zagreb.lol

9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara

Članci 85. – 96.

9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara čl. 85. – 96.

Članak 85.Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara§
  1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom i drugim propisima te odredbama ove odluke, a sadržane su u elaboratima GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, KONZERVATORSKA PODLOGA, Opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, Izmjena i dopuna 2015. i MJERE ZAŠTITE PRIRODE (PRIJEDLOZI ZAHTJEVA ZAŠTITE PRIRODE) ZA IZMJENE I DOPUNE GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA ZAGREBA - stručna podloga, 2013., iz članka 5. ove odluke.

9.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti čl. 86. – 89.

Članak 86.Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti§
  1. Za potrebe Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba izrađen je popis prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju posebnih propisa iz područja zaštite prirode. Obavljena je sistematizacija i prikaz u tabelama za dijelove prirode po kategorijama te kartografski prikaz.

  2. Djelatnost zaštite prirode u Hrvatskoj zasniva se na posebnom propisu iz područja zaštite prirode, u kojem je priroda kao cjelina pod zaštitom, samo određeni dijelovi žive i nežive prirode, koji su zbog znanstvene, kulturno-obrazovne, povijesne ili estetske vrijednosti od posebnog značenja za Hrvatsku, stavljaju se pod posebnu zaštitu.

  3. Posebnim propisima iz područja zaštite prirode uređen je sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode kao sveukupnosti biološke i krajobrazne raznolikosti.

  4. Suvremeni pristup zaštite temelji se na očuvanju prirodnih, krajobraznih i kulturno- povijesnih vrijednosti polazeći od pretpostavke sveobuhvatne, tj. integralne zaštite nedjeljivih elemenata graditeljske i prirodne, odnosno prostorne baštine.

  5. A Zaštićeni dijelovi prirode

    A1 Zaštićena područja temeljem posebnih propisa iz područja zaštite prirode na području obuhvata plana:

    A2 Strogo zaštićene vrste
    A3 Područja ekološke mreže, odnosno područja važna za ugrožene vrste i stanišne tipove na temelju posebnih propisa o ekološkoj mreži.

    1. posebni rezervat šumske vegetacije;

    2. značajni krajobraz;

    3. spomenik parkovne arhitekture.

  6. B Prirodna područja preporučena za zaštitu

    1. krajobraz (značajni krajobraz);

    2. gradske park-šume (park-šume);

    3. parkovna arhitektura (spomenik parkovne arhitekture).

  7. C Dijelovi prirode koji se štite mjerama Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba

    1. gradske park-šume;

    2. krajobrazi i krajobrazne cjeline;

    3. parkovna arhitektura.

  8. Uređenje i zaštita dijelova prirode koji se štite mjerama GUP-a određeni su člankom 54. ove odluke.

  9. Za sve zahvate i radove unutar područja zaštićenih na temelju posebnih propisa iz područja zaštite prirode i ekološke mreže potrebno je ishoditi mjere i uvjete zaštite prirode od nadležnog tijela.

9.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode (A)

Članak 87.Zaštićeni dijelovi prirode (A)§
  1. A1 zaštićena područja temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode na području obuhvata Plana

    1. POSEBNI REZERVAT ŠUMSKE VEGETACIJE

      1. Gračec - Lukovica - Rebar (1963.) termofilne šume hrasta medunca i crnog graba na Medvednici

    2. ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

      1. Savica

    3. SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

      1. Junkovićev put 2, Dvorac Junković, park (650)* - [4]

      2. Jurjevska ulica 27, vrt (26)* - [46]

      3. Jurjevska ulica 30 (630)* - [47]

      4. Trg N. Š. Zrinjskog (634)* - [34]

      5. Trg J. J. Strossmayera (636)* - [33]

      6. Trg kralja Tomislava (635)* - [32]

      7. botanički vrt PMF (647)* - [31]

      8. botanički vrt FBF (591)* - [58]

      9. Park Ribnjak (628)* - [35]

      10. Mlinovi 72, Leustekov park (92)* - [56]

      11. Mallinov park (31)* - [55]

      12. park Maksimir (172)* - [67]

      13. Prilaz Gj. Deželića 14, VRT (881)* - [19]

      14. Paunovac 7, stablo obalnog mamutovca (880)* - [53]

      15. Perivoj srpanjskih žrtava (904)* - [49]

      16. park Opatovina (911)* - [50]

      17. Trg kralja Petra Krešimira IV. (910)* - [60]

      18. Trg kralja Petra Svačića (912)* - [29]

  2. A2 strogo zaštićene vrste

    1. Carex echinata Murray/Zvjezdasti šaš - Blato (Sveučilišna bolnica u izgradnji); Maksimir

    2. Carex ripario Curtis/ Obalni šaš - Maksimir

    3. Carex vesicaria L / Mjehurasti šaš - Maksimir

    4. Carex fuscus L./Smeđi šilj - Jarun; Savica

    5. Cyperus glomeratus L./ Klupčasti oštrik - Savica

    6. Cyperus serotinus Rotth./Kasni oštrik - Savica

    7. Equisetum hyemale L./Zimska preslica - Blato (Sveučilišna bolnica u izgradnji)

    8. Helleborus niger L. ssp.macranhus (Freyn) Schiffner /Velecvjetni kukurijek - Bizek, Borčec

    9. Ophrys apifera Huds./ Pčelina kokica - Markuševačka Dubrava

    10. Ophrys fuciflora Haller/Bumbarova kokica - Miroševec - Cesari; Markuševačka Dubrava

    11. Orchis militaris L./Kacigasti kaćun Miroševec - Cesari; Markuševačka Dubrava; Slanovec - Mihovići

    12. Orchis purpurea Huds./Grimizni kaćun - Miroševec - Cesari

  3. A3 PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE odnosno područje važno za ugrožene vrste i stanišne tipove na temelju posebnih propisa o ekološkoj mreži je:

    1. potok Dolje (Natura kod: HR2001228);

    2. Sava uzvodno od Zagreba (Natura kod: HR2001506);

Posebni rezervat

  1. Posebni rezervat je područje od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti, ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vrijednosti.

  2. Za zaštićena područja u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije donosi se program zaštite šuma koji sadrži mjere njihove zaštite i sastavni je dio šumskogospodarskog plana te se izrađuje i provodi u sklopu šumskogospodarskog plana.

  3. Za sve eventualne zahvate u posebnom rezervatu potrebno je ishoditi dopuštenje i utvrditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

  4. U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

  5. Na području i u neposrednoj okolici posebnih rezervata šumske vegetacije nisu dopušteni zahvati i radnje koje mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti šumske fitocenoze, a to su, ponajprije, bilo kakvi zahvati sječe u rezervatu i intenzivnija sječa u okolnom prostoru, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i dr.

Značajni krajobraz

  1. Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje.

  2. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

  3. Na području i u neposrednoj okolici područja proglašenih značajnih krajobraza nisu prihvatljivi zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti biljnih i/ili životinjskih populacija, a to su: intenzivniji zahvati sječe; izgradnja elektrana (uključujući i one na obnovljive izvore energije); eksploatacija mineralnih sirovina; hidrotehnički zahvati i melioracija zemljišta; prenamjena zemljišta; izgradnja golf igrališta; postavljanje antenskih stupova; onečišćenje nadzemlja i podzemlja; unošenje stranih (alohtonih) vrsta.

  4. Elemente krajobraza u zaštićenim područjima, ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima, treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima. U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

  5. Za sve eventualne zahvate na zaštićenom spomeniku prirode potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

  6. Mjere zaštite i uređenja temelje se na odrednicama:

    1. zadržati postojeći prostorni odnos prirodnih zajednica šuma, vodotoka, livada, vlažnih staništa u odnosu na poljodjelske površine oranica, voćnjaka, vinograda i manjih površina vrtova,

    2. prema mogućnostima i načinu gospodarenja obnoviti nekadašnje površine livada koje nestaju zbog širenja izgradnje ili zbog promjene načina života u prigradskim selima i naseljima,

    3. izraditi detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških, kulturnih i estetskih svojstava svakoga pojedinog krajolika,

    4. kartirati prirodne i kultivirane biocenoze krajobraza i istaknuti specifičnost u odnosu na biljne zajednice, floru i faunu,

    5. prilikom uređivanja korita vodotoka očuvati prirodne tokove s pratećom vegetacijom,

    6. spriječiti daljnje onečišćenje medvedničkih vodotokova od otpadnih i fekalnih voda izgradnjom kanalizacijske mreže,

    7. očuvanje karakterističnih i vrijednih vizura,

    8. objekti se mogu graditi i dograđivati samo unutar građevinskog područja, nova izgradnja ne smije prelaziti karakteristične gabarite naselja, odnosno njegove povijesne strukture,

    9. treba izbjegavati unošenje volumena, oblika i građevinskog materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji gradnje,

    10. nova izgradnja i sadržaji svojim volumenom i funkcijom ne smiju utjecati na degradaciju i zagađenje krajobraza tako da mijenjaju njegova obilježja zbog kojih je zaštićen,

    11. udoline potoka treba očuvati u cijelosti s maksimalnom zaštitom od izgradnje,

    12. mogućnosti izgradnje u zaštićenom krajoliku treba prethoditi izrada krajobrazne studije.

Spomenik parkovne arhitekture

  1. Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinačno stablo) koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, i odgojno-obrazovnu vrijednost.

  2. Na spomeniku parkovne arhitekture dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne narušavaju vrijednosti zbog kojih je zaštićen.

  3. Temeljni kriteriji za zaštitu i utvrđivanje spomeničkih vrijednosti pojedinog objekta parkovne arhitekture su očuvanost objekta, povijesno-stilska prepoznatljivost, cjelovitost i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, parka, drvoreda ili kojega drugog oblika parkovnog oblikovanja, estetska očuvanost i vrijeme nastanka.

  4. Temeljni cilj i zadatak evidentiranja objekata parkovne arhitekture je da se zaštite i očuvaju autentični prostori kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna razdoblja i događanja. Parkovno oblikovani prostori su integralna cjelina sa spomenicima arhitekture i dio su kulturno povijesne baštine.

  5. Mjere zaštite i uređenja
    1. zaštićene parkove i botaničke vrtove treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici, odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture;

    2. uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina stabla ovisno o njihovom stanju preporučljivo je izraditi studije vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnije smjernice njihova očuvanja;

    3. povijesne perivoje, vrtove, drvorede, groblja treba očuvati u cijelosti, a dopušteni su samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske, kulturno- povijesne vrijednosti;

    4. perivoji, parkovi, vrtovi i dr. ne mogu se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

    5. obnova spomenika parkovne arhitekture temelji se na povijesnoj matrici, izvornim biljnim vrstama drveća i grmlja na temelju prethodno izrađene povijesne studije, koja će odrediti metode obnove parka, perivoja, vrta;

    6. nužno je ukloniti sve sadržaje koju su interpolirani unutar parkovne površine, a narušavaju povijesnu kompoziciju prostora.

  6. Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

Strogo zaštićene vrste

  1. Strogo zaštićene vrste su zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.

  2. Zabranjeno je branje, rezanje, sječa, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.

  3. Uz očuvanje temeljnih vrijednosti zaštićenih područja i očuvanje ciljnih vrsta i staništa područja ekološke mreže od eventualne ugroze zbog neprikladne namjene na tim prostorima (i u njihovoj kontaktnoj zoni), važno je očuvati i nalazišta ugroženih i strogo zaštićenih vrsta flore.

  4. Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

  5. Na području obuhvata Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba su sljedeća evidentirana i potvrđena nalazišta strogo zaštićenih vrsta flore, proglašena posebnim propisima o strogo zaštićenim vrstama, te se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode 2005.): Blato (Sveučilišna bolnica u izgradnji), Maksimir, Jarun, Savica, Bizek, Borčec, Miroševec - Cesari, Markuševečka Dubrava, Slanovec - Mihovići.

Ekološka mreža

  1. Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je posebnim propisom iz područja zaštite prirode, te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.

  2. Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Njezin cilj je doprinijeti očuvanju povoljnog stanja više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.

  3. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode čine područja očuvanja značajna za ptice - POP i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS.

  4. Mjere zaštite:

    Za sve planove, programe i zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i staništa te cjelovitost područja ekološke mreže, potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti eventualno planirane radove regulacije vodotoka, hidroelektrane, bioplinska postrojenja, centre za gospodarenje otpadom, intenzivno širenje i/ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, hidrotehničke i melioracijske zahvate, golf igrališta i razvoj turističkih zona.

9.1.2. Dijelovi prirode preporučeni za zaštitu (B)

Članak 88.Dijelovi prirode preporučeni za zaštitu (B)§
  1. U prostoru su evidentirana prirodna područja koja po svojim biološkim, ekološkim, estetskim, stilskim te umjetničkim i kulturno-povijesnim odlikama predstavljaju kvalitetu za zaštitu. Navedena područja preporučuju se za zaštitu u kategorijama: značajnog krajobraza, park-šuma i spomenika parkovne arhitekture.

  2. Krajobraz (značajni krajobraz)

    1. dolina potoka Branovec s vinogradima sjeverno od Oporovca i Novoselca,

    2. dolina potoka Ribnjak i Okrugljak;

  3. Šuma (park-šuma)

    1. Jelenovac,

    2. Vrhovec,

    3. park-šume centra:

      1. Tuškanac - Dubravkin put - Cmrok,

      2. Zelengaj,

      3. Kraljevec,

      4. Pantovčak,

      5. Prekrižje.

  4. Parkovna arhitektura (spomenik parkovne arhitekture)

    1. park Grič, [37]

    2. Strossmayerovo šetalište, [38]

    3. Ul. M. Jandrića 21, perivoj crkve sv. Franje Ksaverskog, [54]

    4. Lašćinska cesta 77, vrt Očić, [64]

    5. Trg Republike Hrvatske (Trg maršala Tita), [26]

    6. Trg I., A. i V. Mažuranića, [27]

    7. Trg Marka Marulića, [28]

    8. Trg Ante Starčevića, [30]

    9. groblje Mirogoj s krematorijem. [57]

Park-šume

  1. Park-šuma je prirodna ili sađena šuma veće pejsažne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park-šumi dopuštene su samo radnje i mjere potrebne za održavanje i uređenje, tj. radovi koji su u skladu s njenom namjenom.

  2. Park-šume su logičan slijed prirodnih šumskih zajednica koje se rasprostiru na odgovarajućim staništima i, što je vrlo važno, one su prirodne klimatogene zajednice koje trebaju imati poseban postupak i zaštitu.

  3. Zagrebačke park-šume sastoje se od više šumskih zajednica. Najrasprostranjenija je šuma hrasta kitnjaka s običnim grabom. Tu šumu nalazimo u svim park-šumama pribrežja od Podsuseda do Sesveta. U nešto višim položajima hrastu kitnjaku i običnome grabu pridružuje se obična bukva tvoreći submontansku šumu s trepavičastim šašem. U zagrebačkoj nizini nalazimo u park-šumama šumu hrasta lužnjaka i običnog graba te šumu hrasta lužnjaka i velike žutilovke dok uz Savu nalazimo šumu vrba i topola.

  4. Park-šume svojim položajem i izgledom zadovoljavaju naziv općekorisne funkcije svrstane u ekološke (zaštitne) i društvene (socijalne) funkcije. Ekološke funkcije šuma možemo diferencirati na hidrološke, protuerozijske, klimatske, protuimisijske, vjetrobrane i za zaštitu prometnica, kao i šume različitih izvora zaštite. Ekološku funkciju ima šuma integriranih zaštitnih funkcija, koja zbog toga stječe veću vrijednost sa socijalnog stajališta jer je značajno ekološko uporište koje uvjetuje stabilnost prostora.

  5. Društvene (socijalne) funkcije diferenciraju se na turističke, estetske, rekreacijske i zdravstvene.

  6. Estetska funkcija šuma uvjetuje u krajoliku sklad i ljepotu. Ta funkcija dolazi najviše do izražaja u urbanim zonama, tj. samim naseljima ili neposredno u njihovu okruženju. Rekreacijska funkcija šume je veća što je bliža urbanim zonama jer je pristupačnija te je i njezina upotrebna vrijednost veća.

  7. S obzirom na zagađenja neposrednog okoliša u urbanim zonama, sve je veći broj stanovnika, koji rekreativno boravi u šumskim kompleksima. Stoga je potrebno njihovo uređenje provoditi u skladu s njenom namjenom. To se ponajprije odnosi na uređenje staza i putova, livadnih površina, izgradnju vidikovaca, paviljona, natkrivenih mjesta za odmor i dr.

  8. Općekorisne funkcije šume ne mogu se osigurati konzervacijom zatečenog stanja, nego održavanjem trajne dinamike ravnoteže prirodnih šumskih ekosistema.

  9. S obzirom na iznimnu važnost takvih šuma, koje su utkane u sve dijelove grada, značajni su prirodni resursi, koji zahtijevaju poseban i intenzivniji tretman u vezi sa zahvatima njege, obnove i održavanja.

  10. Park-šumama upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan upravljanja koji se provodi godišnjim programom zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Pravilnikom o unutarnjem redu pobliže se uređuju pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja.

  11. Mjere zaštite i uređenja
    1. u park-šumama dopušteni su samo oni zahvati i radnje svrha kojih je njezino održavanje i uređenje. Radovi njege park-šuma mogu se podijeliti u ove faze: radovi s tlom radi poboljšanja edafskih uvjeta postojećem i budućem mladom naraštaju (rahlenje tla, uništavanje korova, odvodnja i dr.);

    2. zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka, životinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnih ekoloških čimbenika (mraz, žega, suša i dr.); njega podmlatka nakon dovršnih sječa; njega sastojina čišćenjem; njega sastojina proredom, ostali zahvati koji povećavaju estetsku i proizvodnu vrijednost stabala i sastojina u park- šumi (rezanje grana, oblikovanje krošanja, podsađivanje i dr.);

    3. izraditi fitocenološku kartu i program gospodarenja s posebnom namjenom za šumske površine predviđene za zaštitu. To se odnosi uglavnom na privatne šume, dok za šume u državnom vlasništvu postoji Šumsko-gospodarska osnova u skladu s posebnim propisima iz područja šumarstva;

    4. šume ne mogu imati druge namjene nego se trebaju očuvati u sadašnjim površinama, stoga treba izraditi kartu šumskih površina te predvidjeti i širenje šuma na ogoljelim šumskim površinama i na izvornim šumskim staništima;

    5. nije dopuštena izgradnja na potencijalnim šumskim površinama i u šumi;

    6. cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu s namjenom, a to je ponajprije odmor i rekreacija;

    7. ophodnju treba poistovjetiti s fiziološkom zrelošću stabala;

    8. čuvati prirodni integritet šume i poduzimati mjere njege za održavanje zdravstvenog stanja šumskih sastojina (čišćenje i pravilan uzgoj podmlatka);

    9. degradirane dijelove šume treba obnoviti zadovoljavajući estetske uvjete;

    10. rubne zone park-šume u blizini naselja treba očistiti od različitog otpada;

    11. na pojedinim mjestima gdje je slaba zastupljenost podmlatka i prizemnog rašća, potrebno je obavljati uzgojne zahvate na pomlađivanju šume;

    12. urediti putove i staze te opremiti parkovnim elementima;

    13. spriječiti svako daljnje širenje izgradnje unutar šumskih površina;

    14. čuvati i zaštititi rubne kontaktne dijelove šumskih površina prema površinama druge namjene.

  12. Postupak zaštite prirodnih područja preporučenih za zaštitu koja se sada štite i mjerama Generalnoga urbanističkog plana, temelji se na stručnoj podlozi kojom se utvrđuju vrijednosti područja i način upravljanja tim područjem, sukladno posebnim propisima.

  13. Evidentirane prirodne vrijednosti imaju neospornu vrijednost koju treba i nadalje čuvati osmišljenom i racionalnom namjenom prostora. Navedene prirodne vrijednosti, do donošenja zaštite, potrebno je i nadalje štititi mjerama GUP-a, osobito gdje su narušene estetske i prirodne osobitosti krajobraza, a radi sprečavanja neracionalnog korištenja prirodnih resursa.

  14. Osnova za očuvanje evidentiranih prirodnih vrijednosti u obuhvatu Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba proizlazi iz posebnih propisa o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima te Konvencije o biološkoj raznolikosti.

  15. Temeljni ciljevi Konvencije su očuvanje i unapređenje postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti te razumno korištenje prirodnih dobara na načelima održivosti. Zaštita i očuvanje postojećih krajobraznih i prirodnih vrijednosti Grada Zagreba provode se na temelju posebnih propisa iz područja zaštite prirode i mjerama GUP-a.

9.1.3. Dijelovi prirode koji se štite samo mjerama GUP-a (C)

9.2. Mjere zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara čl. 90. – 96.

Članak 90.Mjere zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara§
  1. U Generalnome urbanističkom planu određen je način zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara i dijelova prirode kao integralnog dijela kulturnih dobara provedbom mjera zaštite prema utvrđenom sustavu zaštite za određenu vrstu kulturnog dobra:

    1. Arheološka baština

      1. Arheološko područje

      2. Arheološki pojedinačni lokalitet

    2. Povijesna graditeljska cjelina

      1. Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb

      2. Gradsko naselje

      3. Seosko naselje

    3. Povijesni sklop i građevina

      1. Graditeljski sklop

      2. Civilna građevina

      3. Sakralna građevina

    4. Memorijalna baština

      1. Memorijalno i povijesno područje

      2. Spomen (memorijalni) objekt

    5. Etnološka baština

      1. Etnološko područje

      2. Etnološka građevina.

  2. Valorizacijom prostora evidentirana su veća prirodna područja koja po svojim prostornim, biološkim, ekološkim, estetskim i kulturno-povijesnim odlikama predstavljaju najvrjednije zelenilo unutar cjelina nepokretnih kulturnih dobara. To su prvenstveno gradske park-šume, vrijedni krajolici te parkovna arhitektura grada.

Opće mjere zaštite

  1. Radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i u njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnoga dobra, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela.

  2. Gradnja i postavljanje uređaja alternativnih izvora energije, postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture, antenskih prihvata, uređaja za pasivno korištenje sunčeve energije i sl. na prostoru nepokretnoga kulturnog dobra moguće je jedino uz prethodno odobrenje nadležnog tijela zaštite.

  3. Za urbanističke planove uređenja iz članka 99. ove odluke, koji se odnose na prostore nepokretnog kulturnog dobra, u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara, nadležno tijelo izrađuje konzervatorsku podlogu koja sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata plana.

  4. Za javne natječaje iz članka 99. ove odluke, koji se odnose na prostore nepokretnoga kulturnog dobra, u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara, konzervatorske propozicije nadležnog tijela zaštite moraju biti ugrađene u program za provedbu natječaja.

Arheološka baština

Članak 91.Arheološka baština§
  1. Ovim je planom obuhvaćena arheološka baština - arheološka područja i arheološki pojedinačni lokaliteti na prostoru obuhvata Plana.

  2. Arheološka baština su vrijedna arheološka područja i arheološki pojedinačni lokaliteti na području kojih se pretpostavlja, odnosno očekuje ili je provedenim arheološkim istraživanjima i/ili slučajnim nalazima, pronađena vrijedna arheološka građa značajna za proučavanje kulturno-povijesnog kontinuiteta i duge naseljenosti prostora od prapovijesti, antike do srednjeg i novog vijeka.

  3. Zbog velikog značenja arheološke baštine, ali i nužnih daljnjih arheoloških istraživanja ubiciranih arheoloških područja i pojedinačnih arheoloških lokaliteta, ovom konzervatorskom podlogom obuhvaćena je i evidentirana arheološka baština na području Plana.

Arheološko područje
  1. Arheološko područje je prostor na kojem se, na temelju šireg povijesno-kulturološkog konteksta mogu očekivati arheološki nalazi.

  2. Evidentirana arheološka područja na području obuhvata Plana: Blato; Botinec; Čučerje - Gradina; Gornji grad, Nova Ves, Kaptol, Vlaška; Gračani - Gračanska cesta; Gračani - Isce; Ilica; Remete - Gradišće; Resnik; Savska cesta.

  3. Mjere zaštite

    1. pri izvođenju građevinskih radova koji zadiru u slojeve pod zemljom, a izvode se na prostoru koji je na kartama označen kao evidentirano arheološko područje, obvezan je arheološki nadzor nadležnog tijela;

    2. u slučaju arheološkog nalaza pri izvođenju radova oni se moraju prekinuti i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara;

    3. u slučaju arheološkog nalaza obvezno je provesti daljnja arheološka istraživanja uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

    4. po potrebi izraditi plan istraživanja i zaštite arheoloških područja osobito onih gdje se mogu očekivati arheološki nalazi;

    5. za sve zahvate unutar granica zaštićenoga arheološkog područja potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Arheološki pojedinačni lokalitet
  1. Arheološki pojedinačni lokalitet je obilježen nalazom arheoloških struktura ili se na njemu s velikom vjerojatnošću pretpostavlja i/ili očekuje arheološki nalaz.

  2. Evidentirani arheološki pojedinačni lokaliteti na području obuhvata Plana:

    Bakačeva kula; Banjavčićeva, Banjavčićeva 3 -15; Blato - Karlovačka cesta; Borongaj - aerodrom; Bosutska; Botinec; Čučerje - kamenolom; Dežmanov prolaz; Dotršćina; Držićeva; Dubrava - Auto Dubrava; Dubrava - Remiza; Gornje Vrapče - Vrapčanska cesta; Gračanska cesta (do br. 88); Horvati; Ilica 312; Jarun; Jarunsko jezero; Kruge 4; Kustošija; Maksimir; Markuševec - Gradinjak; Markuševec: Črna voda - kamenolom; Mirogojska cesta; Muzej grada Zagreba; Nova Ves 9; Opatovina 9; Peščenica; Petrinjska, Petrinjska ulica 9; Podsused - Banski vinogradi; Podsused - Goljak; Podsused - rukavac Save; Podsused - Sv. Martin; Prirodoslovni muzej; Savska, Savska cesta 56, 56A / Vukovarska ; Stenjevec - Dolje; Stenjevec - župna crkva; Susedgrad; Sv. Duh; Sv. Klara; Špansko; Štefanovec; Trnava; ušće Lašćinčaka - Radnička cesta; Vranicanijeva poljana; Vrapče - Bolnička; Vrapče - Vrapčanska; Vukomerec - potok Štefanovec; Zagorska.

  3. Mjere zaštite

    1. prije izvođenja građevinskih radova na području evidentiranoga pojedinačnog arheološkog lokaliteta obvezno je provesti arheološka istraživanja uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

    2. provedba istraživanja i zaštite arheoloških lokacija, gdje se s velikom vjerojatnošću pretpostavlja i/ili se očekuje arheološki nalaz, osobito na lokalitetima koji se spominju kao najstarije župe Zagrebačke biskupije;

    3. za sve zahvate unutar granica zaštićenoga arheološkoga pojedinačnog lokaliteta potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Povijesna graditeljska cjelina

Članak 92.Povijesna graditeljska cjelina§
  1. Ovim su planom obuhvaćene zaštićene povijesne graditeljske cjeline na području Plana: zaštićena Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb te zaštićene povijesne graditeljske cjeline gradskih i seoskih naselja.

  2. U postupku zaštite povijesnih graditeljskih cjelina provedena je valorizacija po principu očuvanosti i vrijednosti prostorne i graditeljske strukture te zoniranje područja kulturnog dobra na zone zaštite 'A' i 'B'.

  3. Mjere zaštite povijesnih graditeljskih cjelina s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra i utvrđenim zonama zaštite 'A' i 'B', prikazane su na kartografskom prikazu 4d. Nepokretna kulturna dobra - izmjene i dopune 2025..

Zona zaštite "A"

  1. Potpuna konzervatorska zaštita odnosi se na povijesnu graditeljsku cjelinu ili njezine dijelove koja sadrži iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni utvrđuju se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije, namjene i sadržaja prostora. Na području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.

Zona zaštite "B"

  1. Djelomična konzervatorska zaštita odnosi se na dijelove povijesne graditeljske cjeline koja sadrži vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni, utvrđuju se zaštita i očuvanje osnovnih elementa povijesno-planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i drugih, za ukupnost određene povijesne graditeljske cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevine i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ove zone dopuštaju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije radi povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima, koji proizlaze iz suvremenih potreba.

Inventarizacija i kategorizacija građevinskog fonda na području povijesnih graditeljskih cjelina

  1. Valorizacija građevnog fonda unutar zaštićenih povijesnih cjelina provodi se radi očuvanja građevina kao predmeta zaštite, koji prezentira prepoznatljivi povijesni identitet sredine, te da se primjenom odgovarajućih mjera zaštite i konzervatorskih propozicija stvore pretpostavke za optimalnu spomeničku prezentaciju kako same građevine tako i zaštićene prostorne cjeline.

  2. Kao osnovno načelo utvrđeno je da je svaka povijesna građevina jedan od glavnih i bitnih elemenata u strukturi povijesnog prostora i nositelj njegovih specifičnih obilježja, čuvar i prezentant njegovih povijesnih karakteristika i ambijentalnih osobitosti, odnosno dokumentira i upotpunjuje povijesnu matricu grada.

  3. Radi zaštite i očuvanja sveukupnih kulturno-povijesnih vrijednosti, povijesne matrice i identiteta prostora te povijesnih građevina, unutar zaštićenih povijesnih cjelina da bi se stvorili uvjeti za obnovu i afirmaciju tih vrijednosti, utvrđuje se Kategorizacija građevnog fonda:

    1. Kategorija Z/A

      Povijesne građevine koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra i građevine za koje će se provesti postupak utvrđivanja svojstva pojedinačnoga kulturnog dobra.

    2. Kategorija B0

      Povijesne građevine visoke arhitektonske kvalitete i stupnja očuvanosti izvornih obilježja, a koje u bitnome određuju povijesnu fizionomiju i sliku, te ambijentalne karakteristike neposredne okoline i grada u cjelini.

    3. Kategorija B1

      Povijesne građevine određene arhitektonske kvalitete i stupnja očuvanosti izvornih obilježja; građevine koje utječu na povijesnu fizionomiju ili ambijentalnost predjela i interpolacije novijeg vremena koje su slijedile mjerilo i arhitektonsko- tipološke osobitosti pripadajuće sredine.

    4. Kategorija B2

      Povijesne građevine djelomičnog stupnja očuvanosti i izraženosti izvornih obilježja; građevine određenoga povijesnog sloja gradnje koje u određenoj mjeri upotpunjuju povijesnu fizionomiju prostora i tvore segmente specifične ambijentalnosti; građevine bez osobitih arhitektonskih vrijednosti.

    5. Kategorija C

      Povijesne građevine kojima su bitno izmijenjena izvorna obilježja, bez osobitih su arhitektonsko-graditeljskih obilježja i vrijednosti, kasnije gradnje i dogradnje, odnosno gradnja koja ne posjeduje ambijentalno ili funkcionalno značenje u povijesnoj strukturi (Donjeg grada) i koja nije formativna komponenta cjeline.

    6. Kategorija D

      Recentna produkcija koja ne podliježe konzervatorskom vrednovanju - građevine sagrađene od 70-ih godina 20. stoljeća.

  4. Detaljne mjere zaštite provedene kategorizacije povijesnih građevina unutar zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina sadržane su u konzervatorskoj podlozi koja je sastavni dio Elaborata Plana.

  5. Kategorizacija građevnog fonda povijesnih građevina unutar zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina sustavno će se ugrađivati u konzervatorsku podlogu.

Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb
  1. Povijesnu urbanu cjelinu Grad Zagreb kao kulturno dobro karakterizira povijesna slojevitost i različitost morfoloških, tipoloških, prostornih i ambijentalnih obilježja pojedinih predjela te različitost stupnja vrijednosti i očuvanosti povijesne strukture.

  2. Na području kulturnog dobra Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb posebnu vrijednost predstavljaju park-šume Jelenovac i Vrhovec te park-šume centra: Tuškanac - Dubravkin put -Cmrok, Zelengaj, Kraljevec, Pantovčak i Prekrižje.

  3. S obzirom na navedena obilježja zonirana je Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb te su određeni sustavi zaštite.

"A"- Područje izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

  1. Primjenjuje se na prostorne i građevne strukture izraženih urbanističko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejsažnih ili ambijentalnih vrijednosti, naglašenog značenja za sliku grada, te s građevnom supstancom visoke spomeničke vrijednosti, koja kao graditeljsko nasljeđe Zagreba definira njegovu povijesnu urbanu matricu.

  2. Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su:

    povijesna jezgra Gornjeg grada i Kaptola s povijesnim podgrađima i središnjim gradskim trgom, područje Nova Ves - Medvedgradska, područje Donjeg grada planirano i pretežno dovršeno do kraja 19. st., područja planske rezidencijalne izgradnje na podsljemenskom pobrežju nastala krajem 19. stoljeća te između dvaju svjetskih ratova, područja nastala širenjem grada na istok krajem 19. i početkom 20. stoljeća te između dvaju svjetskih ratova, prostorna cjelina središnjega gradskog groblja Mirogoj te prostorna cjelina Predsjednički dvori - vila Weiss.

  3. Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture, određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom te raznolikošću namjena i sadržaja.

  4. Zaštitu koja proizlazi iz spomeničkih svojstava povijesne urbane strukture, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, te pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, potrebno je provoditi cjelovito, što podrazumijeva očuvanje i obnovu izvornih karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica ugroženosti te osiguranje optimalne spomeničke prezentacije kulturnog dobra.

  5. Opći uvjeti zaštite
    1. sanacija i održavanje u povijesnom kontinuitetu očuvane urbane matrice, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih objekata i poteza te postojeće očuvane povijesne parcelacije;

    2. sanacija i održavanje svake zgrade koja je sačuvala izvorna graditeljska obilježja;

    3. održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima kao što su javna rasvjeta, zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, uređivanje parcela te predvrtova i karakterističnih ograda;

    4. svu parkovnu arhitekturu odnosno parkovne površine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba očuvati u cjelosti, a na njima su dozvoljeni samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;

    5. parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

    6. u park-šumama dozvoljeni su samo oni zahvati i radnje čija je svrha njihovo održavanje i uređenje, a cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu s namjenom, koja prvenstveno služi za odmor i rekreaciju;

    7. unutar granica park-šuma nije dozvoljena izgradnja i šume se ne mogu prenamijeniti za druge namjene te se iste trebaju očuvati u sadašnjim površinama;

    8. sprječavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgrada ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao;

    9. očuvanje karakterističnih rješenja krovova i sprječavanje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, jer su dio autentičnoga arhitektonskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja;

    10. postojeću kvalitetnu gradnju u dvorištu bloka ili parcele, koja je izgrađena sukladno ranijim propisima, moguće je zadržati, a principom postupnosti treba omogućiti odgovarajuću rekonstrukciju i uklanjanje degradirajućih elemenata i sadržaja;

    11. nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;

    12. u naseljima ili dijelovima naselja, kao i u potezima koji su zatečeni kao devastirani ili nedovršeni, moguća je interpolacija i gradnja zamjenskih objekata, uz poštivanje mjerila i ostalih lokalnih uvjeta te uz prethodnu valorizaciju lokacije;

    13. za novu gradnju kao i za uređivanje gradskih trgova, preporuča se provedba javnog natječaja;

    14. za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

    15. za sve kompleksne zahvate uređenja pojedinih blokova na području Donjeg grada kojima se bitno mijenja njihova postojeća prostorna i građevinska struktura/morfologija bloka potrebno je izraditi urbanistički plan uređenja.

  6. Za sve kompleksne zahvate uređenja na području zone "A" Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb kojima se bitno mijenja prostorna i građevinska struktura/morfologija potrebno je izraditi detaljne konzervatorske propozicije i studije bloka.

Posebni uvjeti zaštite za područje 1. Gornji Grad i Kaptol, prema grafičkom prikazu

  1. Na području povijesnoga gradskog središta kao potpuno morfološki i strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obvezom poštivanja očuvanih vrijednosti i uklapanja u takav povijesno uvjetovani ambijent;

    1. obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih dobara;

    2. obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora;

    3. nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih dobara, kao i građevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome određuje fizionomiju prostora;

    4. iznimno, takav je zahvat moguć uz suglasnost nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevine;

    5. mogućnost izgradnje novih objekata kao interpolacija u definiranome povijesnom tkivu, odnosno mogućnost zamjenske gradnje, uz očuvanje karakteristične povijesne parcelacije, ograničena je isključivo na minimalan broj lokacija za koje se detaljnijom konzervatorskom obradom utvrdi mogućnost uklanjanja postojeće graditeljske strukture koja ne posjeduje spomeničku, kulturno-povijesnu, ambijentalnu i graditeljsku vrijednost; odnosno ne posjeduje obilježja graditeljske strukture vrijedne očuvanja kao povijesnog sloja izgradnje koji upotpunjuje povijesnu fizionomiju prostora ili tvori segmente specifične ambijentalnosti, s obzirom na arhitektonske, građevinske, graditeljsko-tipološke karakteristike, značajne povijesne funkcije i namjene;

    6. nova odnosno zamjenska izgradnja, treba u svim elementima - morfološki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje, a nije dopuštena gradnja za namjene koje zahtijevaju intenzivan promet vozila;

    7. za novu izgradnju potrebno je provesti javni natječaj, kojem treba prethoditi detaljnija konzervatorska obrada i arheološka istraživanja.

  2. Rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene tavana, karakterističnih etaža, prizemlja i podruma:

    1. rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene potrebno je provoditi radi sanacije, uređenja, afirmacije i optimalne prezentacije izvornih povijesnih, ambijentalnih, morfoloških i strukturalnih obilježja prostora i graditeljske strukture; mjerila i očuvane karakteristične povijesne parcelacije, uklanjanja degradirajućih elemenata sadržaja; maksimalnim očuvanjem izvorne stambene namjene; te uspostavom onih namjena koji doprinose revitalizaciji ambijenta; a prema specifičnim obilježjima svake pojedine lokacije;

    2. nisu dopuštene rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje, kao intervencije na povijesnoj graditeljskoj strukturi koja je nositelj karakteristične povijesne matrice, a kojima se bitno utječe i mijenjaju izvorna/postojeća kvalitetna graditeljska i oblikovna obilježja, mjerilo i gabariti;

    3. iznimno, ovi zahvati su mogući na pomoćnim objektima na parceli, rekonstrukcijom kojih i eventualno minimalnim povećanjem volumena se omogućava istovremeno uklanjanje ostale nekvalitetne izgradnje na parceli;

    4. Adaptacije tavana:

      1. na prostorima, potezima, ambijentima i karakterističnim povijesnim prospektima grada, posebno na povijesnim palačama na liniji bedema Gradeca, kanoničkim kurijama na Kaptolu, kao i na zgradama koje svojim krovištem određuju sliku trga ili ulice, nisu dopuštene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utječe na integritet povijesne strukture i mijenja izražajnost i izvornost krovne konstrukcije, te kontinuitet krovnih kosina s karakterističnom vrstom pokrova - crijepom, kao pete fasade grada;

      2. adaptacija i prenamjena tavana u stambeni prostor, isključivo unutar postojećeg/izvornog gabarita, moguća je na građevinama koje po svojoj tipologiji (građanske i obrtničke kuće 18. i 19. st) tradicionalno koriste krovišta, uz uvjet da takav zahvat bude u funkciji procesa revitalizacije povijesne jezgre, poštuje osnovni tip i gabarit krovišta, te omogući građevinsku sanaciju i seizmičku zaštitu građevine;

    5. Adaptacije karakterističnih etaža: adaptacije su moguće u okvirima koji omogućavaju očuvanje izvornoga karakterističnoga tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i obrtničkih karakteristika i materijala interijera;

    6. Adaptacije prizemlja i podruma:

      1. nisu dopuštene adaptacije prizemlja u poslovne prostore namjena kojih nije primjerena spomeničkoj i ambijentalnoj vrijednosti prostora (skladišta, autolimarije, građevinske bravarije i sl.);

      2. u uličnim i pomoćnim dvorišnim objektima moguće su adaptacije prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena povijesnom gradskom središtu, uz uvjet da se očuvaju karakteristična izvorna graditeljska i oblikovna obilježja prostora (konstrukcija, pročelje), uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji korespondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na integritet povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rješenje reklamnih natpisa;

      3. ulaze u te prostore osigurati iz veže, hodnika ili dvorišta pripadajućeg objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska obilježja građevine, posebno pročelja;

      4. nije dopušteno rastvaranje uličnih pročelja kao i intervencije u plohu pločnika - pješačkih površina (usijecanja, gradnja pristupnog stubišta) radi izvedbe ulaza u te prostore;

      5. u potpunosti treba očuvati i u maksimalnoj mjeri omogućiti prezentaciju izvornoga tradicijskoga konstruktivnog sustava - svođene konstrukcije;

      6. obvezna dokumentacija za utvrđivanje posebnih uvjeta je arhitektonski snimak postojećeg stanja građevine ili dijela građevine na kojem se planira zahvat, s prikazima karakterističnih detalja, prijedlog zahvata te opis radova;

      7. za rekonstrukcijske i sanacijske zahvate te adaptacije koje zadiru u konstruktivni sustav povijesnih građevina, posebno onih spomeničke vrijednosti, obvezna je provedba detaljnijih istražnih radova (konzervatorskih, restauratorskih, arheoloških) i statička ekspertiza građevinsko-konstruktivnog stanja i ugroženosti od vlage;

      8. promet - radi prometnog rasterećenja prostora potrebno je maksimalno reducirati mogućnost parkiranja na javnim površinama, posebno tamo gdje je onemogućeno pješačko komuniciranje, oko glavnih povijesnih žarišta, reprezentativnih građevina i prostora koji su nositelji identiteta prostora.

Posebni uvjeti zaštite za područje 2. Donji Grad, prema grafičkom prikazu

  1. Na području povijesnoga gradskog središta kao potpuno morfološki i strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obvezom poštivanja i afirmacije vrijednosti prostora - elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice, povijesne graditeljske strukture te uklapanja zahvata u takav povijesno uvjetovani ambijent.

  2. Karakteristični elementi urbanog koncepta i povijesne matrice
    1. obveza očuvanja karakteristične mreže komunikacija, trgova, trgova-parkova i perivoja, njihovih trasa, izvornog formata i fizionomije, nivelete, regulacijske i građevne linije, parterne i hortikulturne obrade, te svih elemenata vrijedne povijesne urbane opreme;

    2. obveza očuvanja prostornih i funkcionalnih žarišta i simbola kontinuiteta života te povijesne organizacije prostora;

    3. obveza očuvanja karakterističnih, do danas očuvanih, prostornih jedinica - insula i blokova, očuvanjem njihova formata, morfologije, dimenzije, građevne linije, karakteristične parcelacije i organizacije prostora, mjerila i dispozicije objekata, parternog uređenja slobodnih površina i kvalitetnog zelenila;

    4. zaštita karakterističnog mjerila - visine izgradnje, radi očuvanja homogenosti strukture i povijesne slike grada, posebno raznolikosti visina uličnih građevina, što pretpostavlja da se pri interpolacijama i rekonstrukcijama treba slijediti pretežito/karakteristično mjerilo područja odnosno ambijenata, te uklapanje u određeni povijesni ambijent tako da se održi čitljivost povijesne matrice;

    5. obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih dobara;

    6. obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome određuje fizionomiju prostora;

    7. mogućnost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju navedena obilježja povijesne graditeljske strukture vrijedne očuvanja, radi povećanja kvalitete objekata i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent;

    8. nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih dobara te građevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome određuje fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat moguć je uz suglasnost nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevina;

    9. mogućnost i obvezu uklanjanja objekata bez arhitektonskih vrijednosti i bez bitnoga ambijentalnog ili funkcionalnog značenja u povijesnoj strukturi Donjeg grada, odnosno koji predstavljaju izrazitu degradaciju povijesnih i ambijentalnih vrijednosti prostora.

  3. Gradnja novih objekata
    1. nova odnosno zamjenska izgradnja, kao interpolacija u potezu definiranom povijesnom graditeljskom strukturom koja posjeduje spomenička obilježja, odnosno koja kao povijesni sloj izgradnje upotpunjuje povijesnu fizionomiju prostora ili tvori segmente specifične ambijentalnosti; treba u svim elementima - morfološki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije - uličnog poteza, odnosno bloka; i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje;

    2. na perimetru (obodu) bloka mogućnost gradnje novih objekata, odnosno zamjenske gradnje, određena je kao:

      1. mogućnost popunjenja neizgrađenih građevnih parcela;

      2. zamjena dotrajalih i nekvalitetnih građevina koje nemaju utjecaja na fizionomiju prostora, ili kao cjelovit rekonstrukcijski zahvat prostorne jedinice - bloka, radi povećanja njihove prostorne, graditeljske i sadržajne kvalitete; uz obvezu očuvanja postojeće i dovršenja karakteristične koncepcije, morfoloških i strukturalnih obilježja i mjerila bloka - poteza, poštivanja karakteristične zatečene parcelacije; te kao kvalitativni doprinos i afirmacija sveukupnih vrijednosti prostora;

    3. unutar prostora bloka, radi dovršenja nedefiniranih ili sređivanja degradiranih obilježja prostora ili zatečene graditeljske strukture, moguće je interpolirati nove građevine koje svojim volumenom, pozicijom i oblikovanjem, afirmiraju postojeće i stvaraju nove kvalitete, elemente uređenja i oblikovanja prostora; pri čemu ti volumeni svojim gabaritima i oblikovanjem ne smiju onemogućiti percepciju povijesnog ambijenta neposredne okoline i optimalnu spomeničku prezentaciju povijesne strukture;

    4. blokovi: Martićeva - Smičiklasova - Trg žrtava fašizma - Tomašićeva, blok Cesarčeva, Preradovićeva - Hebrangova - Gajeva - Berislavićeva, Žerjavićeva - Gundulićeva - Hebrangova - Preradovićeva - Trg P. Svačića, Ilica - Frankopanska - Dalmatinska - Medulićeva, Dalmatinska - Frankopanska - Prilaz Gj. Deželića - Medulićeva, Ilica - Kačićeva - Prilaz Gj. Deželića - Medulićeva, Klaićeva - Krajiška - Prilaz Gj. Deželića - Primorska, Ilica - Gundulićeva - Varšavska - Frankopanska, Ilica - Preobraženska - Trg P. Preradovićeva - Varšavska - Gundulićeva, Trg bana Jelačića - Praška - Teslina - Gajeva, Trg bana Jelačića - Petrinjska - Amruševa - Trg N. Š. Zrinskog - Praška, Frankopanska - Varšavska - Gundulićeva - Masarykova - Trg m. Tita, Gundulićeva - Varšavska - Trg P. Preradovića - Preradovićeva - Masarykova, Bogovićeva - Gajeva - Teslina - Preradovićeva, Teslina - Gajeva - Berislavićeva - Preradovićeva, Vlaška - Vončinina - Rubetićeva - Schlosserove stube, određeni su za prioritetnu izradu detaljnih konzervatorskih propozicija i studija bloka.

  4. Gradnja visokih objekata (viših od 9 etaža) nije dopuštena:

    1. na prostoru sjeverno od željezničke pruge, između Trga Francuske Republike na zapadu i Heinzelove na istoku, uz iznimku prostora Bloka Badel, i bloka Kršnjavoga - Savska - Jukićeva, za koje će se parametri gradnje definirati konzervatorskim propozicijama, odnosno posebnim uvjetima;

    2. unutar prostornog koridora Središnje osi, između zgrade NSK i Trnjanske ulice, odnosno unutar vizurnih linija Most slobode, crkva sv. Marka i Most slobode, Katedrala;

    3. unutar prostornog koridora Savske ceste, odnosno između vizurnih pravaca Jadranski most, crkva Krista Kralja na Mirogoju, te Jadranski most i Ilički neboder;

    4. radi očuvanja i afirmacije urbane morfologije i matrice, isto se odnosi i na prostor uz Ulicu grada Vukovara unutar koridora definiranog postojećim građevinskim pravcima objekata Vukovarska 35 (arh. Galić), na sjeveru i Vukovarska 52 (arh. Fabris) na jugu;

    5. u preostalom prostoru omogućava se gradnja visokih objekata pozicioniranih, u pravilu, uvučeno od postojećih građevnih pravaca, s tim da je s obzirom na mogući utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na središnji dio povijesne jezgre, pozicija, format i volumen takve izgradnje uvjetovan obvezom prethodne detaljnije analize svake pojedine lokacije.

Rekonstrukcije - adaptacije, nadogradnje i dogradnje na povijesnoj graditeljskoj strukturi

  1. Rekonstrukcije - adaptacije:

    1. Rekonstrukcije - adaptacije građevina potrebno je provoditi radi sanacije, uređenja i optimalne prezentacije izvornih povijesnih i ambijentalnih vrijednosti prostorne i graditeljske strukture; uklanjanja degradirajućih elemenata i sadržaja; maksimalnog očuvanja izvorne namjene; te uspostave onih namjena koji doprinose afirmaciji vrijednosti građevine i ambijenta.

    2. Adaptacije tavana:

      1. na prostorima, potezima, ambijentima i karakterističnim povijesnim prospektima grada, na građevinama koje svojim krovištem određuju fizionomiju prostora, sliku trga ili ulice, te na pojedinačnim kulturnim dobrima, nisu dopuštene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utječe na integritet povijesne strukture i mijenja izražajnost i izvornost krovne konstrukcije;

      2. na ostalim građevinama mogućnost adaptacije uvjetovana je obvezom očuvanja postojećeg/izvornog gabarita, tipa, konstruktivnih i oblikovnih elemenata krovišta, te omogućavanjem građevinske sanacije i seizmičke zaštite građevina.

    3. Adaptacije karakterističnih etaža:
      adaptacije su moguće u okvirima koji omogućavaju očuvanje izvornoga karakterističnoga tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i obrtničkih karakteristika i materijala interijera;

    4. Adaptacije prizemlja i podruma:

      1. nisu dopuštene adaptacije i prenamjene prizemlja i podruma u poslovne prostore namjena kojih nije primjerena spomeničkoj i ambijentalnoj vrijednosti prostora i graditeljske strukture (skladišta, autolimarije, građevinske bravarije i sl.);

      2. u uličnim i dvorišnim građevinama moguće su adaptacije i prenamjene prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena gradskom središtu, uz uvjet da se očuvaju karakteristična izvorna graditeljska i oblikovna obilježja prostora (konstrukcija, pročelje), te uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji korespondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na integritet povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rješenje reklamnih natpisa;

      3. ulaze u te prostore osigurati iz veže, hodnika ili dvorišta pripadajućeg objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska obilježja građevine, posebno pročelja;

      4. nije dopušteno rastvaranje uličnih pročelja kao i intervencije u plohi pločnika - pješačkih površina (usijecanja, gradnja prilaznog stubišta i sl.) radi izvedbe ulaza u te prostore;

      5. u potpunosti treba očuvati i u maksimalnoj mjeri omogućiti prezentaciju izvornoga konstruktivnog sustava (svođene konstrukcije podruma i prizemlja).

  2. Nadogradnje
    1. nisu dopuštene nadogradnje pojedinačnih kulturnih dobara i povijesne graditeljske strukture koja je po oblikovnoj dovršenosti, arhitektonskim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome određuje fizionomiju prostora;

    2. nadogradnje kao mogući oblik intervencije prihvatljive su na pojedinim nižim građevinama koje su uokvirene višom izgradnjom, a same ne posjeduju značajna i kvalitetna arhitektonsko-graditeljska obilježja određenoga povijesnog sloja izgradnje. U slučaju nadogradnje potrebno je ostvariti oblikovnu usklađenost nadograđene etaže s ukupnim volumenom objekta i ambijentalnim osobitostima predjela.

  3. Dogradnje
    1. nisu dopuštene dogradnje kojima se bitno mijenja izvorna/zatečena koncepcija i definirani gabariti građevine;

    2. iznimno, dogradnja kao oblik intervencije moguća je na temelju detaljnog elaboriranja stanja i potreba za očuvanje vitalnih funkcija građevine i kvalitete stanovanja.

  4. Promet
    1. radi prometnog rasterećenja prostora potrebno je maksimalno reducirati mogućnost parkiranja na javnim površinama, posebno tamo gdje je onemogućeno pješačko komuniciranje, oko glavnih povijesnih žarišta, reprezentativnih građevina i prostora, koji su nositelji identiteta prostora.

  5. Posebni uvjeti zaštite za 3. područje planski regulirane rezidencijalne izgradnje do polovice 20. STOLJEĆA, prema grafičkom

    prikazu

    1. obveza očuvanja karakterističnih elemenata urbanog koncepta, povijesne matrice i fizionomije;

    2. obveza očuvanja karakterističnih morfoloških i strukturalnih prostornih obilježja, mjerila i tipologije gradnje, ambijentalnih i prirodnih vrijednosti predjela te prirodne konfiguracije terena;

    3. obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih dobara;

    4. obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant specifičnih ambijentalnih osobitosti te u bitnome određuje fizionomiju prostora;

    5. mogućnost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju navedena obilježja povijesne graditeljske strukture vrijedne očuvanja, u svrhu povećanja kvalitete objekata i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent;

    6. nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih dobara te građevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome određuje fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat moguć je uz suglasnost nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevina;

    7. mogućnost uklanjanja objekata bez arhitektonskih vrijednosti i bez bitnoga ambijentalnog ili funkcionalnog značenja u povijesnoj strukturi predjela, odnosno koji izrazito degradiraju povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora;

    8. nova ili zamjenska gradnja treba u svim elementima - morfološki, mjerilom, gabaritima i namjenom, biti u skladu s kulturno-povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije, te kvalitetno arhitektonsko ostvarenje;

    9. pri izgradnji novih ili rekonstrukcije postojećih građevina objekata, radi očuvanja homogenosti i ambijentalnih vrijednosti predjela, potrebno je omogućiti uklapanje novog volumena u određeni povijesni ambijent tako da se održi čitljivost povijesne matrice, omogući oblikovanje hortikulturno uređenje slobodnih površina (predvrtova i vrtova) i očuvanje kvalitetnog zelenila; te sukladno tom maksimalno prilagodi način rješavanja prometa u mirovanju.

"B" - Područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

  1. Primjenjuje se na dio Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb, s vrijednom prostornom i građevnom strukturom te pretežno očuvanom kvalitetnom građevnom supstancom, odnosno gradske predjele unutar kojih su cjelovito zaokružene njegove temeljne prostorno-urbane i arhitektonsko-graditeljske karakteristike.

  2. Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su: obodno područje Donjeg grada u granicama njegova planskog širenja na zapad, uključujući prostorne cjeline iličkih vojarni, te na istok između Petrove, Zvonimirove i Vrbanićeve ulice, s južne strane prostor do željezničke pruge, s vizurnim koridorima Savske ceste i 'Središnje osi', te sjeverni predjeli između Jelenovca, Pantovčaka, Prekrižja, Okrugljaka te predjel između Mlinova i Gračanske ceste.

  3. Ovoj zoni odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te strukture.

Mjere zaštite

  1. Za dijelove područja kulturnog dobra - Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, za koja je utvrđen sustav zaštite 'B', pri planiranju uređenja prostora, gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina, navedene mjere zaštite primjenjuju se adekvatno stupnju vrijednosti i očuvanosti prostorne i graditeljske strukture:

    1. potpuna zaštita odnosi se na očuvanje fizionomije, gabarita izgradnje, urbanih interijera i sl., uz mogućnost nužnog prilagođavanja postojeće supstance suvremenim potrebama;

    2. unutar prostornog koridora Savske ceste i 'Središnje osi' potpuna zaštita odnosi se na očuvanje glavnih ekspozicija, karakterističnih vizura i slike povijesne jezgre te sukladno tome određivanje gabarita nove gradnje;

    3. u slučaju zamjenske gradnje ili pojedinačne interpolacije, kao i rekonstrukcije postojećih zgrada, svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru - oblik i veličina građevinske parcele, namjena, veličina i oblikovanje građevine te njezin smještaj na parceli, uređenje parcele, način priključenja parcele i objekta na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti ograničenjima i obvezama koje proizlaze iz urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti svakoga pojedinog naselja, odnosno lokalnim uvjetima;

    4. održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima, kao što su javna rasvjeta, zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, uređivanje parcela, te predvrtova i karakterističnih ograda;

    5. svu parkovnu arhitekturu, odnosno parkovne površine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba očuvati u cijelosti, a na njima su dopušteni samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;

    6. parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

    7. u park-šumama dopušteni su samo oni zahvati i radnje čija je svrha njihovo održavanje i uređenje, a cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu s namjenom, koja prvenstveno služi za odmor i rekreaciju;

    8. unutar granica park-šuma nije dopuštena izgradnja i šume se ne mogu prenamijeniti za druge namjene te se iste trebaju očuvati u sadašnjim površinama;

    9. vrijedne krajolike potrebno je očuvati zadržavanjem njihova strukturnog karaktera što podrazumijeva očuvanje postojećega prostornog odnosa između neizgrađenog i izgrađenog te šumskih, livadnih površina i površina pod vinogradima, voćnjacima i oranicama;

    10. u vrijednim krajolicima nužno je očuvanje prirodnih vodotoka, prirodne topografije terena i karakteristične parcelacije koja u potpunosti respektira prirodne topografske uvjete;

    11. u vrijednim krajolicima nije dopušteno unošenje volumena, oblika i građevinske materijale koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji građenja uz obavezu očuvanja karakterističnih obilježja krajolika i kvalitetnih vizura;

    12. za gradnju uličnih objekata te za uređivanje gradskih trgova preporuča se provedba javnog natječaja;

    13. za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

    14. za sve kompleksne zahvate uređenja blokova: Blok 'Badel' (Vlaška - Šubićeva - Martićeva - Derenčinova), Bornina - Erdỏdyjeva - Branimirova - Domagojeva, Kršnjavoga - Kačićeva - Jukićeva, Vlaška - Vončinina - Jurkovićeva - Petretićev trg, blok 'Franck', kojima se bitno mijenja njihova postojeća prostorna i građevinska struktura/morfologija bloka, potrebno je izraditi urbanistički plan uređenja.

Gradska naselja
  1. Zaštita gradskih naselja podrazumijeva očuvanje njihove autentičnosti i poštivanje izvornih urbanističko-arhitektonskih zamisli, te se moguće intervencije u njima ponajprije odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine građevine, poštujući primijenjenu karakterističnu tehnologiju i građevinske materijale.

  2. Zaštićena gradska naselja na području obuhvata Plana
    1. Dio naselja - povijesna jezgra Podsuseda, Z-1529;

    2. Dio naselja - povijesna cjelina Cvjetno naselje, Z-1543;

    3. Dio naselja - povijesna cjelina naselja 'Željeznička kolonija', Z-1530.;

    4. Dio naselja 'Prva hrvatska štedionica' na Trešnjevci, Z-1542;

    5. Dio naselja - arhitektonski ansambl gradskih vila u Novakovoj ulici, Z-1544;

    6. 'Zelena potkova', urbanističko-arhitektonska i parkovna cjelina trgova, Z-1536.

  3. Zaštićena gradska naselja su očuvanja vrijedne prepoznatljive prostorne urbanističko- arhitektonske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđene zone zaštite "A" i "B".

Zona zaštite "A" - područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

  1. Zona zaštite "A" valorizacijom je utvrđena za gradska naselja ili njihove dijelove izraženih urbanističko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejsažnih ili ambijentalnih vrijednosti, naglašenog značenja za užu i širu sliku grada, s očuvanom graditeljskom strukturom visoke spomeničke vrijednosti.

  2. Na području zone zaštite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne urbane strukture, prostornih i pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina.

Zona zaštite "B" - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

  1. Zona zaštite "B" valorizacijom je utvrđena za gradska naselja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pretežno očuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom.

  2. Na području zone zaštite "B" primjenjuje se konzervatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina.

Mjere zaštite

  1. Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar područja zaštićenih gradskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrđenoj zoni zaštite, povijesnoj matrici naselja, urbanističko-arhitektonskim i graditeljskim specifičnostima te karakterističnoj tipologiji izgradnje:

    1. sanacija i održavanje očuvane povijesne urbane matrice i parcelacije, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih poteza i građevina, radi kvalitetne spomeničke prezentacije;

    2. očuvanje izvornosti i autentičnosti prostora formiranjem cezura oko najvrjednijih dijelova naselja uz odvajanje novih zona za gradnju i sprečavanje njihova pretvaranje u amorfnu preizgrađenost gradskog prostora;

    3. sanacija i održavanje svake građevine očuvanih izvornih graditeljskih obilježja;

    4. održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i urbane opreme naselja vodeći računa o zatečenim vrijednostima i obilježjima prostora kao što su zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, urbana oprema;

    5. svu parkovnu arhitekturu, odnosno parkovne površine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba očuvati u cjelosti, a na njima su dopušteni samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;

    6. parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

    7. održavanje i uređivanje predvrtova s karakterističnim ogradama i slično;

    8. sprječavanje neprimjerenih dogradnji i/ili adaptacija građevina kojima se bitno mijenja njihova izvorna arhitektonska zamisao, gabariti, oblikovanje i stilske karakteristike;

    9. očuvanje izvorne i karakteristične tipologije krovova, koji značajno utječu na sliku naselja i vizure unutar i izvan njega;

    10. nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;

    11. postojeću izgradnju unutar bloka ili parcele bez spomeničkih svojstava moguće je zadržati, uz uklanjanje neprimjerenih elemenata i sadržaja te njenim usklađivanjem sa spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima mikrolokacije;

    12. za nove izgradnje, kao i za uređivanje gradskih trgova, preporuča se provedba javnog natječaja;

    13. u zoni zaštite "A" iznimno je moguća interpolacija i gradnja zamjenskih građevina uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostornu valorizaciju mikrolokacije i usklađivanje s postojećim spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima;

    14. u zoni zaštite "B" u slučaju nove izgradnje, zamjenske izgradnje kao i rekonstrukcije pojedinačnih građevina svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru moraju se podrediti ograničenjima i obvezama koje proizlaze iz izvornih urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti svakoga pojedinog naselja (oblik i veličina građevinske parcele, namjena, veličina i oblikovanje građevine, materijal, uređenje parcele i smještaj građevine na parceli, način priključenja parcele i građevine na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu);

    15. za sve zahvate unutar granica zaštićenih gradskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Seoska naselja

  1. Zaštita seoskih naselja podrazumijeva očuvanje njihove autentičnosti i povijesne matrice, prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja. Moguće intervencije u njima ponajprije se odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine građevine, poštujući tradicijski način gradnje i građevinske materijale.

  2. Zaštićena seoska naselja na području obuhvata Plana
    1. Dio naselja - povijesna cjelina naselja Čučerje, Z-1547;

    2. Dio naselja - povijesna cjelina naselja Gornje Vrapče, Z-1537;

    3. Povijesna jezgra seoskog naselja Resnik, Z-2160.

  3. Zaštićena seoska naselja su očuvane vrijedne prepoznatljive prostorne i ambijentalno- graditeljske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđene zone zaštite 'A' i 'B'.

Zona zaštite "A" - područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

  1. Zona zaštite "A" valorizacijom je utvrđena za seoska naselja ili njihove dijelove izraženih kulturno-povijesnih, graditeljskih, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, s očuvanom graditeljskom strukturom visoke spomeničke vrijednosti, koji pokazuju povijesni kontinuitet življenja na tom prostoru.

  2. Na području zone zaštite "A" primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne matrice naselja, prostornih i pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina.

Zona zaštite "B" - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

  1. Zona zaštite "B" valorizacijom je utvrđena za seoska naselja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pretežno očuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom.

  2. Na području zone zaštite "B" primjenjuje se konzervatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina.

Mjere zaštite

  1. Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar područja zaštićenih seoskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrđenoj zoni zaštite, ambijentalnim i pejsažnim specifičnostima, povijesnoj matrici naselja te karakterističnoj tipologiji izgradnje:

    1. zaštita slike naselja, njegove povijesne matrice i karakterističnog mjerila;

    2. zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza;

    3. očuvanje autohtonih elemenata pejsaža - šuma, livada, oranica, voćnjaka;

    4. afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih biljnih vrsta;

    5. zaštita i sanacija vodotoka i njihovih karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu seoskog naselja ili njegovoj blizini, kao i sprečavanje zagađivanja i degradacije njihova prirodnog toka;

    6. održavanje karakteristične povijesne matrice i organizacije prostora naselja;

    7. očuvanje oblika, trase i dimenzije komunikacija i ostalih javnih površina naselja;

    8. očuvanje prostornih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostića, prilaza okućnicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih elementa opreme vanjskih prostora;

    9. njegovanje tipične organizacije parcela sa stambenim i poljoprivrednim građevinama;

    10. čuvanje preostalih etnoloških građevina i gospodarskih sklopova, što podrazumijeva njihovu sanaciju, restituciju i eventualno rekonstrukciju prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

    11. pojedinačne etnološke građevine koje su smještene unutar seoskih naselja potrebno je obnavljati i zadržati 'in situ';

    12. zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova naselja, zemljišta, vodotoka, šuma, livadnih površina, od kojih pojedini imaju simbolična i povijesna značenja;

    13. sprečavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, gradnje i materijala;

    14. zadržavanje visine izgradnje u granicama postojećeg mjerila naselja, s uporabom uglavnom kosog krova, oblikovno usklađenog s karakterističnim postojećim krovovima naselja;

    15. u zoni zaštite "A" iznimno je moguća interpolacija i gradnja zamjenskih građevina uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostornu valorizaciju mikrolokacije i usklađivanje s postojećim spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima;

    16. u zoni zaštite "B" u slučaju nove izgradnje, zamjenske izgradnje kao i rekonstrukcije pojedinačnih građevina svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru moraju se podrediti ograničenjima i obavezama koje proizlaze iz izvornih urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti svakog pojedinog naselja (oblik i veličina građevinske parcele, namjena, veličina i oblikovanje građevina, materijali, uređenje parcele i smještaj građevine na parceli, način priključenja parcele i građevine na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu);

    17. ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet;

    18. za sve zahvate unutar granica zaštićenijh seoskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Povijesni sklop i građevina

Članak 93.Povijesni sklop i građevina§
  1. Ovim su planom obuhvaćeni zaštićeni povijesni sklopovi i građevine - graditeljski sklopovi, civilne građevine i sakralne građevine na prostoru grada Zagreba.

  2. U postupku zaštite povijesnih sklopova i građevina provedena je valorizacija po principu očuvanosti i vrijednosti kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih karakteristika.

  3. Mjere zaštite graditeljskih sklopova unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra.

Graditeljski sklop
  1. Zaštićeni graditeljski sklopovi su očuvanja vrijedni graditeljski i urbanističko- arhitektonski kompleksi različitih namjena (stambena, proizvodno/gospodarska, industrijska, javna, sakralna i sl.) koji su svojom visokom očuvanošću i arhitektonskom, pejsažnom vrijednošću najvažniji prostorni akcent na području grada Zagreba.

  2. Zaštićeni graditeljski sklopovi na području obuhvata Plana
    1. Park Maksimir, Maksimirski perivoj, Z-1528;

    2. Kompleks groblja Mirogoj, Aleja Hermanna Bollea, Z-1526;

    3. Kulturno-povijesna cjelina 'Pionirski grad' (Grad mladih) na Granešini, Miroševečka cesta bb, Z-2285;

    4. Kulturno-povijesna cjelina Pupinovo naselje, Prilaz Pavla Vuk-Pavlovića 1 - 15 i 18, Z-2288;

    5. Dio naselja - kolonija gradskih kuća na Ciglani, Klaićeva 9, 9A, 9B, 11, 11A, 11B, Z-1549;

    6. Dio naselja - stambeno naselje 'Gogoljin brijeg', Medovićeva, Filipovićeva, Ul. Ferde Kovačića, Petrova, Z-1541;

    7. Dio naselja - kolonija gradskih kuća 'Mali stanovi za invalide i izbjeglice iz Istre', Veprinačka 1 -15 / Mošćenička 2-16, Z-1550;

    8. Kurija Junković s gospodarskim objektima, s mlin-vodenicom, majurom i drugim gospodarskim objektima te parkovnom površinom vrtom i voćnjakom, Junkovićev put 2, Z-0498;

    9. Kukovićeva kuća, Ul. Andrije Hebranga 9 -11, Gajeva 28, Ul. Ante Kovačića 2-4, Preradovićeva 29, Z-0471;

    10. Kompleks bivše Prve hrvatske štedionice, danas stambeno-poslovna zgrada, Ilica 5, Margaretska 1-3, Bogovićeva 6, Z-0224;

    11. Kompleks stambenih kuća Nadarbine Nadbiskupije zagrebačke - 'Vatikan', Vlaška 70 A-E, 72A-C, Ul. Antuna Bauera 2-8, Martićeva 29-37, Ratkajev prolaz 1-7, Z-0491;

    12. Sklop dviju poslovno-stambenih ugrađenih kuća Wellisch, Martićeva 13, Vlaška 60, Z-1042;

    13. Dio naselja - 'Zakladni blok', kao arhitektonska cjelina trgovačko-stambenih i poslovnih zgrada, Gajeva 2, 2A, 2B, 2C / Bogovićeva 1, 1A, 1B, 2, 4 / Ul. Frana Petrića 1, 3, 5, 7 / Ilica 1, 1A, Z-1535;

    14. Niz najamnih stambenih zgrada, Gajeva 47, 49, 51, 51/1, 53, 55, 55/1, Z-2152;

    15. Stambene zgrade, Prilaz Gjure Deželića 42, 44, 46, Z-2142;

    16. Kompleks stambenih zgrada, Petrova 15, 15A, 15B, Lobmayerove stube 2, Babonićeva 1, Z-2144;

    17. Glavna zgrada kompleksa vojnih objekata 'Rudolfove vojarne', Ul. Republike Austrije 20, Z-1233;

    18. Zgrada Glavnog kolodvora i peroni s podzemnim pristupima i nadstrešnicama, Tomislavov trg 12, Z-0460;

    19. Kompleks građevina Tehničkog muzeja, Savska cesta 18, Z-213;

    20. Kompleks Katedrale Uznesenja Marijina, Nadbiskupskog dvora s kapelom sv. Stjepana, utvrdama i parkom Ribnjakom na Kaptolu, Kaptol 31, Z-0202;

    21. Kompleks samostana klarisa s kaptolskom kulom "Popov turen" (Muzej grada Zagreba), Opatička 20 -22, Z-0194;

    22. Kompleks crkve i samostana sv. Franje Ksaverskog, s alejom Križnog puta i perivojem na Ksaveru, Jandrićeva 21 (Ksaver), Z-0724;

    23. Grkokatoličko sjemenište s crkvom sv. Ćirila i Metoda, Ćirilometodska 1 / Vranicanijeva 2, Z-0615;

    24. Samostan sestara milosrdnica s crkvom sv. Vinka Paulskog, Frankopanska 15 - 17, Z-0331;

    25. Evangelička crkva sa župnim dvorom, Gundulićeva 28, Z-0333;

    26. Kompleks Franjevačkog samostana s crkvom sv. Franje Asiškog, Kaptol 9 / Opatovina 24, Z-0209;

    27. Dječačko sjemenište, Voćarska cesta 106, Z-213;

    28. Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove, Palmotićeva 31, 33, 35, Z-0455;

    29. Crkva sv. Martina i salezijanski samostan, Vlaška 36, Z-0671;

    30. Sakralni kompleks u Markuševcu, sastavljen od župne crkve sv. Šimuna i Jude Tadeja, kapele Majke Božje Anđeoske, župnog dvora te gospodarskog objekta, Markuševečka cesta, Z-1314;

    31. Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i samostan u Remetama, Česmičkoga 1, Z-1316;

    32. Crkva Blažene Djevice Marije i župni dvor, Granešina, Z-2282;

    33. Industrijski krajolik - kompleks nekadašnje Strojarnice državne željeznice, Trnjanska cesta 1, 7-11C, Z-1540;

    34. Industrijski krajolik - povijesna cjelina industrijskog kompleksa Paromlin, Koturaška cesta 1, Z-1533;

    35. Kompleks Zagrebačke pivovare sa zgradom porte, upravnom zgradom, restoranom s vrtom i vodotornjem, Ilica 224, Z-0670;

    36. Industrijski krajolik - povijesna cjelina industrijskog kompleksa 'Gradska klaonica i stočna tržnica', Heinzelova 66, Z-1534;

    37. Industrijski krajolik - povijesna cjelina Aerodrom Borongaj, dio kompleksa tvornice Končar d.d., Borongajska cesta bb, Z-1531;

    38. Zgrada negdašnje glavne proizvodne hale, dvokatni segment uredsko-skladišne zgrade i probni toranj s ostakljenim spojnim komunikacijskim mostom Tvornice električnih žarulja 'TEŽ' Folnegovićeva 10;

    39. Kompleks Psihijatrijske bolnice Vrapče s pripadajućim perivojem, Bolnička cesta 32, Z-0704;

    40. Kulturno-povijesna cjelina Zagrebačkog velesajma, Avenija Dubrovnik 15, Z- 2951;

    41. Kulturno-povijesna cjelina Građevinski školski centar, Avenija V. Holjevca 3 -17, Z-2287;

    42. Kulturno-povijesna cjelina Brodarski institut, Avenija V. Holjevca 20, Z-2284;

    43. Kompleks zgrada Veterinarskog fakulteta, Heinzelova 55, Z-5249;

    44. Kulturno-povijesna cjelina Studentski dom 'Stjepan Radić', Jarunska 2, Z-2286;

    45. Urbano-arhitektonski ansambl, pješački pasaž spoja Masarykove 10 i Varšavske 3-5; Masarykova 10, Prolaz sestara Baković 1-3, Varšavska 3-5, Z-4753;

    46. Graditeljski sklop Instituta Ruđer Bošković, Bijenička cesta 54, Z-7323.

  3. Zaštita graditeljskog sklopa podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu njegove povijesne i graditeljske strukture, prostornih i pejsažnih specifičnosti te pripadajućih pojedinačnih građevina.

  4. Za zaštićene graditeljske sklopove, u postupku izrade rješenja o zaštiti, izrađena je konzervatorska dokumentacija s detaljnim mjerama njegove zaštite i očuvanja.

Mjere zaštite

  1. Mjere zaštite za zaštićene graditeljske sklopove razlikuju se i primjenjuju ovisno o njihovim urbanističko-arhitektonskim, graditeljskim i ambijentalnim specifičnostima:

    1. sanacija i održavanje cjelovite povijesne i graditeljske strukture radi očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije graditeljskog sklopa;

    2. sanacija i održavanje pojedinačnih i formativnih građevina sklopa s očuvanim izvornim graditeljskim obilježjima;

    3. obvezna je valorizacija i izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije s propozicijama zaštite i očuvanja, te dopuštenim i mogućim intervencijama unutar definiranih prostornih međa sklopa;

    4. gradnja i uređenje unutar sklopa mogući su prema detaljnim konzervatorskim i urbanističkim propozicijama nadležnih tijela, osim za sklopove za koje je obvezna izrada detaljne urbanističke dokumentacije na temelju konzervatorske podloge s propozicijama zaštite i očuvanja građevina te mogućih intervencija;

    5. do donošenja detaljnijeg plana na područjima označenih graditeljskih sklopova mogući su samo zahvati radi održavanja postojeće graditeljske strukture, uz mogućnost uklanjanja isključivo pojedinih građevina ili njihovih dijelova neprimjerenih elemenata i sadržaja, da bi se uskladili sa spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima sklopa;

    6. svu parkovnu arhitekturu odnosno parkovne površine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba očuvati u cijelosti, a na njima su dopušteni samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;

    7. parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

    8. u park-šumama dopušteni su samo oni zahvati i radnje čija je svrha njihovo održavanje i uređenje, a cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu s namjenom, koja prvenstveno služi za odmor i rekreaciju;

    9. unutar granica park-šuma nije dopuštena izgradnja i šume se ne mogu prenamijeniti za druge namjene te se iste trebaju očuvati u sadašnjim površinama;

    10. nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno uz suglasnost nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara;

    11. za sve zahvate unutar granica zaštićenih graditeljskih sklopova potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Civilna građevina
  1. Zaštićene civilne građevine su očuvanja vrijedne pojedinačne građevine koje posjeduju određeno kulturno-povijesno značenje i/ili visoke arhitektonsko-graditeljske kvalitete, različitih graditeljskih i tipoloških karakteristika te stupnja očuvanosti izvornih obilježja. Uz stambene građevine to su i građevine javne namjene, te građevine specifičnih funkcija i sadržaja: dvorci, ljetnikovci, kurije, stare škole, župni dvorovi i sl.

  2. Zaštićene civilne građevine na području obuhvata Plana
    1. Mrtvačnica na Mirogoju, Aleja Hermanna Bollea, Z-0682

    2. Stambena kuća, Bakačeva ulica 8, Z-1054

    3. Stambena zgrada, Berislavićeva ulica 6-8, Z-0330

    4. Zgrada Napretkove zadruge, Bogovićeva ulica 1, Z-0470

    5. Zgrada (slobodnostojeća drvena prizemnica), Bosanska ulica 54, Z-0728

    6. Poslovna zgrada "Tempo", Boškovićeva ulica 5, Z-2151

    7. Zanatlijski dom, Britanski trg 5 i Pantovčak 3, Z-7551

    8. Ljetnikovac, Bukovačka cesta 220, Z-2281

    9. Ljetnikovac, Bukovačka cesta 245, Z-2954

    10. Ljetnikovac Tkalčić, Bukovačka cesta 254, Z-0684

    11. Ljetnikovac Heinzel, Bukovačka cesta 267, Z-0685

    12. Ljetnikovac "Veseljak" s vrtnom sjenicom, Bukovačka cesta 341, Z-0686

    13. Ljetnikovac Štos, Bukovečki krč 6, Z-0687

    14. Zgrada pučke škole Remete, Črešnjevec 3(stara adresa Vinec 3), Z-0688

    15. Palača Amadeo (danas Hrvatski prirodoslovni muzej), Demetrova ulica 1, Z-0619

    16. Palača Mesić, Demetrova ulica 3, Z-0990

    17. Kuća Makanec, Demetrova ulica 5, Z-0991

    18. Palača Magdalenić-Drašković-Jelačić, Demetrova ulica 7-9, Z-0620

    19. Palača Škrlec-Balbi s povijesnim bunarom u dvorištu, Demetrova ulica 11, Z- 0621

    20. Kuća Patačić, Demetrova ulica 13, Z-0992

    21. Zgrada I. konferencije KPH, Dubrava 205, RZG-43-1969; revizija, prijedlog brisanja u proceduri

    22. Stambena kuća s dvokatnim tornjem, Dubravkin put 3, Z-1321

    23. Kula Lotrščak, Dverce 1, Z-0180

    24. Zgrada osnovne škole "August Cesarec", Ferenščica II. 9a, Z-4469

    25. Zgrada vatrogasnog doma, Fijanova ulica 6, Z-0731

    26. Kuća Keglević, Frankopanska ulica 1/ Ilica 39, Z-0669

    27. Kuća Shell s Marićevim prolazom, Gajeva ulica 5/ Praška ulica 6, Z-0664

    28. Vila Alexander, Gornje Prekrižje 12, Z-1056

    29. Vila Pflüger, Gornje Prekrižje 21, Z-5369

    30. Kuća Fuhrmann, Gornje Prekrižje 30, Z-0689

    31. Ljetnikovac Vidrić s vrtom, Gornje Prekrižje 51, Z-1317

    32. Ljetnikovac Sollar s vrtom, Gornje Prekrižje 75, Z-1318

    33. Vincilirska kuća, Gospočak 82, Z-1057

    34. Gospodarstvo Puntijar, Gračanska cesta 65, Z-0690

    35. Zgrada jašione bivše Konjaničke vojarne (danas skladišni prostor Tekstilnog kombinata Zagreb), Gradišćanska ulica 26 (Prilaz baruna Filipovića 23A), Z-2393

    36. Kuća Daubači, Grič 1, Z-0623

    37. Kuća Šuflaj, Grič 2/ Kapucinske stube 1/ Trg Franje Markovića 2, Z-0993

    38. Palača Hidrometeorološkog zavoda, Grič 3/ Trg Franje Markovića 1/ Strossmayerovo šetalište 16, Z-0627

    39. Zgrade Hrvatskog glazbenog zavoda, Gundulićeva ulica 6-6a, Z-0332

    40. Kuća Kallina, Gundulićeva ulica 20/ Masarykova ulica 19, Z-1036

    41. Kuća Klein, Gundulićeva ulica 29, Z-1037

    42. Poslovna zgrada "Elektra", Gundulićeva ulica 32/ Ulica Andrije Hebranga 31, Z- 2150

    43. Tramvajska čekaonica Zvijezda, Gupčeva zvijezda, Z-1055

    44. Ljetnikovac (Letnik Pantovčak), Hercegovačka ulica 81, Z-0729

    45. Zgrada OCEAN FILM-a, Horvaćanska cesta 32, Z-3673

    46. Kuća Stanković, Ilica 2/ Trg bana Josipa Jelačića 1, Z-0335

    47. Poslovno-stambena zgrada Srpske pravoslavne crkvene opštine, Ilica 7, Z-0336

    48. Zgrada SPCO, Ilica 9/ Ulica Sv. Preobraženja 2, Z-2659

    49. Kuća Vasić, Ilica 11, Z-2655

    50. Kuća Priester (Stambeno poslovna zgrada), Ilica 12, Z-0337

    51. Kuće Stöger i Kolmar, Ilica 13-13/1, Z-2656

    52. Zgrada Lovački rog ("Jägerhorn"), Ilica 14, Z-0338

    53. Kuća Ebenspanger, Ilica 15, Z-2657

    54. Kuća Job, Ilica 17, Z-2658

    55. Stambeno-poslovna kuća, Ilica 24, Z-1038

    56. Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice, Ilica 25/ Gundulićeva ulica 2, Z-5253

    57. Kuća Majcen, Ilica 42, Z-0339

    58. Zgrada, nekadašnji hotel Pruckner, Ilica 44, Z-0445

    59. Zgrada Matice hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Z-6411

    60. Kuća Rath, Ilica 55, Z-0446

    61. Zgrada Akademije likovnih umjetnosti s parkom, Ilica 85, Z-4740

    62. Palajnovka, Ilirski trg 1, Z-0995

    63. Vila "Dolnji Jakčin", Jabukovac 5, Z-0727

    64. Vila Radan, Jabukovac 39, Z-5215

    65. Zgrada nekadašnje Pučke škole u Jakuševcu, Jakuševečka ulica 82, Z-4003

    66. Ljetnikovac Andrijević, Jelenovac 44, Z-0726

    67. Isusovački samostan, danas Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Z-0184

    68. Zgrada Gradske osnovne škole Jordanovac, Jordanovac 108, Z-2149

    69. Zgrada Kolegija Družbe Isusove, Jordanovac 110, Z-0500

    70. Kuća Feller-Stern, Jurišićeva ulica 1, 1A/ Trg bana Josipa Jelačića 11, Z-0449

    71. Palača Stern, Jurišićeva ulica 3, Z-5597

    72. Zgrada Hrvatske poštanske banke, Jurišićeva ulica 4/ Petrinjska ulica 1, Z-0663

    73. Kuća Deutsch, Jurišićeva ulica 24, Z-1320

    74. Stambeno-poslovna zgrada, Jurišićeva ulica 26, Z-1039

    75. Kuća Mažuranić, Jurjevska ulica 5, Z-0659

    76. Vila Lubienski s pripadajućim gospodarskim objektom i parkom, Jurjevska ulica 27, Z-0196

    77. Vila Feller s pripadajućim vrtom, jednokatnom kućom i prizemnim dvorišnim objektom nekadašnje garaže, Jurjevska ulica 31-31a, Z-0660

    78. Kuća Mlinarich, Jurjevska ulica 32/ Mlinarska cesta 1, Z-1063

    79. Vila Čepulić, Jurjevska ulica 63A, Z-5536

    80. Kamenita vrata, Kamenita ulica 3, Z-0181

    81. Zgrada, Kamenita ulica 5, Z-0625

    82. Kuća, Kamenita ulica 7, Z-0996

    83. Kuća Alighieri, Kamenita ulica 9/ Ulica Jurja Habdelića 4, Z-0997

    84. Kuća, Kamenita ulica 15, Z-0998

    85. Kanonička kurija, Kaptol 1/ Bakačeva ulica 11, Z-0203

    86. Kanonička kurija, Kaptol 3, Z-0204

    87. Kanonička kurija, Kaptol 4, Z-0197

    88. Kanonička kurija, Kaptol 5, Z-0205

    89. Kanonička kurija, Kaptol 6, Z-0206

    90. Kurija prepoziture, Kaptol 7, Z-0207

    91. Kantorska kurija, Kaptol 8, 8a, Z-0208

    92. Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 10, Z-0210

    93. Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 12, Z-0198

    94. Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 13, Z-0199

    95. Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 14, Z-0211

    96. Kanonička kurija, Kaptol 15, Z-0212

    97. Prišlinova kula, Kaptol, Z-0658

    98. Kanonička kurija, Kaptol 18/1, Z-0200

    99. Kanonička kurija, Kaptol 19, Z-0213

    100. Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 21, Z-0214

    101. Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 22, Z-0215

    102. Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 24, Z-0201

    103. Kanonička kurija, Kaptol 26, Z-0216

    104. Kanonička kurija "Lektorija" s nekadašnjom kućom notara, Kaptol 27/1, 27/2, Z- 0217

    105. Kanonička "Znikina" kurija, Kaptol 28, Z-0218

    106. Palača Nadbiskupskog sjemeništa, Kaptol 29, Z-0219

    107. Stambena zgrada Šverljuga-Mrazović, Katančićeva ulica 8, Z-6688

    108. Stambena zgrada s kinodvoranom, Kordunska ulica 1, Z-2148

    109. Poslovna zgrada - objekt nekadašnje "Samospojne središnjice i pošte", danas ambulanta, institut i restoran u sklopu tvornice "Ericsson - Nikola Tesla", Krapinska ulica 45, Z-2390

    110. Vila Rein s vrtom, Krležin gvozd 23, Z-1062

    111. Vila Polić, Krležin gvozd 15, Z-7782

    112. Dom zdravlja Trnje, Kruge 44, Z-2648

    113. Kuća Gorjanović-Kramberger, Lisinskoga ulica 2, Z-0650

    114. Novi ljetnikovac biskupa Haulika (župni dvor sv. Jeronima), Maksimirska cesta 125, Z-0480

    115. Vidikovac, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0472

    116. Ljetnikovac biskupa Haulika, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0474

    117. Švicarska kuća, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0476

    118. Svilana, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0482

    119. Pčelinjak, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0481

    120. Vratarska kućica, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0475

    121. Gospodarske zgrade Haulikova ljetnikovca (zgrade Instituta za stočarstvo i mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0479

    122. Paviljon Jeka, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0478

    123. Iblerov neboder, Martićeva ulica 9/ Trg Drage Iblera 7, Z-1472

    124. Kuća Oršić-Divković, Masarykova ulica 21-23, Z-0451

    125. Zgrada Radovan - poslovno-stambena zgrada, Masarykova ulica 22, Z-2154

    126. Muška učiteljska škola (danas zgrada Prve ekonomske škole), Medulićeva ulica 33, Z-0453

    127. Kompleks zgrada Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Medvedgradska ulica 2, Z-3346

    128. Kuća Izraela Rosenfelda, Mesnička ulica 1, Z-0454

    129. Kuća Jelačić, Mesnička ulica 4, Z-1006

    130. Kuća Tomich, Mesnička ulica 6, 6/2, Z-1007

    131. Građanska kuća, Mesnička ulica 16, Z-0646

    132. Kuća pekara Krausa, Mesnička ulica 34, Z-1008

    133. Stambena kuća, Mesnička ulica 37, Z-0647

    134. Kuća Igerčić, Mesnička ulica 41, Z-0648

    135. Palača, Mesnička ulica 43/ Lisinskoga ulica 1, Z-0649

    136. Kuća Tituša Brezovačkog, Mesnička ulica 47, Z-0652

    137. Kuća slastičara Kordana, Mesnička ulica 49, Z-0651

    138. Palača Središnjeg ureda za osiguranje radnika (SUZOR-a), Mihanovićeva ulica 3/ Ulica Grgura Ninskog 4, Z-6961

    139. Vila Pongratz, Mikulići 133, Z-2581

    140. Zgrada "Državnog osiguravajućeg zavoda", Miramarska cesta 22, Z-5903

    141. Higijenski zavod, Mirogojska cesta 8, Z-6785

    142. Atelje Meštrović, Mletačka ulica 8, Z-0191

    143. Kuća Juraić, Mletačka ulica 10, Z-1009

    144. Ljetnikovac Wutte, Mlinarska cesta 53, Z-0654

    145. Vila Leustek s parkom, Mlinovi 72, Z-0692

    146. Vila Mallin, danas samostan sv. Josipa, Naumovac 12, Z-0696

    147. Stambena kuća s pripadajućim vrtom, prizemnim dvorišnim objektom i kapelicom, Nova Ves 1, Z-1010

    148. Stambeno-poslovna kuća, Nova Ves 2/ Zvonarnička ulica 1, Z-1011

    149. Kurija altarije sv. Mihovila, Nova Ves 3, Z-1475

    150. Prebendarska kurija sv Uršule na Novoj Vesi 4/1 i kurija na Novoj Vesi 4, Nova Ves 4-4/1, Z-0656

    151. Dvije ugrađene, stambene kuće, Nova Ves 5-5A, Z-1476

    152. Prebendarska kurija altarije sv. Doroteje, Nova Ves 6, Z-0483

    153. Prebendarska kurija altarije sv. Magdalene, Nova Ves 7, Z-0484

    154. Prebendarska kurija altarije sv. Jakova, Nova Ves 8, Z-0485

    155. Prebendarska kurija, Nova Ves 12, Z-0486

    156. Nekadašnja zgrada Biskupske ubožnice, danas Zagreb-film, Nova Ves 18, Z- 0487

    157. Slobodnostojeća, prizemna, stambena kuća, Nova Ves 22, Z-1477

    158. Ljetnikovac biskupa Aleksandra Alagovića, Nova Ves 86, Z-0489

    159. Vila Okrugljak, Okrugljak 6, Z-0499

    160. Uglovna, četverokrilna jednokatna stambeno-poslovna palača, Opatička ulica 2/ Kamenita ulica 2, Z-1012

    161. Nekadašnja palača grofa Bombellesa, danas stambeno-poslovna ugrađena četverokrilna dvokatnica s vrtom, Opatička ulica 4, Z-1013

    162. Trokrilna stambena palača Rauch, Opatička ulica 6, Z-1014

    163. Stambena kuća, Opatička ulica 7, Z-1015

    164. Palača Bužan, Opatička ulica 8, Z-0628

    165. Zgrada, Opatička ulica 9, Z-0629

    166. Palača bogoštovlja i nastave, danas Instituta za hrvatsku povijest, Opatička ulica 10, Z-0192

    167. Kuća Geisler, Opatička ulica 11, Z-1016

    168. Palača grofa Kristofora Oršića, Opatička ulica 12, Z-1017

    169. Palača Oršić (danas učenički dom "Marije Jambrišak") s vrtom, Opatička ulica 14, Z-0630

    170. Zgrada, Opatička ulica 15, Z-0631

    171. Kuća bilježnika Štajdahera s vrtom, Opatička ulica 16, Z-1018

    172. Palača Drašković/ Ilirska Dvorana, Opatička ulica 18, Z-0193

    173. Kuća Iliraca, Opatička ulica 21, Z-0632

    174. Kuća Bedeković, Opatička ulica 23, Z-0633

    175. Kuća Frigan, Opatička ulica 27, Z-0195

    176. Palača Drašković (danas zgrada Državnog arhiva u Zagrebu), Opatička ulica 29/ Demetrova ulica 17, Z-2582

    177. Zgrada, Opatovina 11/ Skalinska ulica 4, Z-0657

    178. Kuća Dornik i prizemna kuća uz ulicu, Opatovina 23, 23/2, Z-1019

    179. Kuća pekara Fuchsa, Opatovina 25, Z-1020

    180. Vila Zagorje, Pantovčak 241, P-6214

    181. Vila Prekrižje, Pantovčak 281, P-6213

    182. Vila Ilić, Paunovac 7, Z-2153

    183. Kuća Frisch i jednokatna dvorišna zgrada, Petrinjska ulica 11, Z-1044

    184. Kuće Eisner (dvije stambene zgrade), Petrinjska ulica 50-52, Z-2389

    185. Vila Matica s dvorištem, Petrova ulica 161, Z-7007

    186. Zgrada Tehnološkog fakulteta, Pierottijeva ulica 6, Z-0666

    187. Kuća Winkler - stambena zgrada, Preradovićeva ulica 14, Z-2143

    188. Jednokatna stambena zgrada, Preradovićeva ulica 24, Z-0457

    189. Ugrađena jednokatna, stambena kuća, Prilaz Gjure Deželića 4, Z-1473

    190. Zgrada Kockica, Prisavlje 14, Z-3677

    191. Zgrada osnovne škole "Rapska" s pripadajućim školskim dvorištem i parkom, Rapska ulica 3, Z-3675

    192. Nekadašnja pogranična stražarnica, Remetinečka cesta 1, Z-1058

    193. Zgrada krematorija na groblju Mirogoj, Remetska cesta 4, P-6208 isteklo; prijedlog u proceduri

    194. Kuća Schwartz s vrtom, Remetski kamenjak 28, Z-0694

    195. Palača Mikuličić, Ribnjak 1, Z-5551

    196. Stambena zgrada, Ribnjak 16, Z-2131

    197. Stambena zgrada, Ribnjak 20, Z-2130

    198. Stambena zgrada, Ribnjak 38, Z-2129

    199. Ljetnikovac "Vila Olga" s parkom, Rim 84, Z-0695

    200. Vila Frangeš, Rokov perivoj 2, Z-0653

    201. Obiteljska kuća Deutsch, Rokov perivoj 8, Z-1326

    202. Obiteljska kuća, Rokova ulica 9, Z-2132

    203. Dvije zgrade Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2-3, Z- 7596

    204. Zgrada Donjogradske gimnazije, Rooseveltov trg 5/ Ulica Isidora Kršnjavoga 2/ Ulica Vjekoslava Klaića 1, Z-0459

    205. Željeznički Zeleni most na Savi, Savska cesta, P-3853 isteklo; prijedlog u proceduri

    206. Savski most - stari cestovni most u produžetku Savske ceste, Savska cesta / Remetinečka cesta, Z-0679

    207. Francuski paviljon Zagrebačkog zbora, u krugu Studentskog centra, Savska cesta, Z-0678

    208. Sklop upravnih zgrada MUP-a RH, Savska cesta 39/ Ulica grada Vukovara 33, Z-5808

    209. Poslovni toranj Zagrepčanka, Savska cesta 41, Z-2800

    210. Sklop zgrada bivše Ženske realne gimnazije sestara Milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Zagrebu, s igralištima i parkom, danas zgrada Učiteljske akademije, Savska cesta 77, Z-5267

    211. Zgrada Gradske osnovne škole "August Šenoa", Selska cesta 95, 95-1, 95-2, Z-1059

    212. Stambeno-poslovna kuća, Skalinska ulica 1/ Tkalčićeva ulica, Z-0173

    213. Stambeno-poslovna kuća, Skalinska ulica 2, 2A/ Tkalčićeva ulica, Z-0172

    214. Zgrada osnovne škole "Kustošija", Sokolska ulica 7, Z-3930

    215. Kompleks nekadašnjeg Novincijata Sestara Milosrdnica svetog Vinka Paulskog, Sveti Duh 129, Z-4002

    216. Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva ulica 14, Z-0171

    217. Stambena kuća, Tkalčićeva ulica 20, Z-0174

    218. Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva ulica 25, Z-0175

    219. Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva ulica 27/ Kožarska ulica 2, Z-0176

    220. Stambena kuća, Tkalčićeva ulica 29/ Kožarska ulica 4, Z-0177

    221. Jednokatna stambena zgrada, Tkalčićeva ulica 31/ Kožarska ulica 6, Z-0178

    222. Poslovno-stambena zgrada, Tkalčićeva ulica 33, Z-0179

    223. Stambeno-poslovna zgrada, Tkalčićeva ulica 36, Z-0167

    224. Stambeno-poslovna zgrada, Tkalčićeva ulica 63, Z-0168

    225. Stambena zgrada, Tkalčićeva ulica 68, Z-0169

    226. Stambena zgrada, Tkalčićeva ulica 78, Z-0170

    227. Gradsko dječje sklonište, Trakošćanska ulica 45, Z-3671

    228. Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 71-73, Z-3678

    229. Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 77, 79/ Nova cesta 103, Z-3679

    230. Starčevićev dom, Trg Ante Starčevića 6/ Trg kralja Tomislava 13, Z-1046

    231. Kuća Rado, Trg bana Josipa Jelačića 5/ Pod zidom 4, Z-1049

    232. Stambeno-poslovna zgrada Kolmar, Trg bana Josipa Jelačića 7/ Pod zidom 8, Z- 6854

    233. Zgrade nekadašnje Gradske Štedionice, Trg bana Josipa Jelačića 9-10/ Ulica Augusta Cesarca 2, Z-5772

    234. Kuća Živković, Trg bana Josipa Jelačića 12, 12/1, Z-0447

    235. Kuća Felbinger, Trg bana Josipa Jelačića 15, 15/3, Z-0448

    236. Zgrada Zapadnog kolodvora, Trg Francuske Republike 13 a, 13b i 13c, Z-6713

    237. Palača Zrinski, Trg Franje Markovića 3, Z-0185

    238. Palača burze za robu i vrednote (Hrvatska narodna banka), Trg hrvatskih velikana 3/ Ulica Račkoga 1/ Martićeva ulica 2, Z-0225

    239. Kuća "Frank", Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića 1/ Ulica Andrije Hebranga 33, Z-0452

    240. Stambene zgrade Strižić, Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića 8/ Ulica Jurja Žerjavića 16, Z-2391

    241. Zgrada Etnografskog muzeja, Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića 14, Z- 0662

    242. Palača Prister, Trg Josipa Jurja Strossmayera 2, Z-7550

    243. Palača Matice hrvatske, Trg Josipa Jurja Strossmayera 4/ Ulica Matice hrvatske 2, Z-0668

    244. Kuća Rado, Trg Josipa Jurja Strossmayera 7, Z-2135

    245. Palača Kulmer, Trg Katarine Zrinske 2-3/ Jezuitski trg 1, Z-0999

    246. Zgrada Gornjogradske gimnazije, Trg Katarine Zrinske 5, Z-1000

    247. Palača Dverce, Trg Katarine Zrinske 6, Z-0626

    248. Kuća Slavex, Trg kralja Petra Svačića 13, Z-1047

    249. Stambena zgrada "Kemikalija", Trg kralja Petra Svačića 14, Z-5537

    250. Kuća Feller s interijerom (stolarija i okov, kaljeve peći, figuralne stropne štukaturne ukrase, reljefne kožne tapete) i pripadajućim vrtom, Trg kralja Tomislava 4, Z-5535

    251. Kuća Bukovac, Trg kralja Tomislava 18, Z-2280

    252. Umjetnički paviljon, Trg kralja Tomislava 22, Z-0222

    253. Kuća Bauda, Trg Marka Marulića 7, Z-5465

    254. Zgrada Našičke tvornice tanina i paropila d.d., danas Exportdrvo d.d., Trg Marka Marulića 18/ Ulica Ljudevita Farkaša Vukotinovića 1, Z-6956

    255. Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice (Hrvatski državni arhiv), Trg Marka Marulića 21, Z-0226

    256. Glazbeni paviljon i ostala oprema parka (Vodoskok "Gljiva", Meteorološki stup i skulpture), Trg Nikole Zrinskog, Z-0469

    257. Palača Buratti (zgrada Vrhovnog suda Republike Hrvatske), Trg Nikole Zrinskog 3, Z-0465

    258. Kuća Antolković, Trg Nikole Zrinskog 6/ Đorđićeva ulica 1, Z-0466

    259. Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Nikole Zrinskog 11, Z-0223

    260. Palača Medaković, Trg Nikole Zrinskog 15, Z-1050

    261. Palača Ožegović, Trg Nikole Zrinskog 17, 17/1-3/ Berislavićeva ulica 1, Z-0467

    262. Palača Vranyczany-Dobrinović (danas zgrada Arheološkog muzeja), Trg Nikole Zrinskog 19, Z-0468

    263. Zgrada Gospodarskog društva, Trg Republike Hrvatske 3, Z-0461

    264. Zgrada Hrvatskog učiteljskog doma, Trg Republike Hrvatske 4/ Ulica Andrije Hebranga 40, Z-0462

    265. Kompleks zgrada "Hrvatskog sokola" i "Kola", Trg Republike Hrvatske 5, 6, 6a, 7, Z-0667

    266. Zgrada Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt, Trg Republike Hrvatske 9, 10, 11, Z-0463

    267. Zgrada Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, Z-0464

    268. Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, Trg Republike Hrvatske 15, Z-0221

    269. Zgrada Gradske vijećnice, Trg Stjepana Radića 1, Z-2141

    270. Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski" i dom Matice iseljenika, Trg Stjepana Radića 4/ Trnjanska cesta bb, Z-0677

    271. Palača Banski dvori, Trg sv. Marka 1, Z-0636

    272. Palača Banski dvori, Trg sv. Marka 2/ Ulica Antuna G. Matoša 12, Z-0637

    273. Kuća Ferić, Trg sv. Marka 3/ Mletačka ulica 2, Z-0638

    274. Palača Ustavnog suda Republike Hrvatske, Trg sv. Marka 4, Z-0639

    275. Župni dvor crkve sv. Marka Evanđelista, Trg sv. Marka 5/ Ulica Đure Basarička 1, Z-0640

    276. Palača Grlečić-Jelačić, Trg sv. Marka 9, Z-0641

    277. Župni dvor s gospodarskom zgradom u Čučerju, Trg svete Marije Čučerske 2, Z- 2960

    278. Zgrada Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, Z-0665

    279. Robna kuća Na-Ma Trnsko, Trnsko 29, Z-0680

    280. Drveni paviljon, Tuškanac, Z-0495

    281. Vila Paskiević-Čikara, Tuškanac 10/ Krležin gvozd 2, Z-2394

    282. Vila Benedik, Tuškanac 14, Z-2958

    283. Obiteljska kuća Nikić, danas Dom za djecu i mladež, Tuškanac 15, Z-1327

    284. Vila Baranyai - obiteljska kuća s pripadajućim vrtom, Tuškanac 18, Z-2140

    285. Vila Hühn, Tuškanac 24, Z-5216

    286. Ljetnikovac Werner, Tuškanac 36, Z-1328

    287. Vila Botteri, Tuškanac 54A, Z-0655

    288. Vrt "Capanik", Tuškanac 100, Z-0496

    289. Kuća Sinković, Ulica 29. listopada 1918. 4, Z-1029

    290. Kuća, Ulica Antuna G. Matoša 1/ Kapucinske stube 2, Z-1001

    291. Kuća Brdarić, Ulica Antuna G. Matoša 3, Z-1002

    292. Građanska kuća Lederer, Ulica Antuna G. Matoša 5, Z-0187

    293. Građanska kuća, Ulica Antuna G. Matoša 7, Z-0186

    294. Palača Rauch, Ulica Antuna G. Matoša 9, Z-0188

    295. Palača Levačić, Ulica Antuna G. Matoša 11, Z-1003

    296. Stambene kuće, Ulica Antuna G. Matoša 13/ Mesnička ulica 40, Z-1004

    297. Kuća Drašković, Ulica Antuna G. Matoša 15, Z-1005

    298. Kuća Špulka, Ulica Ambroza i Klotilde Vranyczany 1, Z-1033

    299. Stambena prizemnica, Ulica Ambroza i Klotilde Vranyczany 4, Z-1034

    300. Stambeno-poslovna prizemnica, Ulica Ambroza i Klotilde Vranyczany 6, Z-1035

    301. Palača Vranyczany-Dobrinović, danas zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s Modernom galerijom i Kabinetom grafike HAZU, Ulica Andrije Hebranga 1-3/ Trg Josipa Jurja Strossmayera 12, Z-0334

    302. Zgrada Slavenske, kasnije Državne hipotekarne banke u Zagrebu, Trg svibanjskih žrtava 1995. 1, 2/ Vlaška ulica 53, 53A, Z-5279

    303. Zgrada (nekadašnji mlin), Ulica Črnomerec 94, Z-4001

    304. Kurija s perivojem i kapela u Botincu, Ulica dr. Luje Naletilića 84, Z-3447

    305. Zgrada III.gimnazije, Ulica Dragojla Kušlana 52, Z-2385

    306. Kuća Müggendorfer, Ulica Đure Basarička 3, Z-0982

    307. Stambene kuće, Ulica Đure Basarička 5, Z-0983

    308. Stambena kuća, Ulica Đure Basarička 7, Z-0614

    309. Palača Jelačić, Ulica Đure Basarička 22, Z-0984

    310. Kuća Arko, Ulica Đure Basarička 24, Z-0985

    311. Kuća Lustig, Ulica Eugena Kumičića 10, Z-1040

    312. Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 35-35a, Z-2138

    313. Stambeni blok, Ulica grada Vukovara 43-43a, Z-0675

    314. Višestambena osmerokatnica Vojne Mornarice, Ulica grada Vukovara 52a-e, Z- 5974

    315. Uredska zgrada, Ulica grada Vukovara 56-60, Z-5767

    316. Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 62a-d, Z-2137

    317. Zgrada Radničkog sveučilišta "Moše Pijade", Ulica grada Vukovara 68, Z-0676

    318. Uredska zgrada „Palače pravde“, Ulica grada Vukovara 84-86, Z-5773

    319. Višestambena zgrada "Kruge", Ulica grada Vukovara 222-224, Z-5975

    320. Višestambena zgrada, Ulica grada Vukovara 238, Z-5899

    321. Pogonska zgrada nekadašnje tvornice „Iskra“, Ulica Hermana Bužana bb, Z-3674

    322. Kuća Mayer, Ulica Ivana Dežmana 10, P-6568

    323. Gradska vila, Ulica Ivana Gorana Kovačića 2, Z-0661

    324. Ljetnikovac Kune Waidmana s vrtom, Ulica Ivana Gorana Kovačića 17, Z-1322

    325. Ljetnikovac Grbac s vrtom, Ulica Ivana Gorana Kovačića 33, Z-1323

    326. Vila Ehrlich-Marić (danas Hrvatski muzej arhitekture HAZU), Ulica Ivana Gorana Kovačića 37, Z-2953

    327. Novinarski dom, Ulica Ivana Perkovca 2/ Rooseveltov trg 4/ Ulica Ljudevita Farkaša Vukotinovića 4, Z-2952

    328. Vila Meixner, Ulica Ive Mallina 14, Z-5679

    329. Kuća Šenoa, Ulica Ive Mallina 27, Z-0730

    330. Kuća Peleš, Ulica Josipa Eugena Tomića 3, Z-1048

    331. Palača Igerčić, Ulica Josipa Freudenreicha 3, Z-0622

    332. Staklenik u nadbiskupskom vrtu, Ulica Jurja Branjuga 1, Z-0674

    333. Nekadašnji Plemićki konvikt, danas Gimnazija "Tituš Brezovački", Ulica Jurja Habdelića 1/ Kamenita ulica 11, Z-0624

    334. Palača Zakmardi-Domin, Ulica Jurja Habdelića 2, Z-0994

    335. Zgrada Gimnazije, Ulica Jurja Križanića 4, 4A, Z-2147

    336. Kuća Bollé, Ulica Jurja Žerjavića 4, Z-1051

    337. Zgrada kotlovnice i strojarnice Prve hrvatske tvornice ulja d.d., Ulica Ljudevita Posavskog 32E, Z-6906

    338. Zgrada Gospodarske sloge s cjelovito uređenim i opremljenim interijerom knjižare Znanje d.d. u prizemlju, danas KGZ – Knjižnica Medveščak, Odjel za djecu i Odjel za mlade, Ulica kralja Zvonimira 17/ Ulica Koste Vojnovića 42, Z- 6934

    339. Kuća Lukanc, Ulica Marka Stančića 1, Z-1045

    340. Zgrada Policijske uprave Zagreb, Ulica Matice hrvatske 4/ Petrinjska ulica 32, Z- 1041

    341. Villa Kallina s vrtom, Ulica Matije Jandrića 68, Z-2155

    342. Memorijalno mjesto obilježeno spomen-pločom – lokacija ustaškog zatvora „Sing-Sing“ koji se za vrijeme II. svjetskog rata nalazio u zgradi bivšeg mlina, Ulica Matije Jandrića 74, Z-7469

    343. Stambena zgrada, Ulica Matka Laginje 7, 7A, 9, Z-2146

    344. Zidanica, nekadašnji ljetnikovac biskupa Josipa Galjufa, Ulica Nike Grškovića 23, Z-0497

    345. Kuća, Ulica Pavla Radića 5, Z-1021

    346. Kuća Kostelec, Ulica Pavla Radića 12/ Tkalčićeva ulica 11, Z-1022

    347. Kuća Cerovšek, Ulica Pavla Radića 20/ Krvavi most 1, Z-1023

    348. Kuća Demeter-Corvin, Ulica Pavla Radića 24, Z-1024

    349. Kuća "Tiskara Albrecht", Ulica Pavla Radića 26/ Kožarska ulica 3, Z-1025

    350. Zgrada Prve hrvatske štedionice, Ulica Pavla Radića 30/ ožarska ulica 7, Z-5212

    351. Palača Dömöthorfy, Ulica Pavla Radića 32, 32/1-9, Z-1319

    352. Kuća senatora Kovačića, Ulica Pavla Radića 37/ Kamenita ulica 1, Z-0634

    353. Kuća Bužan, Ulica Pavla Radića 64, Z-0635

    354. Kuća Bužan, Ulica Pavla Radića 66, Z-1028

    355. Zgrada Hrvatskog liječničkog doma, Ulica Pavla Šubića 9, Z-1060

    356. Stambena zgrada, Ulica Pavla Šubića 64, Z-2156

    357. Memorijalno mjesto obilježeno spomen-pločom – lokacija ustaškog zatvora koji se za vrijeme II. svjetskog rata nalazio u zgradi u Zagrebu, Ulica Račkoga 9, Ulica Račkoga 9, Z-7466

    358. Vila Kopista, Ulica Stjepana Babonića 25, Z-5213

    359. Palača Raffay-Plavšić (danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti), Ulica sv. Ćirila i Metoda 3, Z-0616

    360. Palača Erdödy-Keglević (danas Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ulica sv. Ćirila i Metoda 4/ Jezuitski trg 2, Z-0617

    361. Stara gradska vijećnica, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5/ Ulica Josipa Kuševića 2/ Ulica Dragutina Freudenreicha 1, Z-0618

    362. Stambeno-poslovna zgrada, Ulica sv. Ćirila i Metoda 8/ Trg sv. Marka 10, Z-0989

    363. Zgrada osnovne škole " Dr. Ante Starčević", Ulica sv. Leopolda Mandića 55, Z- 4470

    364. Stambeno-poslovna zgrada, Ulica Sv. Preobraženja 4, Z-1043

    365. Palača Hrvatske poljodjelske banke d.d., Ulica Tadije Smičiklasa 17/ Martićeva ulica 6/ Ulica Eleonore Patačić 1, Z-5254

    366. Kuća Ružička, Ulica Tita Brezovačkoga 3/ Mesnička ulica 44, Z-0780

    367. Kuća Šandor, Ulica Tita Brezovačkoga 4, Z-0986

    368. Kuća Antolković, Ulica Tita Brezovačkoga 10, Z-0987

    369. Kuća Lefler, Ulica Tita Brezovačkoga 12, Z-0988

    370. Tvornica duhana u Zagrebu, Ulica Vjekoslava Klaića/ Ulica Franje Hochmanna, Z-2646

    371. Zgrada Klinike za dječje bolesti, Ulica Vjekoslava Klaića 18, Z-0450

    372. Ljetnikovac Naste Rojc, Ulica Vladimira Nazora 26, Z-1064

    373. Vila Kraus - obiteljska kuća, Ulica Vladimira Nazora 29, Z-2145

    374. Zgrada Pravnog fakulteta, nekadašnji samostan, Ulica Vladimira Nazora 51, Z- 1324

    375. Dvojna kuća Belaj, Ulica Vladimira Nazora 54-54a, Z-5495

    376. Ljetnikovac Šafranek-Wiesner, Ulica Vladimira Nazora 55, Z-1325

    377. Vila Pajkurić, Ulica Vladimira Nazora 64, Z-5570

    378. Sklop građevina Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Unska ulica 3, Z-5675

    379. Zgrada kina "Europa", Varšavska ulica 3, Z-3929

    380. Kuća Kreneis-Horvat, Vijenac 6, Z-5676

    381. Stambena kuća, Visoka ulica 4, Z-0190

    382. Stambena zgrada, Visoka ulica 6, Z-0189

    383. Palača Babočaj-Gvozdanović s vrtom, Visoka ulica 8, Z-1030

    384. Kuća Plepelić sa vrtom, Visoka ulica 10, Z-1031

    385. Kuća Brigljević sa vrtom, Visoka ulica 12, Z-1032

    386. Kuća Hoch-Marjanović, Visoka ulica 14, Z-0642

    387. Kuća Sablić, Visoka ulica 16, Z-0643

    388. Vila Rastić-Turković s vrtom, Visoka ulica 18, Z-0644

    389. Palača Pongratz u Visokoj 22 i kuća u Mesničkoj 23 s pripadajućim vrtom, Visoka ulica 22/ Mesnička ulica 23, Z-0645

    390. Kuća Lacković-Žigrović, Vlaška ulica 5, Z-0490

    391. Orfanotrofij (danas Katolički bogoslovni fakultet), Vlaška ulica 38, Z-0672

    392. Zgrada, bivši hotel "Sidro", Vlaška ulica 40, Z-1052

    393. Kuća Rosinger, Vlaška ulica 69, Z-1053

    394. Biskupska vrtna kuća, Vlaška ulica 72, Z-0492

    395. Topnička vojarna, Vlaška ulica 87, Z-0494

    396. Vila Deutsch, Vončinina ulica 20, Z-2136

    397. Stara zgrada škole u Gornjem Vrapču, Vrapčanska ulica 116, Z-0703

    398. Kurija župnog dvora u Gornjem Vrapču, Vrapčanska ulica 165, Z-0720

    399. Obiteljska kuća s vrtom arhitekta Vjenceslava Richtera, Vrhovec 38, P-5674 isteklo; prijedlog u proceduri

    400. Kuća Blažeković, Zamenhofova ulica 1, Z-1061

    401. Vila Cuvaj, Zamenhofova ulica 17, Z-6097

    402. Zgrada stare škole, Žitnjak 57, Z-3933

    403. Stambena zgrada, Zorkovačka ulica 2- 4, Z-3672

  3. Zaštita civilne građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstruktivnih elemenata, posebno pročelja, krovišta, stubišta te osnovnog konstruktivnog sustava, kao i očuvanih vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te izvorne namjene. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće parcele odnosno posjed s kojima čini izvornu kvalitetnu cjelinu.

  4. Mjere zaštite

    1. očuvanje i sanacija civilne građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karakteristikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadajućom parcelom ili posjedom s kojima čini cjelinu, a sve radi očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;

    2. nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja civilne građevine;

    3. svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika civilne građevine te pripadajuće parcele ili posjeda, u pravilu, uz očuvanje izvorne namjene, a eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi;

    4. nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji, bilo prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša;

    5. nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme (PVC ili metalna stolarija, pokrov bitumenskom šindrom i sl.) koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine;

    6. svu parkovnu arhitekturu, odnosno parkovne površine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba očuvati u cijelosti, a na njima su dopušteni samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;

    7. parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

    8. nije dopušteno uklanjanje građevine radi gradnje zamjenskih, osim uz suglasnost nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara;

    9. za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Sakralna građevina

  1. Zaštićene sakralne građevine su očuvanja vrijedne pojedinačne sakralne građevine koje spadaju među najstarije i najvrjednije kulturno-povijesne i arhitektonsko- graditeljske spomenike na zagrebačkom prostoru. Župne crkve najstarijih zagrebačkih župa, očuvane crkve, kapele i poklonci na užem i širem području grada, nezaobilazni su dio povijesnog kontinuiteta naseljenih prostora, ujedno i prepoznatljivi orijentiri i akcenti u prostoru.

  2. Zaštićene sakralne građevine na području obuhvata Plana
    1. Kompleks arkada s crkvom Krista Kralja na Mirogoju, Aleja Hermanna Bollea BB, Z-0681

    2. Kapela sv. Martina, Aleja Seljačke bune, Podsused (kod Sutinskih vrela), Z-0718

    3. Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije, Dolac, Z-1474

    4. Crkva sv. Mihaela Arhanđela, Gračani, Z-0723

    5. Crkva sv. Marka Evanđelista, Jakuševec, Jakuševečka 80, Z-0709

    6. Crkva sv. Katarine Aleksandrijske, Katarinin trg, Z-0183

    7. Kapela sv. Jurja, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0473

    8. Crkva sv. Klare u Klari, Mrkšina 67, Z-0712

    9. Kapela Majke Božje žalosne, Nova Ves, Z-1471

    10. Crkva sv. Ivana Krstitelja, Nova Ves, Z-0488

    11. Kompleks crkve sv. Marije Pomoćnice i Omladinskog doma salezijanaca, Omiška 8 -10, Z-4468

    12. Crkva sv. Preobraženja, Preobraženska, Z-0456

    13. Crkva sv. Blaža, Prilaz Gjure Deželića/ Primorska, Z-0220

    14. Kapela sv. Roka u Šestinama, Prilaz Kraljičinu zdencu (Šestine), Z-2386

    15. Kapela sv. Roka, Rokov perivoj, Z-0458

    16. Crkva sv. Antuna u Stenjevcu, Samoborska cesta 94, Z-3571

    17. Crkva sv. Marka Križevčanina, Selska cesta 91, Z-2134

    18. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Stenjevec 5, Z-0719

    19. Crkva sv. Mirka, Šestinski trg (Šestine), Z-2157

    20. Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju, Trg sv. Marije Čučerske, Z- 0722

    21. Crkva sv. Marka Evanđelista, Trg svetog Marka, Z-0182

    22. Biskupski majur (danas Uršulinski samostan), Vlaška 75/ Vončinina 1, Z-0493

    23. Crkva sv. Petra i župni dvor, Vlaška 93, Z-0673

    24. Crkva sv. Barbare, Vrapčanska, Z-0721

    25. Kapela sv. Križa, Ilirski trg, Z-6957

    26. Župna crkva Majke Božje Lurdske s kriptom, Ulica kralja Zvonimira, Z-7518

  3. Zaštita sakralnih građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstruktivnih elemenata, kao i vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te očuvanih sakralnih inventara. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće neposredno okruženje koje, svojom funkcijom, povijesno-kulturološkim karakteristikama i ambijentalnim vrijednostima, čini sa sakralnom građevinom nedjeljivu cjelinu.

  4. Mjere zaštite

    1. očuvanje i sanacija sakralne građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karakteristikama; zajedno s pripadajućom parcelom ili parcelama s kojima čini cjelinu, a sve radi očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;

    2. nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja sakralne građevine;

    3. preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika, odnosno korisnika, da se brine o kulturnom dobru;

    4. svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika sakralne građevine te pripadajuće parcele ili posjeda, uz očuvanje izvorne namjene;

    5. komponentu hortikulturnog oblikovanja treba očuvati u cijelosti, a na njoj su dopušteni samo ni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njene estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;

    6. parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

    7. nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, dogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji, bilo prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša;

    8. nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine;

    9. nije dopušteno uklanjanje građevine radi gradnje zamjenskih, osim uz suglasnost nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara;

    10. za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Memorijalna baština

Članak 94.Memorijalna baština§
  1. Ovim je planom obuhvaćeno memorijalno (povijesno) područje kao podvrsta zaštićene memorijalne baština na prostoru Plana.

  2. U postupku zaštite provedena je valorizacija memorijalnih, kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih značajki memorijalne baštine.

  3. Mjere zaštite memorijalne baštine unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra.

Memorijalno i povijesno područje
  1. Groblja, kao memorijalna (povijesnog) područja, višestoljetni su sastavni dio prostorne organizacije povijesnih seoskih i gradskih naselja, i nalaze se unutar cinktora župne crkve zaštićenih središta naselja Gračani, Vrapče, Stenjevec te drugih prigradskih župa.

  2. Također, memorijalna (povijesna) područja su i autentična područja povijesnog događaja, visokih memorijalnih i povijesnih vrijednosti.

  3. Na području Plana zaštićeno je:

    Mjesto povijesnih događaja - kompleks šume Dotrščina, broj Registra Z-1527.

Mjere zaštite

  1. Zaštita memorijalnog (povijesnog) područja podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu povijesnih i memorijalnih obilježja, pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te strukture.

    1. očuvanje povijesne matrice memorijalnog (povijesnog) područja i svih njegovih dijelova u cilju kvalitetne spomeničke prezentacije;

    2. očuvanje pejzažnih i ambijentalnih karakteristika memorijalnog (povijesnog) područja;

    3. elemente parkovne arhitekture, kao dijela memorijalnog područja, treba očuvati u cijelosti, a na njoj su dopušteni samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njene estetske i kulturno-povijesne vrijednosti;

    4. parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

    5. očuvanje park-šuma u sklopu memorijalnih područja na način da su na istima dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njihovo održavanje i uređenje, a unutar njihovih granica nije dozvoljena izgradnja, prenamjena ili smanjenje njihovih površina;

    6. očuvanje pojedinačnih izvornih elemenata koji su sastavni dio memorijalnog (povijesnog) područja;

    7. svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih obilježja memorijalnog (povijesnog) područja, uz očuvanje izvorne namjene;

    8. nisu dopuštene intervencije na prostoru memorijalnog (povijesnog) područja ili u njegovoj neposrednoj blizini koje mogu ugroziti njegov spomenički karakter;

    9. nije dopuštena primjena elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru memorijalnog (povijesnog) područja;

    10. za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Spomen (memorijalni) objekt
  1. Ovim su planom obuhvaćeni zaštićeni spomen (memorijalni) objekti - reprezentativni javni spomenici i fontane, značajna djela monumentalne portretne plastike, spomen- obilježja i spomenička nadgrobna plastika visoke umjetničke, kulturne, povijesne te urbanističke i arhitektonske vrijednosti.

  2. Zaštićeni spomen objekti na području obuhvata Plana
    1. Spomenik Ruđeru Boškoviću, Bijenička cesta 54, Z-3503

    2. Spomenik Moši Pijade u parku Doma zaklade Lavoslava Schwarza, Bukovačka cesta 55, Z-3559

    3. Pil sv. Šimuna Stilite i skulpturalna kompozicija sv. Pavla Pustinjaka ispred župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama, Česmičkoga 1, Z-3569

    4. Mozaik u dvorištu osnovne škole "Dragutin Domjanić", Gajnice 31, Z-4085

    5. Spomenik palim borcima narodnooslobodilačke borbe, Gospodska/Bolnička cesta, Z-3562

    6. Spomenik "Nošenje ranjenika" u atriju Veterinarskog fakulteta, Heinzelova 55, Z- 3567

    7. Fontana sa skulpturom "Borba" ("Ribar sa zmijom"), Jezuitski trg, Z-3500

    8. Skulptura Zlatarovo zlato, Kamenita 3, Z-4084

    9. Ruka prijateljstva (Pozdrav), Ul. kneza Branimira/Harambašićeva/Svetice, Z- 6937

    10. Sokolska mogila, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-4083

    11. Obelisk, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0477

    12. Spomenik don Frani Buliću, Marulićev trg, Z-4082

    13. Spomenik Nikoli Tesli, Masarykova 2/Preradovićeva/Teslina, Z-3502

    14. Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću, Mesnička/Ilica, Z-4081

    15. Spomenik prosinačkim žrtvama, Park prosinačkih žrtava, Z-3565

    16. Spomenik Ivanu Goranu Kovačiću, Park Ribnjak, Z-4080

    17. Skulptura borca, Podsusedski trg, Z-3563

    18. Skulptura "Majka i dijete", Rockefellerova 4, Z-3506

    19. Zdenac Elegija, Rokov perivoj, Z-4079

    20. Spomenik Eugenu Kumičiću, Rooseveltov trg, Z-4078

    21. Spomenik "Strijeljanje talaca", Strossmayerov trg, Z-3564

    22. Spomenik Josipu Jurju Strossmayeru, Strossmayerov trg, Z-3501

    23. Spomenik palim ilegalcima "Plamen", Sveti Duh 64, Z-3560

    24. Nadgrobni spomenik dr. Ante Starčevića, Šestinska cesta, Groblje Šestine, Z- 4077

    25. Spomenik Andriji Meduliću, Tomislavov trg, Z-3505

    26. Spomenik banu Josipu Jelačiću, Trg bana J. Jelačića, Z-3499

    27. Spomenik sv. Jurja, Trg Braće Hrvatskog zmaja, Z-4076

    28. Skulptura Mali dječak, Trg kralja Krešimira IV., Z-4075

    29. Spomenik kralju Tomislavu, Trg kralja Tomislava, Z-4073

    30. Zdenac života, Trg maršala Tita, Z-3504

    31. Spomenik Sveti Juraj ubija zmaja, Trg maršala Tita, Z-4074

    32. Spomenik Petru Preradoviću, Trg Petra Preradovića, Z-4072

    33. Spomenik Vladimiru Nazoru, Tuškanac, park, Z-3566

    34. Spomenik "Bacač diska", Maksimirska cesta / Svetice, Z-6940

    35. Skulptura Metalac tekstilcu, Prilaz baruna Filipovića 28a-30, Z-6936

    36. Memorijalno mjesto obilježeno spomen-pločom – lokacija ustaškog zatvora „Sing-Sing“ koji se za vrijeme II. svjetskog rata nalazio u zgradi bivšeg mlina, Ulica Matije Jandrića 74, Z-7469

    37. Memorijalno mjesto obilježeno spomen-pločom – lokacija ustaškog zatvora koji se za vrijeme II. svjetskog rata nalazio u zgradi u Zagrebu, Ulica Račkoga 9, Z- 7466

  3. Zaštita spomen (memorijalnog) objekta podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih njegovih očuvanih izvornih elemenata, oblikovanja i namjene te povijesnih i memorijalnih obilježja.

  4. Mjere zaštite

    1. sanacija i održavanje spomen (memorijalnog) objekta u svim njegovim dijelovima, skulpturalnim, arhitektonskim i urbanističkim karakteristikama, zajedno s pripadajućom parcelom ili okolnim uređenjem, a sve u cilju njegova očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;

    2. nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja spomen (memorijalnog) objekta;

    3. preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika, odnosno korisnika, da se brine o kulturnom dobru;

    4. očuvanje svih pojedinačnih izvornih elemenata koji su sastavni dio spomen (memorijalnog) objekta;

    5. svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih oblikovnih karakteristika spomen (memorijalnog) objekta, uz očuvanje njegove izvorne namjene;

    6. nisu dopuštene intervencije na spomen (memorijalnom) objektu ili u njegovoj neposrednoj blizini koje mogu ugroziti njegov spomenički karakter;

    7. nije dopuštena primjena elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru spomen (memorijalnog) objekta;

    8. za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Etnološka baština čl. 95. – 96.

Članak 95.Etnološka baština§
  1. Pojedinačne etnološke građevine u najvećem su broju evidentirane unutar sačuvanih primjera povijesnih seoskih cjelina i ambijenata. Unutar ostalih naselja koja su izgubila svoja izvorna obilježja i tradicijsku strukturu nalaze se pojedinačni primjeri etnoloških građevina. Svima je zajedničko obilježje da prezentiraju najstariji način gradnje stambenih i gospodarskih, seoskih kuća, te tako čuvaju duh tradicije seoskoga drvenog graditeljstva ovog kraja. Velik dio etnoloških građevina u vrlo je lošem i zapuštenom stanju.

  2. Posebno vrijedna etnološka baština evidentirana je kroz etnološka područja, a navedeni su i najznačajniji pojedinačni primjeri etnoloških građevina.

  3. Za sve zahvate potrebno je ishoditi konzervatorske propozicije nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Etnološka područja
  1. Zaštita etnoloških područja podrazumijeva očuvanje njihove autentičnosti, očuvane povijesne matrice, prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, tradicijske građevne strukture i karakteristične slike područja. Moguće intervencije u njima ponajprije se odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine etnološke građevine, poštujući tradicijski način gradnje i građevinske materijale.

  2. Zaštićena etnološka područja na području obuhvata Plana
    1. Poljoprivredni krajolik - zapadna padina ulice Donji Brezinščak, Z-1532

    2. Etnološko područje Oporovečki vinogradi, Z-2167

    3. Etnološko područje Novoselečki vinogradi, Z-2168

    4. Etnološko područje Severi u naselju Novaki Granešinski, Z-2166.

  3. Zaštićena etnološka područja su očuvanja vrijedne prepoznatljive prostorne i ambijentalno-graditeljske cjeline za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđene zone zaštite "A", "B" i "C".

Zona zaštite "A" - područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

  1. Zona zaštite "A" valorizacijom je utvrđena za etnološka područja iznimno izraženih kulturno-povijesnih, graditeljskih, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, s očuvanom tradicijskom graditeljskom arhitekturom visoke spomeničke vrijednosti, koji pokazuje povijesni kontinuitet življenja na tom prostoru i njegovanje tradicijskog načina života i gospodarenja.

  2. Na području zone zaštite "A" primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne matrice područja, prostornih i pejsažnih obilježja te pojedinačnih etnoloških građevina.

Zona zaštite "B" - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

  1. Zona zaštite "B" valorizacijom je utvrđena za etnološka područja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pretežno očuvanom kvalitetnom tradicijskom graditeljskom strukturom.

  2. Na području zone zaštite "B" primjenjuje se konzervatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne matrice područja i pejsažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih skupina i pojedinačnih etnoloških građevina.

Zona zaštite "C" - područje sačuvanih pojedinačnih elementa povijesne strukture

  1. Zona zaštite "C" valorizacijom je utvrđena za etnološka područja ili njihove dijelove s pojedinim sačuvanim elementima povijesne matrice, mjerila, tipologije i/ili ambijentalnih karakteristika te se njome osigurava kvalitetna prezentacija vrijednosti zona zaštite "A" i "B".

  2. Na području zone zaštite "C" primjenjuje se konzervatorska zaštita pojedinih sačuvanih elemenata osnovne povijesne strukture etnološkog područja, ponajprije radi zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, očuvanja kompozicijskih vrijednosti naselja, zaštita vizura, panorama i obrisa te drugih vrijednosti krajolika uz očuvanje karaktera gradnje i pojedinačnih očuvanih građevina, u svrhu osiguranja kvalitetne prezentacije vrijednosti zona zaštite "A" i "B".

Mjere zaštite

  1. Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar zaštićenih etnoloških područja razlikuju se i primjenjuju ovisno o ambijentalnim i pejsažnim specifičnostima, njegovoj povijesnoj matrici te karakterističnoj tradicijskoj tipologiji izgradnje:

    1. očuvanje povijesne slike, gabarita i obrisa etnološkog područja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda - vizura;

    2. zaštita povijesne matrice, parcelacije i karakterističnog mjerila gradnje;

    3. zaštita vrijednog krajolika očuvanjem njegovog strukturnog karaktera što podrazumijeva očuvanje postojećeg prostornog odnosa između neizgrađenog i izgrađenog te šumskih, livadnih površina i površina pod vinogradima, voćnjacima i oranicama;

    4. u vrijednim krajolicima nije dopušteno unošenje volumena, oblika i građevinske materijale koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji građenja uz obavezu očuvanja karakterističnih obilježja krajolika i kvalitetnih vizura;

    5. afirmiranje sadnje i njegovanje autohtonih biljnih vrsta;

    6. zaštita i sanacija vodotoka i njihovih karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu etnološkog područja ili njegovoj blizini, kao i sprečavanje zagađivanja i degradacije njihova prirodnog toka;

    7. očuvanje povijesnih oblika, trasa i dimenzija komunikacija (stare ceste, pješačke staze, putovi obilježeni raspelima i pokloncima);

    8. očuvanje prostornih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostića, prilaza okućnicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih elementa opreme vanjskih prostora;

    9. zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova zemljišta, vodotoka, šuma, livadnih površina od kojih pojedini imaju simbolična i povijesna značenja;

    10. očuvanje tipične organizacije parcela sa stambenim i gospodarskim građevinama, odnosno očuvanje pojedinačnih okućnica etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;

    11. pojedinačne etnološke građevine koje su smještene unutar etnoloških područja potrebno je obnavljati i zadržati 'in situ';

    12. očuvanje i obnova zatečene tradicijske drvene izgradnje što podrazumijeva njezino održavanje, sanaciju i eventualno rekonstrukciju pojedinačnih građevina prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

    13. njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, gradnje i materijala te sprečavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata;

    14. zadržavanje visine izgradnje u granicama postojećeg mjerila, s uporabom uglavnom kosog krova, oblikovno usklađenog s karakterističnim postojećim krovovima naselja;

    15. ograničavanje širenja etnološkog područja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura prema okolnom prostoru da bi se zadržala njegova samosvojnost i povijesni identitet;

    16. za sve zahvate unutar granica zaštićenih gradskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

  2. Za zaštićena etnološka područja potrebno je izraditi detaljne planove uređenja, koji će sadržavati detaljniju konzervatorsku dokumentaciju s posebnim uvjetima zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Pojedinačne etnološke građevine
  1. Zaštićene etnološke građevine su očuvanja vrijedne pojedinačne građevine koje posjeduju specifičnu tradicijsku graditeljsko-tipološku kvalitetu i određeno kulturno- povijesno značenje. Uz stambene građevine i komore to su i gospodarske građevine različitih namjena: kuharne s krušnim pećima, koševi za kukuruz, štale, sjenici, svinjci, klijeti i mlin-vodenice.

  2. Zaštićene pojedinačne etnološke građevine na području obuhvata Plana
    1. Komora, Brezovička cesta 5, Z-2744

    2. Tradicijska kuća, Čučerska cesta 192, Z-2755

    3. Mlin-vodenica na potoku Dubravica, Dubravica 109, Z-2956

    4. Vodenica na potoku Ribnjak, Gračanski Ribnjak 20, Z-0691

    5. Drvena, prizemna, stambena kuća, Granešina 23, Z-0705

    6. Tradicijski stambeni i gospodarski objekti, Jalševečka cesta 220, Z-2748

    7. Tradicijska kuća, Martinci 30, Z-2753

    8. Tradicijski stambeni objekt i komora, Martinci 32, Z-2751

    9. Tradicijska okućnica, Oporovečki dol 60 /1, Z-2749

    10. Tradicijska kuća, Patačići 35, selo Čugovec, Z-2754

    11. Tradicijska okućnica, Patačići 37, selo Čugovec, Z-2742

    12. Tradicijska stambena kuća, Peršuni 13, selo Čugovec, Z-2746

    13. Stambeni tradicijski objekt, Petruševec 2. 9, Z-2739

    14. Stambeni tradicijski objekt, Petruševec 3. 10, Z-2743

    15. Stambeni tradicijski objekt i gospodarstvo, Rakaljska 4 (Vukomerec), Z-2738

    16. Tradicijsko gospodarstvo, Remetinec 40, Z-2740

    17. Tradicijska kuća, Resnički gaj 2. 3, Z-2752

    18. Stambeni tradicijski objekt, Resnički put 76, Z-2745

    19. Tradicijski stambeni objekt, Resnički put 78, Z-2750

    20. Tradicijska kuća, Resnik 1. 85 /1, Z-0700

    21. Drvena, prizemna, stambena kuća, Resnik 5. 6, Z-0702

    22. Stambeni tradicijski objekt, Trnava 1. 73, Z-2741

    23. Mlin-vodenica Varović, Vrapčanska 201, Z-2747

  3. Zaštita etnološke građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstruktivnih elemenata kao i očuvanih vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te izvorne namjene. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće parcele, odnosno okućnicu, s kojima je izvorna kvalitetna cjelina.

  4. Mjere zaštite
    1. očuvanje i sanacija etnološke građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karakteristikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadajućom parcelom ili okućnicom s kojima je kvalitetna cjelina, a sve radi očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;

    2. nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja etnološke građevine;

    3. svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika etnološke građevine te pripadajuće parcele ili okućnice, u pravilu, uz očuvanje izvorne namjene, a eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi;

    4. njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, gradnje i materijala;

    5. nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji, bilo prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša;

    6. nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine;

    7. iznimno je moguće kvalitetnije primjere etnoloških građevina koje su smještene u naseljima što su izgubila svoja izvorna tradicijska obilježja, preseliti na neku drugu lokaciju;

    8. nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno uz suglasnost nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara;

    9. za sve zahvate unutar granica zaštićenih gradskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.