Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.
Na području cijeloga grada, a osobito u gradskom središtu, planira se humanizacija i transformacija postojeće ulične mreže podređene automobilskom prometu prioritizacijom pješačkog i biciklističkog prometa u raspodjeli prometnih površina te planiranjem zelenih zona uz preporuku korištenja rješenja utemeljenih na prirodi.
U planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.
Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje trgova kao važnih fokusa prometnih tokova, te žarišta otvorenoga javnog urbanog prostora.
Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja mostova kao prometnih građevina i kao građevina iznimnog značenja za formiranje identiteta grada na rijeci.
Uz zadržavanje i rekonstrukciju postojećih, predviđa se gradnja novih kolno-pješačko- biciklističkih, kolno-pješačkih i pješačko-biciklističkih mostova, kako je prikazano u grafičkom dijelu Generalnog urbanističkog plana.. Dodatno, pješačko-biciklističke mostove moguće je graditi i na drugim lokacijama u skladu s lokalnim uvjetima.
Osnovna ulična mreža
Osnovna ulična mreža sastoji se od gradske autoceste (gradska obilaznica), gradskih avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica.
Za gradsku autocestu treba osigurati koridor ili rezervirati proširenje postojeće ulice širine, najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju širine, najmanje, 40,0 m, za novu glavnu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m.
Iznimno, planirana Bliznečka ulica, od Mandlove do Ulice grada Vukovara, širine koridora ili rezervacije proširenja od 35,0 m, Ulica grada Vukovara od Savske do Tratinske, produžena Vrapčanska i Škorpikova ulica uvrštene su u kategoriju gradske avenije.
U podsljemenskom području (sjeverno od linije Aleja grada Bolonje, Ilica, Vlaška, Maksimirska, Avenija G. Šuška, Ulica Rudolfa Kolaka) rezervacije za proširenje postojećih glavnih gradskih i gradskih ulica mogu biti, ovisno o lokalnim uvjetima, i uže od 26,0 m, odnosno 18,0 m, kao i koridori već postojećih glavnih gradskih ulica i gradskih ulica i u drugim dijelovima grada.
U pravilu, širina prometne trake za gradske avenije i glavne gradske ulice iznosi 3,25 m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m. Omogućuju se i uže prometne trake ako na drugi način u koridoru prometnice nije moguća izgradnja biciklističkih ili pješačkih površina propisane širine te u slučajevima primjene mjera smirivanja prometa. Širina prometne trake mora omogućiti nesmetano odvijanje javnog prijevoza po gradskim avenijama, glavnim gradskim ulicama i gradskim ulicama.
Sva su raskrižja na gradskoj autocesti denivelirana.
Raskrižja na drugim dijelovima osnovne ulične mreže mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe, a dopuštaju prostorne mogućnosti.
Prigodom gradnje novih gradskih avenija i glavnih gradskih ulica moraju se predvidjeti drvoredi, a planiranje drvoreda se preporuča i prigodom gradnje novih gradskih ulica.
Prigodom rekonstrukcije postojećih gradskih avenija, glavnih gradskih i gradskih ulica preporuča se planiranje drvoreda, ovisno o prostornim mogućnostima.
Osnovna ulična mreža ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025..
Gradnja osnovne ulične mreže ili rekonstrukcija postojeće mreže omogućuje se i na prostorima/trasama koje nisu ucrtane u grafičkom dijelu plana, osobito kada se to odnosi na sustavno rješavanje pojedinih prometnih ili prostornih problema od značaja za grad ili državu.
Nove ulice
Nove ulice ne mogu biti uže od 9,0 metara osim, iznimno, 7,5 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine. Nove ulice ne mogu biti uže od 18,0 m ako se uz ulicu grade visoke građevine.
Planirana slijepa ulica može biti najduža do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila.
Planirana pristupna cesta do građevne čestice je najmanje širine 5,5 m ako se koristi za kolni i pješački promet, s tim da je najduža 75 m i na nju se veže najviše pet individualnih stambenih građevina.
Postojeće ulice
Postojećim ulicama koje nisu u osnovnoj uličnoj mreži ucrtanoj na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025., potrebno je osigurati prostor rezervacije proširenja postojeće ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne površine, iznimno, 3,75 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine.
Omogućuje se rješenje priključka građevne čestice na prometnu površinu prema postojećem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proširenja postojeće ulice prema prethodnom stavku ili prema kartografskom prikazima, uz uvjet da njena širina ispred predmetne čestice u naravi nije manja od:
3,5 m za individualne stambene građevine do 400 m² GBP;
5,5 m za ostale individualne građevine;
7,5 m za niske građevine, osim građevina u zonama G, I, K1, K2;
9,0 m za niske građevine u zonama G, I, K1, K2;
12,0 m za visoke građevine.
Na lokacijama postojećih gospodarskih kompleksa u zonama za koje se primjenjuje urbano pravilo 2.10. omogućuje se rješenje priključka građevne čestice na prometnu površinu prema postojećem stanju izvedenosti osim za gradnju visoke građevine.
U već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama, udaljenost regulacijske linije ulice ne može biti manja od 2,75 m od osi prometne površine za dvosmjerni promet, odnosno 1,75 m za jednosmjerni promet.
Iznimno, pristupnim se putom mogu smatrati postojeće pješačke stube.
Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati postojeća dužina te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m.
Ako je urbanim pravilom omogućeno prometni pristup rješavati osnivanjem prava služnosti, isti mora biti najmanje širine 3,5 m, ako se koristi za kolni i pješački promet, i najmanje širine 1,5 m ako se koristi samo za pješački promet. Najveća duljina takvog pristupa može biti 50 m i na njega se, ako urbanim pravilom nije drukčije propisano, mogu priključiti samo dvije individualne stambene građevine s najviše po tri samostalne uporabne jedinice.
Mjere provedbe
Na koridore ulica, koji su GUP-om grada Zagreba određeni u izvornom mjerilu 1:5000, preklapa se katastarska podloga u mjerilu 1:1000, pritom točnost i ograničenja izvornog mjerila ostaju u pravilu nepromijenjeni. Koridori ulica određuju načelnu, ukupnu širinu i položaj javnoprometne površine, dok se njena funkcionalna širina, s rasporedom i širinama pojedinih dijelova uličnog profila, definira prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za promet.
Ulice se mogu graditi etapno i po dužini i širini. Etapna širina ograničavajući je faktor za izgradnju građevina i u odnosu na nju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ove odluke koje određuju maksimalnu visinu i kapacitet građevina.
Građevna čestica ulice može biti i šira od koridora ulice, zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Građevna čestica ulice može biti uža od planiranog koridora ulice.
Raspored površina unutar profila ulice određivat će se na temelju potreba i mogućnosti. Unutar prometnih koridora, do etapne ili konačne realizacije, mogu se graditi prometne površine za nemotorizirane oblike putovanja (pješačke i biciklističke površine) neovisno o rasporedu ostalih prometnih površina.
Osim trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025. omogućuje se gradnja i uređenje i drugih trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog uređenja.
Prigodom gradnje trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina iz prethodnog stavka ovoga članka, na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza donošenja urbanističkog plana uređenja potrebno je za njih osigurati u pravilu 25 - 30% površine od površine obuhvata urbanističkog plana uređenja tako da se osigura širenje mreže gradskih trgova koji slijede glavne pješačke putanje gradskog područja na udaljenostima u pravilu, od 500 - 900 m ovisno o namjeni i tipologiji gradnje.
Uređenje kolnih ulaza u blok, građevinu, garaže i parking osigurati, u pravilu, bez mijenjanja nivelete i širine nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila te bez ugrožavanja sigurnosti pješaka i biciklista arhitektonskim barijerama.