Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:
prometni sustav;
elektroničke komunikacije i pošte;
vodnogospodarski sustav;
energetski sustav.
Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture prikazani su načelno na kartografskim prikazima 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3b. Energetski sustav, pošta i sustav elektroničkih komunikacija - izmjene i dopune 2025. i 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3c. Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom - izmjene i dopune 2025.. Trase prometne, komunalne, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture, pošte i koridori posebnog režima dalekovoda i potoka, određeni su u mjerilu 1:5000, točan položaj istih provjerava se tijekom provedbe plana (UPU, lokacijska dozvola i drugi akti) u suradnji s nadležnim javnopravnim tijelima. Za sve zahvate i zadržavanje građevina unutar koridora posebnog režima, trasa vodova komunalne infrastrukture i trasa i vodova elektroničkih komunikacija, potrebno je ishoditi posebne uvjete, odnosno potvrdu nadležnog javnopravnog tijela koje raspolaže podacima o točnom položaju trase, da je građevina izgrađena u skladu s posebnim uvjetima iz nadležnosti tog javnopravnog tijela.
Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture moraju biti udaljeni najmanje 20,0 m od vanjske nožice nasipa rijeke Save, Krapine i odteretnog kanala "Sava- Odra".
Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ove odluke.
6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže
Članci 36. – 53.a.
6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže čl. 36. – 53a.
6.1. Prometni infrastrukturni sustavi čl. 37. – 43b.
Dugoročni cilj je da se najmanje dvije trećine svih dnevnih putovanja odvija javnim prijevozom i nemotoriziranim oblicima putovanja na način da se prioritet daje javnom linijskom prijevozu. Nemotorizirani oblici prometa imaju prednost pred motoriziranima, osim javnog linijskog prijevoza.
Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati:
ulična mreža i trgovi s mogućnošću denivelacije;
parkirališta i garaže s mogućnošću deniveliranog pristupa;
tramvajska mreža;
tramvajske i autobusne stanice i terminali s pratećim sadržajima;
željeznička mreža, građevine i prateći sadržaji uključivo lokoteretni i kontejnerski kolodvor;
mreža biciklističkih prometnih površina;
pješačke zone, rampe, stubišta, liftovi, putovi i sl.;
benzinske postaje i punionice goriva s pratećim sadržajima;
autobusni kolodvori s pratećim sadržajima;
spremišta autobusa i tramvaja;
stanice žičare s pratećim sadržajima;
javne gradske površine - tematske zone;
mostovi.
U kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025., koridori i ulična i željezničko-ulična čvorišta, određeni su načelno, a dispozicija, detaljni visinski odnosi te funkcionalna širina određivat će se urbanističkim planovima uređenja, odnosno lokacijskim dozvolama, te drugim aktima prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za promet.
6.1.1. Ulična mreža i trgovi
Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.
Na području cijeloga grada, a osobito u gradskom središtu, planira se humanizacija i transformacija postojeće ulične mreže podređene automobilskom prometu prioritizacijom pješačkog i biciklističkog prometa u raspodjeli prometnih površina te planiranjem zelenih zona uz preporuku korištenja rješenja utemeljenih na prirodi.
U planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.
Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje trgova kao važnih fokusa prometnih tokova, te žarišta otvorenoga javnog urbanog prostora.
Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja mostova kao prometnih građevina i kao građevina iznimnog značenja za formiranje identiteta grada na rijeci.
Uz zadržavanje i rekonstrukciju postojećih, predviđa se gradnja novih kolno-pješačko- biciklističkih, kolno-pješačkih i pješačko-biciklističkih mostova, kako je prikazano u grafičkom dijelu Generalnog urbanističkog plana.. Dodatno, pješačko-biciklističke mostove moguće je graditi i na drugim lokacijama u skladu s lokalnim uvjetima.
Osnovna ulična mreža
Osnovna ulična mreža sastoji se od gradske autoceste (gradska obilaznica), gradskih avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica.
Za gradsku autocestu treba osigurati koridor ili rezervirati proširenje postojeće ulice širine, najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju širine, najmanje, 40,0 m, za novu glavnu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m.
Iznimno, planirana Bliznečka ulica, od Mandlove do Ulice grada Vukovara, širine koridora ili rezervacije proširenja od 35,0 m, Ulica grada Vukovara od Savske do Tratinske, produžena Vrapčanska i Škorpikova ulica uvrštene su u kategoriju gradske avenije.
U podsljemenskom području (sjeverno od linije Aleja grada Bolonje, Ilica, Vlaška, Maksimirska, Avenija G. Šuška, Ulica Rudolfa Kolaka) rezervacije za proširenje postojećih glavnih gradskih i gradskih ulica mogu biti, ovisno o lokalnim uvjetima, i uže od 26,0 m, odnosno 18,0 m, kao i koridori već postojećih glavnih gradskih ulica i gradskih ulica i u drugim dijelovima grada.
U pravilu, širina prometne trake za gradske avenije i glavne gradske ulice iznosi 3,25 m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m. Omogućuju se i uže prometne trake ako na drugi način u koridoru prometnice nije moguća izgradnja biciklističkih ili pješačkih površina propisane širine te u slučajevima primjene mjera smirivanja prometa. Širina prometne trake mora omogućiti nesmetano odvijanje javnog prijevoza po gradskim avenijama, glavnim gradskim ulicama i gradskim ulicama.
Sva su raskrižja na gradskoj autocesti denivelirana.
Raskrižja na drugim dijelovima osnovne ulične mreže mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe, a dopuštaju prostorne mogućnosti.
Prigodom gradnje novih gradskih avenija i glavnih gradskih ulica moraju se predvidjeti drvoredi, a planiranje drvoreda se preporuča i prigodom gradnje novih gradskih ulica.
Prigodom rekonstrukcije postojećih gradskih avenija, glavnih gradskih i gradskih ulica preporuča se planiranje drvoreda, ovisno o prostornim mogućnostima.
Osnovna ulična mreža ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025..
Gradnja osnovne ulične mreže ili rekonstrukcija postojeće mreže omogućuje se i na prostorima/trasama koje nisu ucrtane u grafičkom dijelu plana, osobito kada se to odnosi na sustavno rješavanje pojedinih prometnih ili prostornih problema od značaja za grad ili državu.
Nove ulice
Nove ulice ne mogu biti uže od 9,0 metara osim, iznimno, 7,5 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine. Nove ulice ne mogu biti uže od 18,0 m ako se uz ulicu grade visoke građevine.
Planirana slijepa ulica može biti najduža do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila.
Planirana pristupna cesta do građevne čestice je najmanje širine 5,5 m ako se koristi za kolni i pješački promet, s tim da je najduža 75 m i na nju se veže najviše pet individualnih stambenih građevina.
Postojeće ulice
Postojećim ulicama koje nisu u osnovnoj uličnoj mreži ucrtanoj na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025., potrebno je osigurati prostor rezervacije proširenja postojeće ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne površine, iznimno, 3,75 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine.
Omogućuje se rješenje priključka građevne čestice na prometnu površinu prema postojećem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proširenja postojeće ulice prema prethodnom stavku ili prema kartografskom prikazima, uz uvjet da njena širina ispred predmetne čestice u naravi nije manja od:
3,5 m za individualne stambene građevine do 400 m² GBP;
5,5 m za ostale individualne građevine;
7,5 m za niske građevine, osim građevina u zonama G, I, K1, K2;
9,0 m za niske građevine u zonama G, I, K1, K2;
12,0 m za visoke građevine.
Na lokacijama postojećih gospodarskih kompleksa u zonama za koje se primjenjuje urbano pravilo 2.10. omogućuje se rješenje priključka građevne čestice na prometnu površinu prema postojećem stanju izvedenosti osim za gradnju visoke građevine.
U već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama, udaljenost regulacijske linije ulice ne može biti manja od 2,75 m od osi prometne površine za dvosmjerni promet, odnosno 1,75 m za jednosmjerni promet.
Iznimno, pristupnim se putom mogu smatrati postojeće pješačke stube.
Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati postojeća dužina te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m.
Ako je urbanim pravilom omogućeno prometni pristup rješavati osnivanjem prava služnosti, isti mora biti najmanje širine 3,5 m, ako se koristi za kolni i pješački promet, i najmanje širine 1,5 m ako se koristi samo za pješački promet. Najveća duljina takvog pristupa može biti 50 m i na njega se, ako urbanim pravilom nije drukčije propisano, mogu priključiti samo dvije individualne stambene građevine s najviše po tri samostalne uporabne jedinice.
Mjere provedbe
Na koridore ulica, koji su GUP-om grada Zagreba određeni u izvornom mjerilu 1:5000, preklapa se katastarska podloga u mjerilu 1:1000, pritom točnost i ograničenja izvornog mjerila ostaju u pravilu nepromijenjeni. Koridori ulica određuju načelnu, ukupnu širinu i položaj javnoprometne površine, dok se njena funkcionalna širina, s rasporedom i širinama pojedinih dijelova uličnog profila, definira prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za promet.
Ulice se mogu graditi etapno i po dužini i širini. Etapna širina ograničavajući je faktor za izgradnju građevina i u odnosu na nju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ove odluke koje određuju maksimalnu visinu i kapacitet građevina.
Građevna čestica ulice može biti i šira od koridora ulice, zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Građevna čestica ulice može biti uža od planiranog koridora ulice.
Raspored površina unutar profila ulice određivat će se na temelju potreba i mogućnosti. Unutar prometnih koridora, do etapne ili konačne realizacije, mogu se graditi prometne površine za nemotorizirane oblike putovanja (pješačke i biciklističke površine) neovisno o rasporedu ostalih prometnih površina.
Osim trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025. omogućuje se gradnja i uređenje i drugih trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog uređenja.
Prigodom gradnje trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina iz prethodnog stavka ovoga članka, na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza donošenja urbanističkog plana uređenja potrebno je za njih osigurati u pravilu 25 - 30% površine od površine obuhvata urbanističkog plana uređenja tako da se osigura širenje mreže gradskih trgova koji slijede glavne pješačke putanje gradskog područja na udaljenostima u pravilu, od 500 - 900 m ovisno o namjeni i tipologiji gradnje.
Uređenje kolnih ulaza u blok, građevinu, garaže i parking osigurati, u pravilu, bez mijenjanja nivelete i širine nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila te bez ugrožavanja sigurnosti pješaka i biciklista arhitektonskim barijerama.
6.1.2. Parkirališta i garaže (promet u mirovanju)
Broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu u visokokonsolidiranim i konsolidiranim gradskim predjelima propisan je urbanim pravilima ove odluke. Pri izračunu potrebnih PGM primjenjuje se aritmetičko zaokruživanje.
Broj PGM-a, kada to nije određeno urbanim pravilom ove odluke, određuje se na 1000 m² građevinske (bruto) površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:
| Namjena prostora | Prosječna vrijednost | Lokalni uvjeti |
|---|---|---|
| Stanovanje (ukoliko nije propisano urbanim pravilom) | 15 | 13-17 |
| Proizvodnja, skladišta i sl. | 8 | 6-10 |
| Trgovine | 40 | 30-50 |
| Drugi poslovni sadržaji | 20 | 15-25 |
| Restorani i kavane | 50 | 40-60 |
| Fakulteti i znanstvene ustanove | 15 | 10-20 |
| Bolnice, klinike i sl. | 10 | 7-12 |
| Ambulante, poliklinike, domovi zdravlja | 30 | 25-35 |
| Domovi za stare, socijalne ustanove | 5 | 4-7 |
U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga članka, odredit će se po jedan PGM za:
hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe;
apartman;
motele na svaku sobu;
kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;
sportske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta;
ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;
škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;
vjerske građevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.
Na području Gornjeg grada i Kaptola i na dijelu Donjeg grada omeđenog Draškovićevom, željezničkom prugom, Runjaninovom, Frankopanskom, Ilicom i Mesničkom ulicom moguće je uplatiti za nedostajuća parkirališno-garažna mjesta koja nije moguće osigurati na parceli objekta. Isto se odnosi i na područje izvan opisanoga u prethodnom stavku, a unutar visokokonsolidiranog područja označenog s 1.2. na kartografskom prikazu 4a.
Kod prenamjene i rekonstrukcije sagrađenih objekata, u središnjem dijelu grada, a unutar visokokonsolidiranog područja označenog s 1.1., 1.2. i 1.6. na kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila - izmjene i dopune 2025., iznimno se omogućuje uplata za nedostatna parkirališna mjesta ukoliko se ne mogu osigurati na parceli objekta.
Iznimno, za građevine javne i društvene namjene u visokokonsolidiranom području označenom s 1.1., 1.2., 1.7. i 1.8. na kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila - izmjene i dopune 2025., potreban broj PGM-a određuje se prema mogućnostima lokacije, uzimajući u obzir vrijednosti i ograničenja u prostoru.
Pri određivanju broja PGM moguće je smanjiti normative kod gradnje i rekonstrukcije objekata, i to:
u središnjem dijelu grada i u već sagrađenim dijelovima grada, vodeći pri tom računa o vrijednostima i ograničenim mogućnostima prostora, tako da se pri određivanju broja PGM može predvidjeti isti PGM za različite vrste i namjene objekata i različito vrijeme njihova korištenja,
u gradskim prostorima na kojima postoji ili se planira javni linijski prijevoz ili gradnja javnih garaža,
u prostorima grada s objektima različitih namjena, vodeći pri tome računa o potrebnom broju PGM za objekte koji po namjeni trebaju veći broj PGM.
Postojeće se garaže i parkirališna mjesta ne mogu prenamijeniti u druge sadržaje bez alternativnog smještaja vozila, što ne uključuje uplatu za nedostajuća PGM.
Na prostoru Gornjeg grada i Kaptola i na prostoru omeđenom: ulicama Vlaškom, Bauerovom, Trgom Petra Krešimira IV., Hrvojevom, Borninom, Domagojevom, Branimirovom, Ul. Grgura Ninskog, južnim rubom Botaničkog vrta, Runjaninovom, Vodnikovom, Savskom, Ul. I. Kršnjavoga, Kačićevom i Ilicom, radi ograničenja motornog prometa u središtu grada uvode se sljedeća ograničenja:
gradnja javnih garaža nije dopuštena;
moguća je gradnja garaža za potrebe bloka/stambenog susjedstva, ali ne više od dvije podzemne etaže; maksimalni normativ 1 PGM/stan;
pri izračunu potrebnog broja PGM-a za nestambene sadržaje prema odredbama iz stavaka 2. i 3. ovog članka potreban broj PGM računa se prema nižim vrijednostima navedenima za lokalne uvjete; najveći ukupni broj PGM za nestambene sadržaje iznosi 40 PGM; potrebno ih je smjestiti na građevnoj čestici ukoliko to dozvoljavaju prostorni i drugi posebni uvjeti;
Iznimno, omogućuje se gradnja javne podzemne garaže na lokaciji Srednjoškolskog igrališta, sukladno uvjetima iz članka 14. ove odluke.
Parkiranje je moguće na svim ulicama osim gradskim avenijama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.).
Građevna čestica zgrade stambene i/ili stambeno-poslovne namjene koja se gradi kao individualna ili niska može imati najviše jedan kolni pristup maksimalne širine 5,5 m, a ako se gradi kao visoka građevina može imati najviše dva kolna pristupa pojedinačne maksimalne širine 6 m. Kod gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina nije dozvoljen direktan pristup s javne prometne površine na parkirališno/garažno mjesto koje se nalazi na građevnoj čestici.
U svrhu ublažavanja toplinskih otoka nenatkrivene parkirališne površine na terenu s više od 20 parkirališnih mjesta potrebno je ozeleniti stablašicama zasađenima u rasteru parkirnih mjesta u omjeru najmanje 1 stablo na 4 parkirališna mjesta.
Za gradnju novih javnih garaža većih od 150 PGM i gradnju garaža za potrebe bloka/stambenog susjedstva iz stavka 9. ovoga članka ako imaju više od 100 PGM potrebno je izraditi prometnu studiju koju, uz mišljenje nadležnog gradskog ureda za promet, usvaja gradska skupština. Ako se garaža nalazi u obuhvatu za koji se radi urbanistički plan uređenja usvajanje prometne studije nije potrebno.
Površine za gradnju „Park & Ride“ (P+R) parkirališta i javnih garaža namijenjenih pružanju kombinirane usluge prijevoza korištenjem parkirališta i javnog prijevoza putnika označene su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025.. P+R parkirališta i javne garaže mogu se graditi i uz sve terminale i stajališta javnog prijevoza izvan gradskog središta (područje mješovite namjene M0).
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta za bicikle (broj PGMB) za vrste građevina za koje je propisan posebnim propisom o biciklističkoj infrastrukturi određuje se u skladu s posebnim propisom.
Za nove građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s minimalno tri stambene jedinice, minimalan broj PGMB jednak je minimalnom broju PGM. U novim građevinama stambene i stambeno-poslovne namjene prostor za bicikle za stambenu namjenu je potrebno planirati kao zatvoreni unutar zgrade, preporučljivo u prizemlju zgrade, dok se za ostale namjene može planirati i kao natkrivena površina.
6.1.3. Mreža tramvajskog i željezničkog prometa
Postojeća tramvajska mreža, trase za proširivanje tramvajske mreže i gradnju lakošinske željeznice označene su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025..
Tramvaj, žičara i lakošinska željeznica mogu se graditi i na trasama koje nisu označene na karti Prometne i komunalne infrastrukturne mreže, ako će to pridonijeti poboljšanju prometa od interesa za Grad Zagreb ili Republiku Hrvatsku; isto se razrađuje detaljnijom studijskom i/ili projektnom dokumentacijom.
U Generalnome urbanističkom planu određeno je da se omogućuje gradnja tramvajskih pruga, u pravilu, u prostoru odvojenom od kolnika. Kada se omogućuje gradnja tramvajskih pruga uz pločnik, za tramvajsku prugu je potrebno osigurati prostor širine 3,0 m. Kad se omogućuje gradnja tramvajskih pruga na prostoru odvojenom od ulice, potrebno je osigurati prostor širine 15,0 m, a najmanje 9,0 m.
Okretišta javnog prijevoza i javna parkirališta uz stajališta i terminale javnog prijevoza mogu se graditi u svim namjenama ovisno o lokalnim uvjetima.
Lokacije postojećih stajališta javnog prijevoza mogu se mijenjati ako se poboljšava javni prijevoz. Za novoplanirane trase tramvaja i lakošinske željeznice lokacije stajališta odredit će se detaljnijim prometnim rješenjima.
Površine za gradnju novih spremišta autobusa i tračničkih vozila javnog prijevoza predviđene su u Jakuševcu, Jankomiru i Blatu.
Površina za gradnju autobusnog terminala predviđena je istočno od raskrižja Selske ceste i Savske ceste.
Prostori za razvoj željezničkog prometa određeni su i označeni u kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025..
Planira se modernizacija zagrebačkoga željezničkog čvora i dogradnja dijelova željezničke mreže te osposobljavanje željeznice za daljnje uključivanje u sustav javnoga gradskog i prigradskog prijevoza putnika.
Planirani koridori omogućuju zadržavanje postojećih niveleta pruga ili podizanje na plus prvu razinu. Podizanje željezničkih pruga na plus prvu razinu, zamjena nasipa vijaduktima i smještaj primjerenih sadržaja unutar infrastrukturnog pojasa željezničke pruge definirat će se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom.
Stajališta u funkciji javnoga gradskog prijevoza putnika mogu se, prema potrebi, graditi i na lokacijama koje nisu označene u kartografskom prikazu, ako to pridonosi poboljšanju javnog prijevoza.
Generalnim urbanističkim planom je predviđeno da se tzv. zapadna obilazna pruga Ranžirni kolodvor - Zaprešić, na dionici od Ranžirnog kolodvora do Gornjeg Blata, može graditi na dvjema trasama: dogradnjom postojeće pruge Ranžirni kolodvor - Klara - Remetinec - Blato ili na novoj trasi položenoj uz gradsku obilaznu autocestu. Za obje su varijante osigurane površine, a procjenom utjecaja na okoliš i studijom izvodljivosti odredit će se optimalna varijanta.
Tehničko-putnički kolodvor predviđa se u Vukomercu, a Tehničko-logistički centar Zagreb na području Ranžirnog kolodvora.
Industrijski kolosijeci mogu se graditi na svim površinama gospodarske namjene.
Iznad načelnih podzemnih trasa lakošinske željeznice omogućava se rekonstrukcija i gradnja građevina.
Svi zahvati u zaštitnom pružnom pojasu koji čini zemljište s obje strane željezničke pruge odnosno kolosijeka, na udaljenosti od 100 m mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka sa svake strane, kao i pripadajući zračni prostor moraju biti u skladu s uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
6.1.4. Mreža biciklističkih prometnih površina
Biciklističke prometne površine mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.
Biciklističke prometne površine obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025., a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama, sve u skladu s posebnim propisima o biciklističkoj infrastrukturi.
6.1.5. Pješačke zone, putovi i drugo
Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, pothodnici, nathodnici, stube i prečaci (pješački putovi, stube, staze, šetnice), te prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u gradskom središtu uređivat će se i pješačke zone u drugim gradskim dijelovima.
Pješačke zone moguće je uređivati i u koridorima glavnih gradskih ulica i gradskih ulica, uz mišljenje Zavoda i suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za promet.
Površine za kretanje pješaka moraju biti kontinuirane i dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 1,5 m.
Na novim kategoriziranim prometnicama površine za kretanje pješaka ne mogu biti uže od 2,25 m.
Pri izradi urbanističkih planova uređenja za nova stambena naselja i zone veće od 1 ha, širina pješačkog hodnika kod visokogradnje ne može biti manja od 3,0 m, a širina biciklističko-pješačke staze ne može biti manja od 4,5 m.
Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
Elementi koji ometaju kretanje pješaka (elementi infrastrukture, urbane opreme, drugi sustavi i zapreke u prostoru) mogu se postavljati na pješačkim površinama samo na način da preostala širina prolaza za pješake ne bude manja od 1,2 m.
6.1.6. Benzinske postaje i punionice goriva
Na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025. prikazane su postojeće i planirane benzinske postaje i punionice goriva. Lokacije planiranih benzinskih postaja i punionica goriva su načelne. Benzinske se postaje i punionice goriva na zasebnim česticama mogu graditi i na drugim lokacijama pod uvjetom da su smještene:
u mješovitoj - pretežito poslovnoj namjeni, veličine građevne čestice do 2000 m², s tim da se obvezno 20% prirodnog terena građevne čestice uredi kao cjelovita zelena krajobrazna površina prema postojećim ili planiranim građevinama susjednih građevnih čestica;
u gospodarskoj namjeni;
u površinama infrastrukturnih sustava.
Na području II. zone vodozaštite zabranjuje se izgradnja skladišta nafte i naftnih derivata i benzinskih postaja.
Gradnja punionica vozila na električnu energiju moguća je na javnim parkiralištima, u javnim garažama kao i na parkiralištima (i garažama) zgrada svih namjena. Svi sastavni dijelovi punionica na parkiralištima, a konkretno i električni ormarići potrebni za njihovo funkcioniranje, moraju biti smješteni unutar gabarita parkirališnih površina, a ne u okolnim zelenim površinama.
Gradnja punionica goriva moguća je u zonama gospodarske namjene te infrastrukturne namjene (garaže i spremišta vozila javnog prijevoza).
Gradnja punionica goriva moguća je i na zasebnim česticama prema uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
Rekonstrukcija, izmještanje i gradnja novih benzinskih postaja i punionica goriva u koridorima prometnica, moguća je uz mišljenje Zavoda.
Postojeće i planirane benzinske postaje i punionice goriva na zasebnim česticama mogu se rekonstruirati, odnosno graditi tako da se osigura:
sigurnost svih sudionika u prometu;
zaštita okoliša uređenjem najmanje 20% građevne čestice kao cjelovite krajobrazne površine, uz idejno rješenje oblikovanja pojasa zaštitnog zelenila.
Benzinske postaje i punionice goriva na zasebnim česticama mogu imati prateće sadržaje u funkciji uličnog prometa.
6.1.7. Helidromi
Omogućuje se gradnja helidroma na površinama svih namjena utvrđenih Generalnim urbanističkim planom, izuzev stambene i mješovite - pretežito stambene namjene, na lokacijama na kojima to dopušta konfiguracija terena, pravci vjetrova, mogućnost prilaza i odleta, sukladno posebnim propisima.
Helidromi se mogu graditi i na ravnim krovovima građevina koje zadovoljavaju spomenute propise.
6.1.8. Kamp odmorišta
Kamp odmorišta uređuju se u zonama gospodarske namjene (G, I, K1) u rubnim dijelovima grada (Žitnjak, Resnik, potez uz Radničku cestu, Jankomir).
Na površinama za gradnju „Park & Ride“ (P+R) parkirališta i javnih garaža koje su označene na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025. moguće je na dijelu površine uređivati i kamp odmorišta najvećeg kapaciteta 15 mjesta.
Iznimno, kamp odmorišta kapaciteta do 15 mjesta moguće je uređivati i uz terminale i stajališta javnog prijevoza izvan gradskog središta uz mišljenje Zavoda i suglasnost nositelja izrade.
6.2. Elektroničke komunikacije i pošte
Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju:
elektroničke komunikacijske infrastrukture;
telefonskih centrala;
građevine Udaljenog pretplatničkog stupnja (UPS-a);
radioodašiljačkih postaja i koridora;
elektroničke komunikacijske infrastrukture u radiodifuzijskim mrežama ovlaštenih operatora;
poštanskih ureda.
Postojeće i planirane građevine i mreže elektroničkih komunikacija prikazane su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3b. Energetski sustav, pošta i sustav elektroničkih komunikacija - izmjene i dopune 2025.. Simboli korišteni u kartografskim prikazima označavaju načelnu lokaciju.
Generalnim urbanističkim planom omogućuje se poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija, u cilju razvoja sustava pokretnih komunikacija, ali pod uvjetom da nemaju štetan utjecaj na stanovništvo, prostor grada i okoliš.
Granične razine elektromagnetskih polja za uređaje, postrojenja i građevine koje su izvori elektromagnetskih polja ili sadrže izvore elektromagnetskih polja trebaju biti u skladu s posebnim propisima.
Postavljanje osnovnih postaja pokretne elektroničke komunikacije na samostojeće antenske stupove omogućuje se unutar zona označenih sa G, K1, K2, I, IS i Z te u zonama javne i društvene namjene osim socijalne, predškolske i školske, ali na udaljenosti ne manjoj od 50 m u odnosu na najbližu zonu stambene (S), mješovite (M0, M, M1, M2) i javne i društvene namjene - socijalne (D2), predškolske (D4) i školske (D5).
Omogućuje se smještaj sklopova pokretnih komunikacija antenskim prihvatima na građevinama koje imaju visinu najmanje 12 m osim u zonama javne i društvene namjene - socijalne (D2), predškolske (D4) i školske (D5).
Odredbe iz prethodnog stavka ne primjenjuju se na građevine javne i društvene namjene koje, radi obavljanja temeljne djelatnosti, imaju posebne potrebe za širokopojasnim pristupom preko vlastitog uređaja.
Antenski prihvat mora biti postavljen tako da bude viši od zgrada u područjima povećane osjetljivosti (zgrade stambene i poslovne namjene, škole, ustanove predškolskog odgoja, rodilišta, bolnice, domovi za starije i nemoćne, smještajni turistički objekti) u radijusu 50 m.
Za područja povećane osjetljivosti (zgrade stambene i poslovne namjene, škole, ustanove predškolskog odgoja, rodilišta, bolnice, domovi za starije i nemoćne, smještajni turistički objekti te dječja igrališta), kao i zone u kojima su GUP-om grada Zagreba planirane takve namjene, granične razine elektromagnetskih polja potrebno je smanjiti u skladu s posebnim propisima.
Radi smanjenja vidljivih utjecaja na okoliš, sklopovi osnovne postaje, koji obuhvaćaju i stup/prihvat sa svim pratećim uređajima i instalacijama, moraju se oblikovati na način da se spriječi njihova vidljivost koja bi negativno utjecala na vizualne kvalitete prostora (postava koja umanjuje kvalitetne urbane vizure). Odabirom oblika i boja stupa, odnosno prihvata, te korištenjem mjera vizualnog zaklanjanja (primjerice skupinama visokog drveća ili udaljavanjem od ruba ravnog krova) potrebno je umanjiti negativne utjecaje na urbani okoliš.
Gradnja i postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i antenskih prihvata, odredit će se imajući u vidu ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA.
Generalnim urbanističkim planom omogućuje se ubrzanje tehnološkog razvoja nepokretne širokopojasne mreže na području Grada Zagreba izgradnjom svjetlovodnih distribucijskih mreža.
Omogućuje se smještaj distribucijskih čvorova - samostojećih vanjskih kabineta u skladu s posebnim propisima, pravilima struke i odredbama ove odluke.
Za sve visoke građevine unutar radijskih koridora potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog tijela.
6.3. Vodnogospodarski sustav čl. 45. – 48.
Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za:
vodoopskrbni sustav;
sustav odvodnje voda;
sustav uređenja potoka i voda;
postupanje s otpadom.
Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3c. Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom - izmjene i dopune 2025.. Simboli korišteni u kartografskim prikazima označavaju načelnu lokaciju.
6.3.1. Građevine i uređaji za opskrbu vodom
Generalnim urbanističkim planom određene su površine za uređenje i zaštitu vodocrpilišta, vodosprema, crpnih stanica i glavnih vodoopskrbnih cjevovoda.
Grad Zagreb se opskrbljuje vodom iz savskog aluvija i iz izvora.
Za opskrbu vodom za ljudsku potrošnju koristit će se postojeća izvorišta: Mala Mlaka, Sašnjak, Petruševec, Stara Loza, Zapruđe i Žitnjak.
Vodozaštitna područja i režimi zaštite reguliraju se odlukama o zonama izvorišta, drugim posebnim propisima i vodopravnim dozvolama i Prostornim planom Grada Zagreba.
6.3.2. Građevine i uređaji za odvodnju voda
Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za gradnju građevina i uređaja za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda, tako da se, do izrade rješenja temeljenog na integralnom pristupu planiranja odvodnje:
pretežito grade građevine i uređaji mješovite javne kanalizacije, a građevine i uređaji razdjelne kanalizacije samo tamo gdje je to određeno i gdje je u skladu s posebnim propisima i planskim dokumentima upravljanja vodama;
odvodnja otpadnih voda tamo gdje nije sagrađen javni sustav odvodnje ili se ne planira njegova gradnja zbog lokalnih uvjeta i specifičnosti sustava odvodnje (reljef, mala gustoća naseljenosti, veliki investicijski troškovi i dr.) rješava u skladu s posebnim propisima;
otpadne vode, prije upuštanja u recipijent, pročišćuju na centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Žitnjak - istok;
svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni;
glavni odvodni kanal je nadsvođen na dijelu od Slavonske avenije do pruge HŽ Čulinec - Velika Gorica;
grade crpne stanice;
grade preljevne građevine;
grade retencijski bazeni;
grade ispusti u prijemnik i druge građevine za javnu odvodnju otpadnih voda.
Generalnim urbanističkim planom određuje se što duže zadržavanje vode na vlastitom slivu, smanjivanje koeficijenata otjecanja te planiranje gradskih prostora u skladu s principima obzirnog gospodarenja s vodom i urbanog oblikovanja vodenih površina i koristeći se rješenjima temeljenim na prirodi.
Na prostoru obuhvata Plana omogućuje se akumuliranje, retencioniranje, korištenje infiltracijskih ili filtracijskih sustava, kišnih vrtova, bioretencija i ostalih krajobrazno tehničkih rješenja upravljanja s vodom u skladu s uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
6.3.3. Građevine i uređaji za uređenje potoka i voda
Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za:
vode i vodna dobra (površine pod vodom, površine povremeno pod vodom i vodotok sa zaštitnim koridorom);
gradnju retencija za zaštitu od štetnog djelovanja potočnih voda;
uređenje postojećih potoka, posebno bujičnih voda, prema regulativi nacionalne razine i posebnim propisima, odnosno određeni su pojasi posebnog režima korištenja zbog održavanja vodnog režima;
novo zajedničko otvoreno korito potoka Trnava - Čučerska Reka;
prespajanje potoka Dubravica u potok Medpotoki, južno od željezničke pruge;
realizaciju višenamjenske vodne stepenice HE Prečko, te gradnja infiltracijskih građevina.
Na površinama za gradnju što graniče s vodotokom sa zaštitnim koridorom, planiranom ili postojećom regulacijskom i zaštitnom vodnom građevinom, te drugim vodnim dobrom, u svrhu sprječavanja pogoršavanja vodnog režima, ne mogu se graditi građevine niti podizati ograde u koridoru posebnog režima potoka odnosno na udaljenosti manjoj od 4,0 m od ruba vodotoka sa zaštitnim koridorom.
Pojas s obje strane potoka u kojem nije dopuštena gradnja uređuje se kao zelena površina u kojoj se osiguravaju uvjeti za revitalizaciju potoka, te se uređuju, u pravilu, kao pješačke, a ovisno o lokalnim uvjetima i biciklističke prometne površine. U tom pojasu se, u pravilu, ne planira promet u mirovanju, a sadnja raslinja i klupa iznimno uz suglasnost Hrvatskih voda gdje je moguće zbog ograničenog pristupa za održavanje vodotoka.
Prostori uz potoke su mogući pravci društvenog i gospodarskog razvoja i integriranja grada osobito kada služe tercijarnim i kvartarnim djelatnostima - odmoru i rekreaciji. Preduvjet razvoja je uređenje pješačkih komunikacija i prostora ugodnih za boravak ljudi na otvorenome.
Svi zahvati uz zatvorene/zacjevljene potoke kao i gradnja preko istih koji su naznačeni linijski moraju biti u skladu s uvjetima nadležnog javnopravnog tijela u skladu s posebnim propisima.
Zelene površine uz potoke nije dopušteno asfaltirati izuzev šetnica i biciklističkih prometnih površina. Preporuča se upotreba podloga koje imaju svojstvo upojnosti kod uređenja navedenih površina.
Svi zahvati unutar vodotoka sa zaštitnim koridorom i koridora posebnog režima vodotoka moraju biti u skladu s uvjetima nadležnog javnopravnog tijela u skladu s posebnim propisima.
6.4. Postupanje s otpadom
Osnova cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za Grad Zagreb ima težište na sprečavanju nastanka otpada, uz što veću stopu reciklaže kako bi se smanjila količina otpada koju je potrebno obraditi.
Iz Prostornog plana Grada Zagreba preuzimaju se sastavnice Plana gospodarenja otpadom koje se nalaze unutar obuhvata ovog Plana. Planom se omogućuje rekonstrukcija u cilju sanacije i zaštita okolnog prostora odlagališta Prudinec do privođenja novoj namjeni. Tehnološki procesi, lokacije građevina i opreme provjeravaju se i utvrđuju u posebnim postupcima temeljem stručnih podloga.
6.5. Energetski sustav čl. 50. – 53a.
Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za razvoj energetskog sustava:
električne energije;
toplinske energije;
prirodnog plina.
Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3b. Energetski sustav, pošta i sustav elektroničkih komunikacija - izmjene i dopune 2025.. Simboli korišteni u kartografskim prikazima označavaju načelnu lokaciju.
Uređaji i građevine za korištenje obnovljivih izvora energije mogu se postavljati u skladu s urbanim pravilima ove odluke, posebnim propisima i pravilima struke u svim namjenama.
6.5.1. Građevine za opskrbu električnom energijom
Opskrba grada električnom energijom i njezino korištenje osigurat će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem koridora za gradnju:
HE Prečko;
TE - TO i EL - TO;
trafostanice 110/xkV, 10(20)/0,4 kV i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske i vlastitih gradskih izvora;
prijenosnih elektroenergetskih uređaja i mreže viših naponskih razina (400 kV i 220 kV) na rubnim gradskim područjima.
Za nadzemne i kabelske elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, osiguravaju se koridori posebnog režima korištenja sukladno posebnom propisu nadležnog javnopravnog tijela, a najmanje udaljenosti od osi su:
DV 110 kV - 20 m;
DV 220 kV - 25 m;
DV 400 kV - 35 m.
U koridoru posebnog režima dalekovoda, odnosno prostoru između krajnjih (vanjskih) vodiča ne mogu se graditi nadzemni objekti, osim infrastrukturnih objekata. Svi zahvati u koridorima posebnog režima dalekovoda moraju biti u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima.
Koridori dalekovoda kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća tako da, u slučaju pada drveta, drvo ne dosegne vodiče.
Svi zahvati uz niskonaponsku i srednjenaponsku mrežu moraju biti u skladu s uvjetima nadležnog javnopravnog tijela u skladu s posebnim propisima.
Gradnja i postavljanje uređaja obnovljivih izvora energije, odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina i uređaja imajući u vidu ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA, te uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na susjedstvo.
6.5.2. Građevine za opskrbu toplinskom energijom
Opskrba grada toplinskom energijom i njezino korištenje osigurat će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem koridora za:
dogradnju distribucijske mreže;
povezivanje mreža TE - TO i EL - TO;
gradnju crpnih stanica;
postavljanje parovoda pod zemlju;
gradnju novih građevina na lokaciji TE - TO i EL - TO;
upotrebu geotermalne energije;
gradnju građevina radi pasivnog korištenja sunčeve energije i bioplina;
upotrebu energije od budućeg postrojenja za termičku obradu otpada;
u dijelovima grada gdje uz CTS postoje ili se planiraju i drugi izvori energije koristit će se izvor energije koji je prihvatljiviji za potrošače.
Omogućuje se istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda u energetske svrhe sukladno posebnim propisima na cijelom obuhvatu Plana.
Distribucijska mreža centralnog toplinskog sustava (vrelovodi i parovodi) polažu se podzemno prema posebnim propisima.
Potreban koridor za polaganje distribucijske mreže centralnog toplinskog sustava (vrelovod i parovod), ovisno o profilu cjevovoda, iznosi od 2 m do 4 m.
Iznimno, rekonstrukcija i dijelovi nove distribucijske mreže centralnog toplinskog sustava (vrelovodi i parovodi) mogu se voditi, na površinama svih namjena, ovisno o lokalnim tehničkim uvjetima, u skladu s odredbama članaka 22. i 56. ove odluke.
Uz uvjet da nemaju negativni utjecaj na susjedstvo omogućuje se gradnja i postavljanje uređaja za korištenje sunčeve energije, imajući u vidu ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA.
6.5.3. Građevine za opskrbu prirodnim plinom
Generalnim urbanističkim planom određene su površine/objekti i trase postojećih i planiranih magistralnih plinovoda koji su prikazani na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3b. Energetski sustav, pošta i sustav elektroničkih komunikacija - izmjene i dopune 2025.
Postojeći magistralni plinovodi su: Lučko - Ivanja Reka DN 700/75, Zagreb - Karlovac DN700/75, Podsused - PČ Ivanja Reka DN500/50, PČ Ivanja Reka - MRS Zagreb istok DN300/50, Zagreb jug - Velika gorica DN400 (koristi GPZ). Magistralni plinovod Ivanić - Zagreb DN250 stavljen van funkcije te se za njega se ne primjenjuje zaštitni pojas (prikazan je prema zahtjevu zbog položaja cijevi u zemlji). Nadzemni objekti: PČ Lučko, BIS Lučko, BS Lučko, MRS Zagreb jug, MRS Zagreb istok (Žitnjak), BIS Zagreb istok.
Planirani magistralni plinovodi su: Zabok - Lučko i Karlovac - Lučko.
Generalnim urbanističkim planom omogućuje se gradnja:
magistralnoga visokotlačnog plinovoda za koji treba osigurati zaštitni pojas od 30 m obostrano od osi plinovoda u kojem je zabranjena gradnja objekata namijenjenih stanovanju ili boravku ljudi;
plinskih primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica;
distribucijskih visokotlačnih, srednjetlačnih i niskotlačnih plinovoda;
plinskih regulacijskih stanica (PRS), te razdjelnih (RS) i blokadnih stanica (BS).
Plinske regulacijske stanice (PRS) su nadzemne ili podzemne građevine. Oko njih se po potrebi izvan zone ugroženosti od eksplozije postavlja zaštitna ograda. Do njih se polažu visokotlačni plinovodi (VTP) ili srednjotlačni plinovodi (STP), a iz njih do krajnjih kupaca vode srednjotlačni plinovodi (STP) ili niskotlačni plinovodi (NTP). Lokacija PRS mora imati pristupni put s javnoprometne površine s jednim parkirališnim mjestom za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila.
Razdjelne (RS) i blokadne stanice (BS) se grade nadzemno. Oko njih se po potrebi izvan zone ugroženosti od eksplozije postavlja zaštitna ograda. Lokacija RS i BS mora imati pristupni put s javnoprometne površine s jednim parkirališnim mjestom za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila.
Plinovodi se polažu u javnoprometne površine: zeleni pojas, pješački hodnik ili eventualno u kolnik, podzemno, na dubini s nadslojem do kote uređenog terena, u načelu minimalno 1 m.
Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih građevina iznosi za:
magistralni plinovod Ivanja Reka - TE-TO Zagreb 30 m od osi plinovoda;
RS, BS, PRS 10 m, a do javnoprometne površine 3 m;
VTP 10 m;
STP 2-6 m;
NTP 1 m.
Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih građevina za VTP, STP i NTP mogu se u iznimnim i opravdanim slučajevima smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost nadležne ustanove (Gradske plinare Zagreb d.o.o.).
U dijelovima grada gdje uz distribucijsku plinsku mrežu postoje ili se planiraju i drugi izvori energije, upotrebljavat će se izvor energije koji je prihvatljiviji za potrošača.
Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija i građevina određene su posebnim propisima ovisno o vrsti druge instalacije i građevine.
Iznimno, rekonstrukcija i dijelovi novog plinskog distribucijskog sustava mogu se voditi na površinama svih namjena, ovisno o lokalnim tehničkim uvjetima, u skladu s odredbama članaka 22. i. 56. ove odluke.
6.5.4. Smjernice za energetsku učinkovitost
Opskrba energijom za grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode
Preporuča se korištenje individualnih ili mrežnih obnovljivih izvora energije ili centralnog toplinskog sustava Grada Zagreba za zadovoljavanje 100% potražnje za energijom za grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode na cijelom području GUP-a grada Zagreba i to u slučajevima:
gradnje novih građevina;
cjelovitih obnova građevina javne i društvene namjene;
cjelovite obnove građevina stambene namjene;
cjelovite obnove građevina gospodarske (poslovne) i mješovite namjene.
Energetska učinkovitost
Preporuča se primjena energetskog nad-standarda, odnosno veće razine energetske učinkovitosti te primjena obnovljivih izvora energije na cijelom području GUP-a Grada Zagreba i to u slučajevima:
gradnje novih građevina;
cjelovitih obnova građevina javne i društvene namjene;
cjelovite obnove građevina stambene namjene;
cjelovite obnove građevina gospodarske (poslovne) i mješovite namjene.
Integrirane fotonaponske elektrane
Preporuča se primjena fotonaponskih elektrana na krovovima objekata do maksimalne tehničke razine iskorištenja krovne površine ili zadovoljavanja 100% predviđenih potreba za električnom energijom na godišnjoj razini, kada je to god izvedivo, i to u slučajevima:
gradnje novih građevina javne i društvene te gospodarske (poslovne) namjene;
cjelovite obnove građevina javne i društvene namjene;
gradnje novih građevina stambene namjene;
cjelovite obnove građevina gospodarske (poslovne) namjene.