zagreb.lol

I. Temeljne odredbe

Članci 1. – 6.

I. Temeljne odredbe čl. 1. – 6.

Članak 1.Temeljne odredbe§

  1. Donosi se Generalni urbanistički plan grada Zagreba (u nastavku teksta: Generalni urbanistički plan), što ga je izradio Gradski zavod za prostorno uređenje 2007. godine.

  2. Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (u nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada 2009.

  3. Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (u nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet 2013. godine.

  4. Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (u nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet i Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2016. godine.

  5. Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (u nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, 2024. godine.

  6. Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (u nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje 2025. godine.

Članak 2.§

  1. Generalnim urbanističkim planom, u skladu sa Strategijom prostornoga razvoja Republike Hrvatske, Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Grada Zagreba, utvrđuje se temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina, s prijedlogom uvjeta i mjera njihova uređenja.

  2. Generalni urbanistički plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim obilježjima, te druge elemente važne za grad Zagreb.

  3. Generalni urbanistički plan propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar dijela svog obuhvata za koji se ne donosi urbanistički plan uređenja te smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja čiji je obuhvat određen Generalnim urbanističkim planom.

Polazišta i ciljevi čl. 3. – 5.

Članak 3.Polazišta i ciljevi§

  1. Područje Grada Zagreba razvijat će se i obnavljati usporedno i u međuzavisnosti s uravnoteženim i ravnomjernim razvojem Republike Hrvatske, područjem regije i područjem što ga obuhvaća Grad Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske. U sveukupnom razvoju Grada Zagreba razvijat će se i obnavljati i njegov urbani dio.

  2. Cilj prostornog uređenja grada Zagreba je zelena urbana obnova i konsolidacija njegova urbanog područja što će se poticati sljedećim planskim mjerama:

    1. dopunjavanjem (pogušćivanjem) izgrađenog područja;

    2. rehabilitacijom i renaturalizacijom izgrađenoga i neizgrađenog urbanog tkiva;

    3. očuvanjem i uređenjem neizgrađenih površina;

    4. poboljšanjem urbane prometne i infrastrukturne mreže i komunikacijskih sustava, posebice javnog prijevoza, s osloncem na postavke održive mobilnosti;

    5. unapređivanjem sustava urbanog uređenja, gospodarenja gradskim prostorom i ukupne urbane reprodukcije grada i to posebno planskim otkupom i uređenjem zemljišta za potrebe stanovanja i ostale gradske funkcije, te planskim otkupom zemljišta uz važne gradske poteze:

      1. gradske autoceste i važnije gradske ulice;

      2. prigradsku željeznicu;

      3. poteze uz Savu;

      4. uz značajne građevine koje se grade iz proračuna;

    6. očuvanjem povijesnih i prirodnih vrijednosti, te sustavnim evidentiranjem i sanacijom ugroženih vrijednosti povijesne jezgre i drugih nositelja povijesnog identiteta grada, reljefne raznolikosti, šuma i park-šuma;

    7. omogućavanjem rješenja koja pridonose lokalnoj primjeni europskih zelenih politika, primjene smjernica vezanih na prilagodbu klimatskim promjenama i ciljeve dekarbonizacije, što se osobito odnosi na razvoj sustava zelene infrastrukture, primjenu rješenja koja pridonose povećanju otpornosti na klimatske promjene, primjenu rješenja temeljenih na prirodi, poticanje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama te korištenje obnovljivih izvora energije.

Članak 5.§

  1. Plan sadržan u elaboratu Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba 2025. sastoji se od:

    1. Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom Odredbe za provedbu – izmjene i dopune 2025.

    2. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000, i to:

      1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA - izmjene i dopune 2025.

      2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI - izmjene i dopune 2025.

      3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3a. Promet - izmjene i dopune 2025. 3b. Energetski sustav, pošta i sustav elektroničkih komunikacija - izmjene i dopune 2025. 3c. Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom - izmjene i dopune 2025.

      4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 4a. Urbana pravila - izmjene i dopune 2025. 4b. Procedure urbano-prostornog uređenja - izmjene i dopune 2025. 4c. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode - izmjene i dopune 2025. 4d. Nepokretna kulturna dobra - izmjene i dopune 2025.

    3. Obrazloženja pod nazivom Obrazloženje izmjena i dopuna 2025.

  2. Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana iz stavka 1. točaka A i B ovoga članka, ovjerene pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni su dio ove odluke.

  3. Elaborati:

    1. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - KONZERVATORSKA PODLOGA - Opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, Knjiga 1. i mapa, ZAŠTIĆENI I EVIDENTIRANI DIJELOVI PRIRODE S MJERAMA ZAŠTITE I UREĐENJA, Knjiga 2., Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode rujan 2004. - rujan 2008.;

    2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, KONZERVATORSKA PODLOGA, Opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, zaštićene prirodne vrijednosti s mjerama zaštite, revizija 2010., dopuna 2012.;

    3. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, KONZERVATORSKA PODLOGA, Opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, izmjena i dopuna 2015.;

    4. MJERE ZAŠTITE PRIRODE (prijedlozi zahtjeva zaštite prirode) za izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba - stručna podloga, Državni zavod za zaštitu prirode, 2013.;

    5. NOVI RETKOVEC - PROPOZICIJE ZA GRADNJU I UREĐENJE PROSTORA, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, siječanj 1999.;

    6. Grafički prikaz: PLAN ZONA UGROŽENOSTI GRADA ZAGREBA, 1:25000, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, prilog su Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba.

Značenja pojmova

Članak 6.Značenja pojmova§

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

  1. balkoni, lođe, istaci i sl. - dijelovi građevine isključivo u višim etažama (osim u individualnim građevinama gdje su mogući i u prizemlju), konzolno izbačeni izvan ravnine pročelja; uvjeti gradnje iznad regulacijske linije određeni su člankom 56. ovih odredbi;

    1. balkon je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren s najmanje dvije strane, a koji može biti u ravnini dvaju susjednih pročelja te dijelom ili u potpunosti istaknut izvan ravnina pročelja zgrade/građevine;

    2. lođa je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren jednom svojom stranom;

    3. istak pročelja je zatvoreni unutarnji dio etaže kata istaknut u odnosu na ravninu pročelja zgrade/građevine;

  2. blok - prostorna jedinica (element urbanog planiranja i urbanog dizajna), dio je gradskog prostora definiran sa svih strana uličnom mrežom ili drugom javnom gradskom površinom (trg, park, javno zelenilo i sl.) kojega obilježava pretežito kontinuirana izgradnja po rubu;

  3. dijelovi (etaže) građevine:

    1. podzemne etaže

      1. Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svog volumena u konačno uređeni zaravnani teren i prostor kojeg se nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Najmanja svijetla visina podruma je 2,2 m.

      2. Tehnički podrum bez namjene moguće je izvesti ispod etaže suterena (S) ili prizemlja (P), ako ga zahtijeva geomehanički izvještaj za gradnju građevine (tehnički podrum se ne uračunava u iskaz GBP- a, ali uz uvjet da je potpuno ukopan u postojeći teren).

    2. nadzemne etaže - su suteren (S), prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk), uvučeni kat:

      1. suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50% svoga obujma u konačno uređeni i izravnani teren,

      2. prizemlje (P) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog i izravnanog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog i izravnanog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena,

      3. kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja,

      4. potkrovlje (Pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, Potkrovlje oblikovano kosim krovom može imati maksimalni nagib 35°, a najveća visina sljemena krovova drugih oblika (bačvasti i sl.) određuje se na način da je ista kao da se izvodi kosi krov nagiba 35°.

      5. uvučeni kat je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine; na ravnim terenima i onima nagiba do 12° uvlačenje je obavezno s ulične strane; uvučeni kat mora zadovoljiti uvjet da njegov volumen ne izlazi iz zamišljenog volumena kad bi se na toj strani izvodio kosi krov dozvoljenog nagiba sljemena paralelnog s ulicom;

  4. DPU - detaljni plan uređenja, smatra se UPU-om u skladu s posebnim propisima iz područja prostornog uređenja;

  5. dvorišna građevina - građevina u unutrašnjosti bloka iza postojeće ili planirane ulične građevine bez obzira na to nalazi li se na uličnoj ili dvorišnoj građevnoj čestici;

  6. galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline i/ili funkcionalne jedinice odvojen zasebnim podom unutar etaže, a njena površina ne smije biti veća od 75% neto površine etaže;

  7. garaže za potrebe bloka/stambenog susjedstva - garaže u bloku/stambenom susjedstvu, u kojima je parkiranje omogućeno stanovnicima okolnog prostora (radijus u pravilu 400 m);

  8. Generalni urbanistički plan grada Zagreba (GUP grada Zagreba) - prostorni plan koji se, u skladu s posebnim propisima iz područja prostornog uređenja, donosi za građevno područje naselja grad Zagreb (dio) granice kojega su određene Prostornim planom Grada Zagreba;

  9. grad Zagreb - označava naselje Zagreb sa statusom grada;

  10. Grad Zagreb - označava Zagreb, teritorijalnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave s položajem županije;

  11. gradska robna kuća - trgovački sadržaj tipologijom i ponudom usklađen s posebnim propisima iz područja klasifikacije djelatnosti za trgovinu na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, grade se uz uvjet da moraju biti najviše 200 m udaljeni od postojećeg tramvajskog stajališta, bez mogućnosti otvorenog parkirališta na razini terena;

  12. gradski projekt - složene aktivnosti uređenja i revitalizacije prostora koje se provode u skladu s odredbama ovog plana, a prema posebnoj gradskoj Odluci s ciljem povećavanja vrijednosti i kvalitete gradskog prostora te generiranja razvoja šireg urbanog područja;

  13. gradski vrtovi - dio sustava zelene infrastrukture i organizirani projekt urbanog vrtlarenja Grada Zagreba koji podupire, prati i kontrolira nadležni gradski ured i kojim se privremeno slobodna gradska zemljišta daju građanima na privremeno korištenje. Gradske vrtove osim u planiranim zonama zaštitnog zelenila moguće je kao privremeno korištenje organizirati na neizgrađenim površinama drugih namjena sukladno gradskoj odluci;

  14. građevinska (bruto) površina (GBP) zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk i uvučeni kat) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, koja se izračunava prema posebnom propisu;

  15. građevinski pravac - pravac, odnosno linija kojom se određuje najmanja udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije;

  16. građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru, veličina i pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, odnosno posebnim propisima iz područja prostornog uređenja;

  17. hotel - građevina ugostiteljsko-turističke namjene, jedinstvena je funkcionalna cjelina, koja se sukladno posebnim propisima kategorizira, planira i gradi u građevinskom području naselja.

  18. individualna gradnja - gradnja individualnih građevina;

  19. individualna građevina - građevina najveće visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat;

  20. interpolacija - gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica;

  21. izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

  22. izvorni urbanistički planovi - planovi prema kojima se gradilo naselje;

  23. javni arhitektonski natječaji - javni natječaji za odabir idejnog rješenja za zgrade i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u vlasništvu Grada sukladno propisu koji uređuje prostorno uređenje;

  24. javni urbanističko-arhitektonski natječaji – javni natječaj na kojem se odabire stručno rješenje koje je podloga za izradu urbanističkog plana uređenja;

  25. koeficijent iskoristivosti (kis) - odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice;

  26. koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice;

  27. koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice;

  28. konsolidirano područje - područje s dovoljno razvijenom mrežom ulica, mrežom drugih javnih površina i prepoznatljivom fizičkom strukturom; prostor se uređuje sa ciljem dopune i unapređivanja stanja, nova gradnja i uređenje (izgrađenoga i neizgrađenoga) se interpolira;

  29. koridor posebnog režima potoka - površina od koje se može oblikovati građevna čestica i smjestiti prirodni teren, ali unutar koje se ne može graditi građevina, pomoćna građevina, uređivati parkiralište, podizati ograda i sl.;

  30. koridor ulice:

    1. za gradsku autocestu i gradske avenije, prema kartografskim prikazima: prostor unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice, čije se regulacijske linije, u pravilu, poklapaju s linijama koridora,

    2. za planirane ulice osnovne ulične mreže: prostor, u pravilu, unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice, a u skladu s odredbama ove odluke,

    3. za postojeće ulice osnovne ulične mreže: postojeće stanje izvedenosti prometne površine;

  31. krovna kućica - dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe; ukupna dužina krovnih kućica može biti do trećine dužine pripadajućeg pročelja građevine;

  32. lokalni uvjeti - su prirodne, funkcionalne, ambijentalne i oblikovne posebnosti i vrijednosti kao što su:

    1. reljef, voda, zelenilo;

    2. posebno vrijedni dijelovi prirodnog naslijeđa i kulturno-povijesnih građevina i cjelina;

    3. karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

    4. ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine;

    5. trgovi, ulice i druge javne površine;

    6. veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje te visina i površina postojećih građevina;

    7. infrastrukturna opremljenost;

    8. komunalna oprema;

    9. druge posebnosti i vrijednosti, o kojima pri zahvatima u prostoru ili pri izradi detaljnijih prostornih planova treba voditi računa. Prostorni obuhvat za kojega se utvrđuju lokalni uvjeti za zahvate u prostoru u pravilu je ulični potez ili dio uličnog poteza (predmetna strana ulice između dva prometna križanja ili potez određen 75 m lijevo i desno od mjesta zahvata);

  33. manja infrastrukturna građevina - građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima u skladu s ovom Odlukom i tehnološkim potrebama;

  34. mješovita gradnja - gradnja visokih, niskih i individualnih građevina;

  35. nadstrešnica - građevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomoćnu građevinu, potporni zid ili među susjedne građevne čestice);

  36. niska gradnja - gradnja niskih građevina;

  37. niska građevina - građevina visine najviše četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat;

  38. niskokonsolidirano područje - područja neuređenih dijelova građevinskog područja ili izgrađenih dijelova građevinskog područja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju: područje na kojem ne postoji ni ulična mreža niti mreža drugih javnih površina ili je postojeća mreža toliko deficitarna da nije moguća gradnja bez planiranja novih ulica i drugih pratećih javnih površina; urbana područja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter područja (morfologiju, postojeće čestice, aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet);

  39. niz - niz je sklop zgrada na tri ili više građevne čestice u nizu na kojima su krajnje poluugrađene zgrade, a između njih jedna ili više ugrađenih zgrada;

  40. nositelj izrade - stručno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za obavljanje stručnih poslova u vezi s izradom nacrta prijedloga i nacrta konačnog prijedloga prostornog plana, osim same izrade tih nacrta, te administrativnih poslova u vezi s izradom i donošenjem prostornog plana;

  41. obavezni građevinski pravac - pravac, odnosno linija na kojoj se obavezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine, najviše 30%, ne smije odstupiti za više od 10% od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije;

  42. opskrbni centar - prodajni objekt za kupnju na veliko (prodajno skladište) u kojem se kupnja i dostava obavlja dostavnim vozilima, ima osigurano parkiralište unutar građevne čestice/a centra;

  43. paviljon - građevina koja natkriva prostor u funkciji javnog korištenja neizgrađenih površina (Z, Z1, Z2);

  44. poluugrađena građevina - građevina kojoj se jedna bočna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

  45. pomoćna građevina - građevina koja namjenom upotpunjuje nisku i individualnu građevinu (prostori za rad, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu građevine, bazeni, mehanizirani parkirni sustavi, ljetne kuhinje);

  46. postojeća građevina - građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugoga odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je s njom izjednačena prema posebnim propisima iz područja gradnje;

  47. postojeće stanje izvedenosti prometne površine - prometna površina koja se kao takva u naravi koristi, odnosno: katastarska čestica prometne površine evidentirana u katastarskom operatu ili dio druge katastarske čestice na kojemu je kao stvarni način uporabe u katastarskom operatu evidentirana prometna površina ili prometna površina ucrtana u odgovarajućoj geodetskoj podlozi;

  48. priuštivo stanovanje - predstavlja široki spektar načina stambenog zbrinjavanja u skladu s nacionalnim propisima, planovima i drugim aktima nacionalne i lokalne razine;

  49. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodbe klimatskim promjenama; ako se vatrogasni pristup izvodi kao ozelenjeni teren zbog njegove slabije upojnosti uslijed nabijenosti tla u prirodni teren računa se 50% njegove površine;

  50. prometna površina - površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza za pristup do građevne čestice;

  51. prodavaonica robe dnevne potrošnje - nespecijalizirana prodavaonica pretežito hranom, pićem i duhanskim proizvodima prema posebnom propisu;

  52. program osnovne namjene - odnosi se na sve gradnje osim stanovanja koje su regulirane posebnim propisima kao što su: škole, vrtići, vjerske građevine, zdravstvene ustanove, građevine s posebnim tehnološkim zahtjevima i sl.;

  53. punionica goriva - javno dostupna građevina s mjestima za punjenje motornih vozila alternativnim gorivima;

  54. regulacijska linija - linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena prema posebnom propisu iz područja prostornog uređenja;

  55. rekonstrukcija građevine/zgrade je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine;

  56. rezervacija proširenja postojeće ulice - prostor rezerviran za proširenje postojeće prometne površine - ulice, unutar kojega je do proširenja ulice moguće osigurati pristup građevini i urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije;

    Prostor rezervacija proširenja postojeće ulice na građevnoj čestici ne uključuje se u propisanu površinu prirodnog terena određenu urbanim pravilima ove odluke.

    Širina prostora rezervacije proširenja postojeće ulice određena je odredbama članka 38. ove odluke ili kartografskim prikazima.

  57. rješenja utemeljena na prirodi (NBS, od engl. Nature-based solutions) - rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, a koja su troškovno učinkovita, istovremeno pružaju ekološke, socijalne i ekonomske dobrobiti i pomažu u jačanju otpornosti. Takva rješenja donose više prirode i raznolikiju prirodu i prirodna obilježja i procese u gradove, krajolike i morske pejzaže putem zahvata koji su lokalno prilagođeni, učinkoviti i sustavni.

  58. samostalna uporabna jedinica u smislu odredbi ovog Plana je svaki posebni dio građevine koji predstavlja samostalnu stambenu jedinicu (stan) ili poslovni prostor (npr. trgovina, ured, servisne i ugostiteljske usluge, smještajna jedinica ugostiteljsko-turističke namjene – apartman). Garaže, garažna mjesta i drugi posebni dijelovi u funkciji osnovne građevine koji mogu biti etažirani kao samostalne uporabne cjeline ne smatraju se samostalnim uporabnim jedinicama;

  59. slobodnostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

  60. tehnička etaža – prostor zgrade, odnosno građevine namijenjen isključivo smještaju i razvodu instalacija i/ili koji nije namijenjen boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari; gradi se samo u visokim građevinama;

  61. terasa je otvoreni vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine, koji se nalazi uz ili na toj zgradi/građevini;

  62. tihi obrt je obrt koji se sukladno posebnom propisu može obavljati u stambenim prostorijama te drugi obrti koji nemaju negativan utjecaj na okolni prostor bukom, neugodnim mirisom, prometnim opterećenjem i sl. što podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo, usluge informacija i komunikacija, računovodstvene usluge, frizerske, kozmetičke i slične usluge, optičarske usluge, proizvodnju i prodaju nakita, krojačke i obućarske usluge, elektroničke usluge, usluge precizne mehanike, manje radionice za popravak računala, elektroničke opreme, bicikla i sl.;

  63. tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže i nadstrešnicu prema članku 34. ove odluke i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

  64. trgovački centar - prodajni objekt površine prodajnog prostora veće od 3000 m² namijenjen trgovini na malo i drugim uslužnim djelatnostima s jedinstvenom upravom i organiziranim parkiralištem za osobne automobile kupaca unutar građevne čestice/a centra;

  65. ugostiteljski sadržaji - podrazumijevaju poslovno-uslužnu namjenu bez smještaja (restorane, barove i sl.);

  66. ugrađena građevina - građevina kojoj se dvije bočne strane nalaze na međama građevne čestice okomitima ili približno okomitima na regulacijsku liniju, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); iznimno u visokokonsolidiranim područjima moguće je da građevina bude ugrađena i na dvorišnoj međi; uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

  67. UPU - urbanistički plan uređenja;

  68. urbana matrica - mreža javnih površina, ulica, trgova i drugih površina neophodnih za ostvarivanje drugih namjena u prostoru;

  69. vijenac građevine - gornja kota stropne konstrukcije najviše etaže građevine izuzev uvučenoga kata i potkrovlja kod kojih se uzima gornja kota atike ili nadozida;

  70. visina etaže - maksimalna visina etaže za obračun visine građevine, mjerena od poda do poda, iznosi:

    Etaže građevine mogu biti i više od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena građevine, ali visina građevina ne može prijeći maksimum određen urbanim pravilom. Broj etaža na kosom terenu određuje se na najnižoj strani.

    1. za stambene etaže do 3,5 m (izuzev potkrovlja oblikovanog kosim krovom),

    2. za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m,

    3. iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi do 4,5 m.

  71. visina građevine (h) - visinska razlika izražena u metrima od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja; visina građevine izražava se kao jedinstveni broj za svaku konstruktivnu cjelinu (dilataciju) građevine;
    U visinu zgrade ne uračunavaju se zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na krov, uključivo i instalacija/kućica za kućno dizalo, niti kućna instalacijska oprema koja se postavlja na krov; ako se nad zadnjom etažom izvodi tehnička etaža korisne visine do 2,0 m koja ne zauzima više od 25% površine dobivene vertikalnom projekcijom nadzemnih dijelova građevine ista se ne smatra nadzemnom etažom i ne uračunava se u visinu zgrade.

  72. visoka gradnja - gradnja visokih građevina;

  73. visoka građevina - građevina visine četiri i više nadzemnih etaža (najmanje suteren ili prizemlje, te tri kata);

  74. visokokonsolidirano područje - stabilno područje s obzirom na fizičku strukturu i aktivnosti; morfološke i programske promjene su najstrože kontrolirane (povijesno naslijeđe) ili nisu niti moguće, i bitno bi smanjile vrijednost gradske izgrađene i neizgrađene strukture; to su gradska područja koja imaju status povijesnog naslijeđa, gradska područja koncipirana po principima moderne, dovršena nova naselja, cjeloviti kompleksi jedne namjene;

  75. vodno dobro - zemljište definirano posebnim propisima koji se odnose na vode i vodno dobro;

  76. zamjenska građevina - nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine;

  77. Zavod - Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.