1. Uvjeti određivanja i razgraničenja površina javnih i drugih namjena

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Generalnome urbanističkom planu su:

1. 1.

   temeljna obilježja prostora Zagreba i ciljevi razvoja urbane kulture i razvoja grada;

2. 2.

   valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

3. 3.

   održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša i unapređivanje kvalitete života;

4. 4.

   postojeći i planirani broj stanovnika;

5. 5.

   poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina;

6. 6.

   ravnomjernije povećavanje broja radnih mjesta na gradskom području;

7. 7.

   racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

1. 1.

   Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA - izmjene i dopune 2025. u mjerilu 1:5000, i to:

   1. 1.

      Stambena namjena S

   2. 2.

      Mješovita namjena M

      1. 2.1.

         mješovita namjena gradskog središta M0

      2. 2.2.

         mješovita — pretežito stambena M1

      3. 2.3.

         mješovita — pretežito poslovna M2

   3. 3.

      Javna i društvena namjena D
      (državna i gradska uprava, javne ustanove, političke organizacije, diplomatska predstavništva s mogućnošću rezidencijalne gradnje, kongresni centri, sportsko-rekreacijske dvorane i sl.) D

      1. 3.1.

         upravna D1

      2. 3.2.

         socijalna D2

      3. 3.3.

         zdravstvena D3

      4. 3.4.

         predškolska D4

      5. 3.5.

         školska D5

      6. 3.6.

         visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi D6

      7. 3.7.

         kulturna D7

      8. 3.8.

         vjerska D8

      9. 3.9.

         površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene

   4. 4.

      Gospodarska namjena G

      1. 4.1.

         proizvodna namjena I

      2. 4.2.

         poslovna namjena K1

      3. 4.3.

         trgovački kompleksi K2

      4. 4.4.

         ugostiteljsko-turistička namjena T

      5. 4.5.

         površine na kojima su moguće sve gospodarske namjene G

      6. 4.6.

         tržnica TR

   5. 5.

      Sportsko-rekreacijska namjena

      1. 5.1.

         sport s gradnjom R1

      2. 5.2.

         sport bez gradnje R2

   6. 6.

      Javne zelene površine

      1. 6.1.

         javni park Z1

      2. 6.2.

         gradske park-šume Z2

      3. 6.3.

         tematski park Z3

      4. 6.4.

         javne gradske površine — tematske zone Z4

   7. 7.

      Zaštitne zelene površine Z

   8. 8.

      Posebna namjena N

   9. 9.

      Površine infrastrukturnih sustava IS

   10. 10.

       Površine zelenog i infrastrukturnog sustava ZIS

   11. 11.

       Groblje

   12. 12.

       Vode i vodna dobra

       1. 12.1.

          površine pod vodom V1

       2. 12.2.

          površine povremeno pod vodom V3

       3. 12.3.

          vodotok sa zaštitnim koridorom V2

   13. 13.

       Koridor posebnog režima potoka

   14. 14.

       Koridor posebnog režima dalekovoda

2. 2.

   Ovom je odlukom predviđena mogućnost daljnjeg razgraničenja unutar namjena iz ovoga članka izradom urbanističkih planova uređenja i/ ili urbanističko - tehničkim uvjetima u skladu člankom 23. ovih odredbi.

1. 1.

   Površine stambene namjene su površine na kojima su postojeće i planirane građevine stambene.

2. 2.

   Na površinama stambene namjene mogu se graditi i uređivati prostori i za prateće sadržaje:

   1. 1.

      prodavaonice robe dnevne potrošnje najveće GBP 500 m²;

   2. 2.

      predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice), škole;

   3. 3.

      ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

   4. 4.

      druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (tihi obrti, vjerske zajednice, kulturni sadržaji, poslovni prostori - uredi, diplomatska predstavništva s mogućnošću građenja rezidencijalne građevine, manji sportsko- rekreativni sadržaji i površine i sl.);

   5. 5.

      parkovi i dječja igrališta.

3. 3.

   Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine, uz uvjet da unutar jedne građevne čestice mogu biti površine do najviše 150 m² GBP-a za individualnu i nisku gradnju, a najviše 10% GBP-a za visoku gradnju. Postojeći prateći sadržaji veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja. U zonama individualne i niske gradnje prateći sadržaji mogu biti i u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici.

4. 4.

   Na zasebnoj građevnoj čestici mogu se graditi: predškolske ustanove, škole, ustanove zdravstvene zaštite, domovi umirovljenika, zgrade za kulturu te se mogu uređivati manji parkovi.

5. 5.

   Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu biti: prodavaonice robe dnevne potrošnje, vjerske građevine i manje elektroenergetske i komunalne građevine, igrališta, sportsko-rekreacijske površine, diplomatska predstavništva s mogućnošću građenja rezidencijalne građevine.

6. 6.

   Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi, ugostiteljstvo, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i prometnim intenzitetom ometaju stanovanje. Postojeći takvi sadržaji mogu se zadržati, bez mogućnosti širenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

1. 1.

   Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i uređivati prostore iz mješovite - pretežito stambene namjene - M1 i mješovite - pretežito poslovne namjene - M2.

2. 2.

   Urbanističkim planovima uređenja određuje se namjena.

3. 3.

   Na površinama mješovite namjene u niskokonsolidiranim gradskim područjima potrebno je osigurati zelene površine prema odredbama članaka 82. i 83. ovih odredbi.

4. 4.

   Iznimno, na područjima urbane preobrazbe, površine igrališta za djecu definirat će se programom za izradu urbanističkog plana uređenja, nakon provedene analize šireg prostora o zadovoljenju potreba djece, poštujući mjere zaštite i smjernice nadležnog tijela zaštite, kada se ona nalaze unutar granica kulturnog dobra.

5. 5.

   Iznimno, javna i društvena namjena može biti prevladavajuća unutar pojedinih područja sukladno smjernicama za izradu urbanističkog plana uređenja.

1. 1.

   Na površinama mješovite namjene gradskog središta planira se uravnoteženi odnos stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i javnih namjena s pratećim sadržajima.

2. 2.

   Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske građevine.

3. 3.

   Na površinama mješovite namjene gradskog središta, mogu se graditi i uređivati prostori stambene, stambeno-poslovne, poslovne i javne namjene kao i prostori za:

   1. 1.

      gradske robne kuće, trgovačke sadržaje;

   2. 2.

      predškolske ustanove, škole, visokoškolske ustanove i druge obrazovne i znanstvene ustanove;

   3. 3.

      ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

   4. 4.

      tihe obrte;

   5. 5.

      društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

   6. 6.

      pošte, banke i sl.;

   7. 7.

      posebnu namjenu;

   8. 8.

      sport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

   9. 9.

      sportsko-rekreacijska igrališta;

   10. 10.

       druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (poslovni prostori, uredi i sl.);

   11. 11.

       ugostiteljske objekte, uz ograničenje kapaciteta hotela do 75 ležajeva;

   12. 12.

       garaže za potrebe bloka/stambenog susjedstva i javne garaže ako je to dozvoljeno ovom odlukom;

   13. 13.

       parkove i dječja igrališta;

   14. 14.

       tržnice;

   15. 15.

       manje energetske i komunalne građevine.

4. 4.

   Na površinama mješovite namjene gradskog središta na obodu bloka prenamjena stambenih građevina u poslovne nije moguća. Omogućava se prenamjena stambenih građevina u stambeno-poslovne na način da se omogućuje prenamjena sadržaja u prizemlju građevine u poslovne i javne sadržaje.

5. 5.

   Na površinama mješovite namjene gradskog središta ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti koji nisu tihi obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

6. 6.

   Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

7. 7.

   Postojeći hoteli kapaciteta većeg od 75 ležajeva mogu se zadržati i rekonstruirati bez povećanja postojećih kapaciteta. Urbanističkim planom uređenja (koji kao najmanji obuhvat mora obuhvaćati jedan blok) moguće je planirati i hotele većeg kapaciteta uz razmatranje utjecaja na okolni prostor predmetnog bloka i ulice.

1. 1.

   Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

2. 2.

   Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

   1. 1.

      prodavaonice robe dnevne potrošnje do najviše 500 m² GBP;

   2. 2.

      predškolske ustanove, škole;

   3. 3.

      ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

   4. 4.

      tihi obrti;

   5. 5.

      društvene organizacije, udruge građana i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

   6. 6.

      pošte, banke i sl.;

   7. 7.

      posebnu namjenu;

   8. 8.

      sport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

   9. 9.

      sportsko-rekreacijska igrališta;

   10. 10.

       druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (poslovni prostori, uredi i sl.);

   11. 11.

       ugostiteljske objekte (osim vrste noćni klub, noćni bar, disco klub), hotel do najviše 50 ležajeva;

   12. 12.

       javne garaže;

   13. 13.

       parkove i dječja igrališta;

   14. 14.

       tržnice.

3. 3.

   Sadržaji iz prethodnog stavka mogu se graditi u sklopu poslovno-stambene građevine ili u zasebnoj građevini u zonama individualne i niske gradnje.

4. 4.

   U zonama individualne i niske gradnje površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% GBP-a na građevnoj čestici.

5. 5.

   Na zasebnoj građevnoj čestici mogu se graditi predškolske ustanove, škole, ustanove zdravstvene zaštite, domovi umirovljenika, zgrade za kulturu te se mogu uređivati parkovi, igrališta i sportsko-rekreacijski sadržaji. Na zasebnim građevnim česticama veličine do 1 ha mogu se graditi i uređivati ostali sadržaji iz stavka 2. ovoga članka.

6. 6.

   Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti s nepovoljnim utjecajem na okoliš, proizvodne građevine, građevine za gospodarenje otpadom, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje. Samo trgovački sadržaji ne mogu biti I. faza ili etapa gradnje građevine.

7. 7.

   Postojeći sadržaji koji ne udovoljavaju uvjetima iz ovoga članka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

1. 1.

   Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene postojeće i planirane građevine su u pravilu poslovne i stambene, s tim da je u prizemlju poslovne i stambeno-poslovne građevine obavezna poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada) ili javna i društvena namjena (predškolska ustanova, uprava, udruge građana i sl.).

2. 2.

   Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, javne i društvene) i uređivati prostori iz stavka 3. ovog članka. Površine za pretežito poslovnu namjenu smještene su uz značajnije gradske poteze i u središnjim gradskim prostorima.

3. 3.

   Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi građevine i uređivati prostori za:

   1. 1.

      stanovanje;

   2. 2.

      prateće sadržaje;

   3. 3.

      javnu i društvenu namjenu;

   4. 4.

      tržnice, gradske robne kuće, trgovine, trgovačke centre, hotele;

   5. 5.

      rad s komplementarnim sadržajima;

   6. 6.

      sport i rekreaciju;

   7. 7.

      javne garaže i punionice goriva;

   8. 8.

      parkove i dječja igrališta;

   9. 9.

      posebnu namjenu;

   10. 10.

       i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

4. 4.

   Zone tržnica uređuju se u skladu s osnovnom namjenom i u skladu s vrijednostima lokacije, odnosno utvrđenim sustavom zaštite.

5. 5.

   Opskrbne i trgovačke centre moguće je graditi na način da najviše 10% parkirališnih potreba može biti riješeno na otvorenom u razini terena, ostatak u sklopu građevine.

6. 6.

   Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi skladišta kao osnovna namjena, građevine za gospodarenje otpadom i građevine za preradu mineralnih sirovina.

1. 1.

   Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje.

2. 2.

   Građevine za javnu i društvenu namjenu su:

   1. 1.

      upravne D1

   2. 2.

      socijalne (umirovljenički, učenički, studentski domovi) D2

   3. 3.

      zdravstvene D3

   4. 4.

      predškolske D4

   5. 5.

      školske D5

   6. 6.

      za visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi D6

   7. 7.

      za kulturu D7

   8. 8.

      vjerske (crkve i samostani, te drugi komplementarni sadržaji) D8

   9. 9.

      površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene
      (građevine državnih i gradskih upravnih tijela, javne ustanove s osnivačem država ili grad, političke organizacije, diplomatska predstavništva s mogućnošću rezidencijalne gradnje, kongresni centri, sportsko-rekreacijske dvorane, vatrogasne postaje i sl.) D

3. 3.

   U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

4. 4.

   Građevine odnosno sadržaji predškolske i školske namjene mogu se graditi i uređivati na površinama svih javnih i društvenih namjena.

5. 5.

   Hoteli do najviše 100 ležaja mogu se graditi na zasebnim građevnim česticama na površinama javne i društvene namjene kao prateći sadržaji upravnoj, zdravstvenoj i vjerskoj namjeni, te visokim učilištima. Postojeći hoteli većeg kapaciteta mogu se zadržati. Ako se za zonu donosi urbanistički plan uređenja njime je moguće preispitati i gradnju hotela većeg kapaciteta.

6. 6.

   Iznimno, unutar površina javne i društvene namjene Studentskog kampusa Borongaj omogućava se gradnja pratećih uslužnih sadržaja na zasebnim česticama.

7. 7.

   Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta, a ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine.

8. 8.

   Na površinama javne i društvene namjene, izuzev predškolske i školske, dozvoljeno je postavljanje kioska i pokretnih naprava i privremenih građevina sukladno odredbama pravilnika kojega donosi gradonačelnik.

1. 1.

   Površine gospodarske namjene određene su za:

   1. 1.

      proizvodnu namjenu I

   2. 2.

      poslovnu namjenu K1

   3. 3.

      trgovačke komplekse K2

   4. 4.

      ugostiteljsko-turističku namjenu T

   5. 5.

      površine na kojima su moguće sve gospodarske namjene G

2. 2.

   Na površinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene, te na površinama za trgovačke komplekse, smještaju se gospodarski sadržaji koji ne smetaju gradskom okolišu.

3. 3.

   Proizvodna namjena – I su industrijski, obrtnički, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građevine.

4. 4.

   Poslovna namjena – K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, komunalno- servisni i prateći skladišni prostori, hoteli.

5. 5.

   Na površinama proizvodne namjene (I) i poslovne namjene (K1) mogu se graditi i:

   1. 1.

      prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine;

   2. 2.

      ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

   3. 3.

      prometne građevine, javne garaže, sportske građevine i površine i rasadnici;

   4. 4.

      uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;

   5. 5.

      punionice goriva.

6. 6.

   Iznimno na prostoru zone K1 na Kajzerici, istočno od željezničke pruge omogućuje se gradnja kompleksa URIHO, što uključuje polivalentni rehabilitacijski centar i proizvodni pogon, dom za osobe s invaliditetom, te ostale prateće sadržaje. Na preostalom dijelu zone K1 istočno od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebačkog velesajma, te na prostoru Zagrebačkog Velesajma, omogućuje se gradnja i stambenih i stambeno-poslovnih građevina.

7. 7.

   Trgovački kompleksi – K2 su veliki trgovački centri i veliki trgovački pogoni koji bitno utječu na urbanistički razvoj svojom vrstom, položajem i opsegom.

8. 8.

   Na površinama trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i sve građevine poslovne namjene (K1).

9. 9.

   Ugostiteljsko-turistička namjena – T su hoteli, izletišta, moteli, ugostiteljske i sportske građevine, kongresni centri i sl.

10. 10.

    Iznimno, u zoni gospodarske namjene jugoistočno od sajma automobila u Jakuševcu do zatvaranja odlagališta Prudinec omogućuje se gospodarenje otpadom sukladno odredbama plana višeg reda.

1. 1.

   Sportsko-rekreacijska namjena sadrži površine za sport i rekreaciju.

2. 2.

   Ovisno o položaju u gradu i vrsti sporta i rekreacije, površine se dijele na one na kojima je moguća gradnja sportskih građevina (oznaka R1) i one na kojima je moguće samo uređenje otvorenih površina za sport i rekreaciju (oznaka R2).

Sportsko-rekreacijska namjena - sport s gradnjom - R1

3. 3.

   Na tim se površinama mogu graditi sportske dvorane i stadioni i druge zatvorene i otvorene sportske građevine, s gledalištem/tribinom (natkriveno ili nenatkriveno) ili bez gledališta/tribine, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama. Najveća ukupna površina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupno izgrađenog GBP-a osnovne namjene, osim za prostor obuhvata UPU Termalno kupalište Blato gdje je najveća ukupna površina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu najviše 45% ukupno izgrađenog GBP-a osnovne namjene.

4. 4.

   Iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije Doma sportova i gradnje i/ili rekonstrukcije Stadiona u Maksimiru omogućuje se izgradnja i sadržaja poslovne namjene, trgovačke namjene (uključivo i trgovački kompleksi), javnih garaža, ugostiteljsko-turističke namjene, hotela, javne i društvene te drugih namjena koje upotpunjuju osnovnu namjenu, pri čemu odnos sportskih i pratećih sadržaja može biti i drugačiji od propisanoga prethodnim stavkom. Predmetni sadržaji mogu se graditi i na zasebnim česticama pod uvjetom da su dio cjelovitog rješenja zone za koju je proveden javni arhitektonski natječaj prema članku 99. ovih odredbi.

Sportsko-rekreacijska namjena - sport bez gradnje - R2

5. 5.

   Na tim se površinama mogu uređivati otvorena igrališta te manji prateći prostori. Uz otvorena igrališta je moguće uređenje gledališta samo kao dio uređenja terena/krajobraznog rješenja, bez natkrivanja. Moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji).

6. 6.

   Najveći GBP pratećih građevina iz prethodnog stavka određuje se na način:

   1. 1.

      u zonama manjima od 5 ha najveći ukupni GPB iznosi 1000 m²/1ha cjelovite uređene sportsko-rekreacijske površine građevne čestice, a proporcionalno manje na manjim;

   2. 2.

      u zonama većima od 5 ha bez obveze izrade UPU-a najveći GBP pratećih građevina iznosi: za zonu Hipodrom: 100 m²/ha, za zonu Jazbina: 400 m²/ha, za zonu Krvarić: 200 m²/ha cjelovite uređene sportsko-rekreacijske površine građevne čestice;

   3. 3.

      u zonama za koje je propisana obveza izrade UPU-a najveći ukupni GBP zone ne može biti veći od 5000 m².

7. 7.

   Otvorena igrališta iz stavka 5. mogu se sezonski natkriti.

8. 8.

   Prateći se sadržaji mogu graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih sportsko- rekreacijskih igrališta.

9. 9.

   Iznimno, omogućuje se gradnja javne podzemne garaže i pratećih sadržaja te funkcionalno i sadržajno povezivanje okolnih sadržaja (bolnica, muzeja, fakulteta, škola i sl.) na lokaciji Srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici. Prateći sadržaji mogu biti smješteni isključivo u podzemnim etažama, a mogu biti sportski i trgovačko-uslužni.

10. 10.

    Iznimno, na lokaciji Mandlova u južnom dijelu zone omogućuje se gradnja građevina sukladno sportsko-rekreacijskoj namjeni – sport s gradnjom (R1).

1. 1.

   Javni park – Z1 je javni krajobrazno uređeni prostor, oblikovan planski raspoređenom prevladavajuće vegetacijskom komponentom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

2. 2.

   Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na povijesne parkove (perivoje), gradske parkove, parkove četvrti ili susjedstva, skverove, edukativne i znanstvene parkove i sl.

3. 3.

   Tipološki oblik parka određuje način i razinu opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom opremom, što se određuje smjernicama za oblikovanje javnih prostora.

4. 4.

   Gradnja građevina, sadržaja i opreme određena je urbanim pravilima ove odluke.

5. 5.

   Iznimno, omogućuje se rekonstrukcija i dogradnja građevine HNK ispod Trga Republike Hrvatske (dogradnja pratećih prostora osnovne namjene isključivo u podzemnom dijelu) te gradnja javne podzemne garaže na dijelu površine Trga dr. Franje Tuđmana i na površini između Ulice Matka Talovca i Ulice Josipa Hanuša.

6. 6.

   Gradske park-šume – Z2 su šume posebne namjene i urbane šume čije su funkcionalno oblikovne karakteristike određene njihovim prirodnim obilježjima. Gradske park - šume mogu se oblikovati kao parkovne površine, a gospodarenjem se zadržava njihova izvorna struktura šume, uz mogućnost opremanja samo onim sadržajima koji će od opće korisnih funkcija šume imati naglašeniju rekreativnu funkciju. Površinu park - šume koja će se uređivati i razinu opremanja određuju tijela nadležna za upravljanje šumama i za zaštitu posebno vrijednih i zaštićenih dijelova prirode na gradskom području. Moguće intervencije na prostoru gradskih park - šuma određene su urbanim pravilima ove odluke.

7. 7.

   Tematski park – Z3 je prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem (temom) te ima naglašeno vegetacijsku (krajobraznu) komponentu: rekreacijski, rekreacijsko-sportski, adrenalinski, zabavni, odmorišni, znanstveni, tehnološki, botanički, vodeni, memorijalni i dr. Sadržajna struktura tematskog parka, opremljenost građevina opremom te drugi uvjeti realizacije parka određeni su urbanim pravilima ove odluke ili će se odrediti urbanističkim planovima uređenja. U zoni tematskog parka potrebno je osigurati barem 70% površina s vegetacijskom komponentom odnosno prirodnim terenom i vodom (zeleno-plavih površina).

8. 8.

   Javne gradske površine-tematske zone – Z4 su površine s vegetacijskom (krajobraznom) komponentom u kojima je moguća i izgradnja niskog intenziteta koja proizlazi iz prostornog konteksta (novi trgovi i parkovi središnje gradske osi između željezničke pruge i Save, nekadašnji infrastrukturni koridori, prostori s memorijom nekadašnjeg poljoprivrednog korištenja – primjerice vinogradi i slično).

9. 9.

   U tematskim zonama (Z4) mogu se graditi građevine za znanost, kulturu, rekreaciju, ugostiteljski sadržaji, manje infrastrukturne građevine te podzemne garaže. Najveći udio prirodnog terena na čestici iznosi najmanje 40%, a najveći kis je 0,2, osim za manje infrastrukturne građevine.

10. 10.

    U zonama javnih zelenih površina postojeće zgrade/građevine mogu se zadržati. Omogućava se njihova energetska obnova kao i rekonstrukcije postojećih zgrada/građevina.

11. 11.

    Iznimno, na prostoru odlagališta Prudinec do zatvaranja odlagališta omogućuje se gospodarenje otpadom sukladno odredbama plana višeg reda.

1. 1.

   Zaštitne zelene površine oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša (zaštite reljefa, nestabilne padine, erozija, voda, potočne doline, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone).

2. 2.

   U zonama zaštitnih zelenih površina uz prometnice radi zaštite od buke i štetnih emisija, preporučljivo je saditi drvorede ili grupe visokog zelenila.

3. 3.

   Na površinama zaštitnog zelenila mogu se oblikovati rasadnici i gradski vrtovi.

4. 4.

   Iznimno, unutar zaštitnih zelenih površina mogu se graditi i manje građevine javne i društvene, ugostiteljske i stambene namjene, klijeti, kompostane i groblje kućnih ljubimaca, postavljati skulpture i spomen-obilježja, kada je to određeno urbanim pravilima ove odluke.

5. 5.

   Mjere očuvanja i zaštite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih površina, i moguće intervencije određene su urbanim pravilima ove odluke.

6. 6.

   U zonama zaštitnih zelenih površina mogu se zadržati, rekonstruirati i obnavljati stambene i gospodarske, te druge građevine kad su zaštićene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom utvrđene kao osobito vrijedne. Zahvati na takvim građevinama mogući su isključivo u skladu s propozicijama nadležnog tijela zaštite.

Površine posebne namjene određene su za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske te Hrvatske narodne banke i uređuju se prema posebnim propisima. Na tim površinama omogućava se gradnja i drugih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku.

1. 1.

   Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi infrastrukturne građevine i uređaji na posebnim prostorima i građevnim česticama, te površine predviđene za linijske i površinske infrastrukturne građevine.

2. 2.

   Na površinama predviđenima za gradnju infrastrukturnih građevina i uređaja na posebnim prostorima grade se:

   1. 1.

      uređaji za pročišćavanje otpadnih voda;

   2. 2.

      spremnici za vodu;

   3. 3.

      uređaji za kanalizaciju;

   4. 4.

      transformatorske stanice 400/220/110 kV, 400/110 kV, 220/110 kV i 110/xkV;

   5. 5.

      toplane i elektrane;

   6. 6.

      građevine i uređaji obnovljivih izvora energije;

   7. 7.

      plinske primopredajne mjerno-redukcijske stanice, skladišta plina, plinske regulacijske, odorizacijske, razdjelne i blokadne stanice te ispostave za dežurne službe;

   8. 8.

      komutacijske građevine;

   9. 9.

      vodna crpilišta;

   10. 10.

       građevine za sakupljanje i obradu otpada;

   11. 11.

       građevine za druge komunalne i slične djelatnosti;

   12. 12.

       garaže.

3. 3.

   Iznimno, na prostoru odlagališta Prudinec do zatvaranja odlagališta omogućuje se gospodarenje otpadom sukladno odredbama plana višeg reda.

4. 4.

   Na površinama predviđenima za linijske i površinske infrastrukturne građevine grade se i uređuju:

   1. 1.

      ulična mreža i trgovi s mogućnošću denivelacije;

   2. 2.

      mostovi;

   3. 3.

      parkirališta i garaže s mogućnošću deniveliranog pristupa;

   4. 4.

      tramvajska mreža;

   5. 5.

      tramvajske i autobusne stanice i terminali s pratećim sadržajima;

   6. 6.

      željeznička mreža, građevine i prateći sadržaji, uključivo lokoteretni i kontejnerski kolodvor;

   7. 7.

      mreža biciklističkih prometnih površina;

   8. 8.

      pješačke i parkovne zone, rampe, stubišta, liftovi, putovi i sl.;

   9. 9.

      rješenja utemeljena na prirodi;

   10. 10.

       benzinske postaje i punionice goriva s pratećim sadržajima;

   11. 11.

       autobusni kolodvori s pratećim sadržajima;

   12. 12.

       spremišta autobusa i tramvaja;

   13. 13.

       stanice žičare s pratećim sadržajima;

   14. 14.

       javne gradske površine - tematske zone;

   15. 15.

       tržnice.

5. 5.

   Iznimno, i na zasebnim građevnim česticama, mogu se graditi uredske i prateće građevine u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti.

6. 6.

   Moguća je izgradnja iznad prometnih površina ako je opravdanost izgradnje provjerena kroz urbanistički plan uređenja, a iznimno moguća je i gradnja ispod infrastrukturnih površina na području UPU Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug.

7. 7.

   Iznimno, na prostoru Glavnog kolodvora Zagreb, željezničke pruge i željezničkih radionica na području Trnja moguće je planiranje i sadržaja mješovite pretežito poslovne namjene (do 40% obuhvata područja IS namjene) sukladno provedenom javnom urbanističko-arhitektonskom natječaju i urbanističkom planu uređenja.1.2.9.a Površine zelenog i infrastrukturnog sustava – ZIS

1. 1.

   Površine kombiniranog zelenog i infrastrukturnog sustava su površine planirane za očuvanje prirodnih vrijednosti zeleno-plavih koridora i uravnoteženi razvoj infrastrukturnih sustava.

2. 2.

   Na ovim površinama uređuju se vodotoci s njihovim zaštitnim koridorima te javni parkovi i zaštitne zelene površine uz vodotoke prema uvjetima za uređenje namjena V3, Z1 i Z. Omogućuje se i uređenje manjih rekreacijskih površina prema uvjetima za sportsko-rekreacijski namjenu (sport bez gradnje – R2). Moguća je i gradnja linijskih infrastrukturnih i prometnih građevina pri čemu se prednost daje javnom, pješačkom i biciklističkom prometu.

3. 3.

   U dijelu koridora između Ilice i Prilaza baruna Filipovića obavezno je u konačnici omogućiti gradnju prometnice za odvijanje kolnog prometa s najviše dvije prometne trake.

4. 4.

   U dijelu koridora između Ozaljske ulice i Horvaćanske ceste obavezno je u konačnici omogućiti gradnju tramvajske prometne mreže, preporučljivo na zelenoj podlozi. Izvedba tramvajske mreže ili drugih oblika javne prometne infrastrukture moguća je na cijelom potezu kombiniranog zelenog i infrastrukturnog sustava.

5. 5.

   Obveze iz stavaka 3. i 4. ovog članka ne isključuju izvedbu elemenata prometnih površina za nemotorizirane oblike putovanja (pješačkih i biciklističkih) te uređenje javnih zelenih površina u koridoru kao faznih rješenja neovisno o rasporedu ostalih prometnih površina i infrastrukturnih poteza. Nije dozvoljena sadnja visokog zelenila koje bi u konačnici onemogućilo gradnju obvezne prometne ili druge infrastrukture.

6. 6.

   U kombiniranom koridoru zelenog i infrastrukturnog sustava moguća je i gradnja mostova, uključivo i pješačko-biciklistički most preko Save. Trasu mosta preko Save moguće je locirati i dijelom ili u potpunosti izvan planiranog koridora, uz zadržavanje koncepta neprekinutog zeleno-infrastrukturnog sustava.

7. 7.

   Odabirom i smještajem biljnog materijala potrebno je formirati zeleno-plavi koridor koji će biti dio zelene infrastrukture grada te doprinijeti zaštiti biološke raznolikosti.

1. 1.

   Groblja su površine na kojima se, osim uređenja ukopnih mjesta, mogu graditi prateći sadržaji koji služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.).

2. 2.

   Postojeća gradska groblja su Mirogoj s Gajem urni, Miroševec, Šestine, Granešina, Čučerje, Remete, Markuševec, Gračani, Resnik, Stenjevec, Gornje Vrapče, Sveta Klara i Jakuševec.

3. 3.

   Postojeća manja groblja mogu se povećati u okviru lokalnih potreba i prostornih mogućnosti.

4. 4.

   Uređenje novih groblja predviđa se na području zapadno od Mirogoja i istočno od Miroševca.

1. 1.

   Površine pod vodom – V1 su površine rijeke Save, stajaćih voda i akumulacija na potocima Medvednice, a održavat će se i uređivati održavanjem režima i propisane kvalitete voda.

2. 2.

   Površine povremeno pod vodom – V2 obuhvaćaju odteretni kanal „Sava-Odra“, uređene i neuređene inundacije rijeke Save, retencije na potocima Medvednice, kanale uz rijeku Savu i druge površine koje čine vodno dobro.

3. 3.

   Površine privremeno pod vodom (V2) se mogu koristiti kao parkovne površine i otvorena igrališta za sport i rekreaciju. Iznimno, u prostoru vodnog dobra, a izvan granica stogodišnjega vodnog vala i retencije, mogu se graditi građevine u funkciji osnovne namjene iz ovoga članka.

4. 4.

   Vodotok sa zaštitnim koridorom – V3 su površine vodnog dobra koje obuhvaćaju vodotok sa zaštitnim koridorom, koji će se uređivati održavanjem režima i propisane kvalitete vode.

5. 5.

   Potoci se uređuju, pretežito, otvorenog korita, a potoci na osobito vrijednim područjima uređuju se pejsažno u skladu s načelima renaturalizacije.

6. 6.

   Na tekućim i stajaćim vodama i u njihovom neposrednom okolišu treba očuvati postojeće biljne i životinjske vrste.

7. 7.

   Na površinama vode i vodnog dobra (u riječnom koritu i u inundaciji) omogućuje se uređenje plovnog puta, pristup rijeci i postava plutajućih pristanišnih građevina s nužnom popratnom infrastrukturom na lokacijama: Jarun istok, Lanište, Hendrixov most, Most slobode i Most mladosti sukladno posebnim propisima i uvjetima nadležnih javnopravnih tijela.

8. 8.

   Svi zahvati na površinama V1, V2 i V3 moraju biti u skladu s uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

Brisan.

1. 1.

   Na površinama svih namjena što su utvrđene Generalnim urbanističkim planom mogu se graditi ulice, trgovi, dječja igrališta, biciklističke prometne površine, pješačke staze, pješačko-biciklistički mostovi, parkovi, infrastrukturna mreža, manje infrastrukturne građevine (elektrodistribucijske trafostanice 10(20)/0,4 kV, punionica za motorna vozila na električni pogon i sl.), spremnici za komunalni otpad i vatrogasne postaje te uređaji i mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka.

2. 2.

   Na površinama svih namjena u okviru postojeće parcelacije do privođenja planom utvrđenog korištenja i namjene prostora omogućuje se uređenje otvorenih prostora u javnom korištenju (primjerice, ali ne isključivo, uređenje gradskih vrtova, dječjih igrališta, sportskih igrališta, neasfaltiranih parkirališta, parkova i igrališta za pse), ali bez gradnje građevina i sadnje visokog zelenila koji mogu onemogućiti realizaciju planirane namjene. Iznimno, dozvoljena je gradnja građevina kada su iste funkcionalno potrebne za realizaciju dozvoljenih sadržaja otvorenih prostora u javnom korištenju kao što je primjerice gradnja igrališta, javne rasvjete, ograda oko igrališta i slično, a što ovisi o dinamici realizacije i vremenskom horizontu privođenja namjeni.

3. 3.

   Postava reklamnih i info panoa te pokretnih naprava omogućuje se na površinama svih namjena, a u skladu s posebnom gradskom odlukom.

1. 1.

   Grafički prikazi osnovnog Plana 2007. godine izrađeni su na Hrvatskoj osnovnoj karti u mjerilu 1:5000 u tada važećem službenom koordinatnom sustavu te nisu prilagođeni katastarskim podlogama ni novim tehničkim mogućnostima preklapanja suvremenih podloga. Stoga je pri provedbi Plana moguća i potrebna stručno utemeljena interpretacija grafičkih elemenata Plana uzimajući u obzir podloge i izvorno mjerilo na kojem je Plan rađen te stvarno stanje u prostoru.

2. 2.

   Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina i urbanih pravila granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se urbanističkim planovima uređenja ili aktima za provedbu prostornih planova.

3. 3.

   U pogledu primjene ovog članka odnosno primjene mogućnosti razgraničenja namjena površina razlikujemo:

   1. 1.

      gradive namjene (S, M0, M1, M2, G, I, K1, K2, T);

   2. 2.

      uvjetno gradive namjene (D, D1, D2, D3, D4, D5, D6, D7, D8, R1, R2, N, IS, groblje);

   3. 3.

      negradive namjene (Z1, Z2, Z3, Z4, Z, V1, V2, V3);

   4. 4.

      negradive namjene posebnog režima (Z2 u sustavu zaštite A, B te Z2 unutar područja ekološke mreže).

4. 4.

   Kada se postojeća prometnica snimljena kao nerazvrstana cesta ne poklapa s prometnicom prikazanom u grafičkom dijelu plana kao relevantan podatak uzima se postojeća prometnica uz uvjet da je time osigurana planska širina koridora.

5. 5.

   Građevna čestica za određeni zahvat u prostoru može se temeljem razgraničenja oblikovati od jedne ili više katastarskih čestica koje se nalaze u različitim gradivim namjenama uz uvjet da je veći dio građevne čestice unutar osnovne namjene.

6. 6.

   Kada je površina katastarske čestice unutar gradive namjene manja od minimalne čestice definirane urbanim pravilom (ali ne manja od polovice minimalne površine) građevna čestica može se oblikovati i od ostatka katastarske čestice koji se nalazi u negradivoj namjeni, osim u negradivoj namjeni posebnog režima. Urbanistički parametri za tako oblikovanu građevnu česticu određuju se prema minimalnoj građevnoj čestici definiranoj urbanim pravilom, a glavnu je građevinu potrebno smjestiti u dijelu čestice gradive namjene.

7. 7.

   Kada je površina katastarske čestice unutar gradive namjene manja od minimalne čestice definirane urbanim pravilom (ali ne manja od polovice minimalne površine) građevna čestica može se oblikovati i od ostatka katastarske čestice koji se nalazi u uvjetno gradivoj namjeni, uz uvjet da je prethodno ishođena suglasnost nositelja izrade da su predmetni zahvati prihvatljivi u odnosu na zaštitu javnog interesa. Urbanistički parametri za tako oblikovanu građevnu česticu određuju se prema minimalnoj građevnoj čestici definiranoj urbanim pravilom, a građevine je potrebno smjestiti u dijelu čestice gradive namjene.

8. 8.

   Građevna čestica unutar uvjetno gradive namjene može se formirati od katastarskih čestica koje odgovaraju planiranoj zoni pri čemu je moguće izostavljanje dijelova rubnih katastarskih čestica koje su samo manjim dijelom u zoni uvjetno gradive namjene. Moguće je pripajanje ostataka čestica koje se nalaze u drugim gradivim namjenama ili negradivim namjenama osim u negradivoj namjeni posebnog režima. Moguće je formirati građevnu česticu i samo od dijela zone pod uvjetom da se na preostalom dijelu uvjetno gradive namjene može formirati građevna čestica dovoljne veličine koja omogućuje gradnju.

9. 9.

   Građevne čestice koje su formirane u skladu sa stavcima 5., 6. i 7. ovog članka moraju imati direktni pristup s prometne površine. Nije dozvoljeno temeljem razgraničenja formiranje građevnih čestica koje prometni pristup ostvaruju pravom služnosti što bi dovelo do formiranja drugog reda gradnje uz postojeću ulicu.

10. 10.

    Suglasnost iz stavka 7. ovog članka izdati će se ako se razgraničenjem na površini uvjetno gradive namjene osiguraju uvjeti za planirane zahvate u skladu s prostornim potrebama, pravilima struke i načelima prostornog uređenja.

11. 11.

    U slučaju kada se određuje građevna čestica i/ili se utvrđuju urbanistički parametri na području primjene dva ili više urbanih pravila, primjenjuje se urbano pravilo čije područje primjene pokriva veći dio površine građevne čestice.

12. 12.

    Pojam negradivih namjena iz stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na primjenu članka ovih odredbi kojim se omogućuje gradnja u zonama zaštitnih zelenih površina (Z).