devet nadzemnih etaža.
U svim građevinama čija se gradnja omogućuje ovom odlukom moguća je izgradnja podzemnih etaža, ukoliko se ne navodi drugačije ili je gradnja podzemnih etaža onemogućena na temelju posebnih propisa. Na kosom terenu u podsljemenskom području građevina može imati samo jednu podzemnu etažu visine do 3,5 m (mjereno od poda do poda), izuzev građevina javne namjene, poslovne namjene (K1) i donje stanice Sljemenske žičare (IS); iznimno ispod podzemne etaže moguće je izvesti tehnički podrum bez namjene, ukoliko ga zahtijeva geomehanički izvještaj za gradnju građevine (tehnički podrum se ne uračunava u iskaz GBP).
U svrhu postizanja većeg stupnja urbaniteta, u dijelu prizemlja niskih i visokih građevina, kada su iste smještene na regulacijskoj liniji ili dužom stranom orijentirane na ulicu i nalaze se uz ulice koje su dio osnovne ulične mreže prema stavku 7. članka 38. ovih odredbi, nije dozvoljen smještaj parkirališta i/ili garaža prema ulici.
Građevine više od devet nadzemnih etaža
Građevina s više od devet nadzemnih etaža ili veće visine može se graditi, ako je to nužno zbog djelatnosti koja se u njoj obavlja (silosi, vodotornjevi, tornjevi odašiljača i prijemnika, industrijski i komunalni uređaji, vjerske građevine i drugo). Na te građevine ne primjenjuje se odredba stavka 17. ovog članka.
Poslovne građevine, hoteli, građevine javne, mješovite i stambene namjene mogu se graditi i s visinama višim od devet nadzemnih etaža kada je to propisano ovim planom i urbanističkim planom uređenja.
Izgradnja građevina viših od devet nadzemnih etaža omogućava se uz uvjet izrade i donošenja urbanističkog plana uređenja te zadovoljavanje sljedećih smjernica (minimalih uvjeta):
smještaj uz gradske avenije ili glavne gradske ulice;
prihvatljiv ukupan utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na zaštićene dijelove grada;
blizinu sustava javnog prometa;
zadovoljavajuću prometnu propusnost okolnih ulica;
poboljšanje gradske infrastrukture u široj zoni;
dodatno uređenje javne površine oko građevine, u pravilu, ispred građevine;
najveći dozvoljeni kisn građevne čestice je 3,5.
Građevine više od devet nadzemnih etaža ne mogu se graditi u podsljemenskom predjelu, sjeverno od Aleje grada Bolonje, Karažnika, Bolničke, Ilice, Vlaške, Maksimirske i ulice Dubrava, sjeverno od željezničke pruge između Trga Francuske Republike na zapadu i Heinzelove ulice na istoku, uz iznimku prostora Bloka Badel i bloka Kršnjavoga-Savska-Jukićeva.
Građevine više od devet nadzemnih etaža ne mogu se graditi ni unutar prostornih koridora navedenih u članku 92. ove odluke.
Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, parkova, biciklističkih prometnih površina, parkirališta za bicikle, pješačkih staza, te komunalne infrastrukture omogućuje se na čitavom gradskom području bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.
Gradnja poslovnih građevina iz članka 18. i građevina u funkciji osnovne namjene iz članka 20. ove odluke treba biti usklađena s lokalnim uvjetima.
Zaštitne zone površina posebne namjene
Unutar zaštitnih zona površina posebne namjene:
nije dopuštena izgradnja skladišnih i sličnih prostora za odlaganje goriva, eksplozivnih i sličnih tvari koje mogu izazvati negativne učinke na okoliš;
za izgradnju građevina bilo koje vrste unutar zaštitne zone potrebno je prethodno pribaviti suglasnost nadležnog ministarstva;
prilikom izrade urbanističkih planova uređenja koji dijelom ili u cijelosti zahvaćaju zaštitnu zonu potrebno je prije donošenja plana ishoditi suglasnost nadležnog ministarstva;
za izgradnju svih građevina viših od 25 m potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORH-a.