Dugoročni cilj je da se najmanje dvije trećine svih dnevnih putovanja odvija javnim prijevozom i nemotoriziranim oblicima putovanja na način da se prioritet daje javnom linijskom prijevozu. Nemotorizirani oblici prometa imaju prednost pred motoriziranima, osim javnog linijskog prijevoza.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati:

1. 1.

   ulična mreža i trgovi s mogućnošću denivelacije;

2. 2.

   parkirališta i garaže s mogućnošću deniveliranog pristupa;

3. 3.

   tramvajska mreža;

4. 4.

   tramvajske i autobusne stanice i terminali s pratećim sadržajima;

5. 5.

   željeznička mreža, građevine i prateći sadržaji uključivo lokoteretni i kontejnerski kolodvor;

6. 6.

   mreža biciklističkih prometnih površina;

7. 7.

   pješačke zone, rampe, stubišta, liftovi, putovi i sl.;

8. 8.

   rješenja utemeljena na prirodi;

9. 9.

   benzinske postaje i punionice goriva s pratećim sadržajima;

10. 10.

    autobusni kolodvori s pratećim sadržajima;

11. 11.

    spremišta autobusa i tramvaja;

12. 12.

    stanice žičare s pratećim sadržajima;

13. 13.

    javne gradske površine - tematske zone;

14. 14.

    mostovi.

U kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a. Promet - izmjene i dopune 2025., koridori i ulična i željezničko-ulična čvorišta, određeni su načelno, a dispozicija, detaljni visinski odnosi te funkcionalna širina određivat će se urbanističkim planovima uređenja, odnosno lokacijskim dozvolama, te drugim aktima prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za promet.