zagreb.lol
Članak 87.Zaštićeni dijelovi prirode (A)§

  1. A1 zaštićena područja temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode na području obuhvata Plana

    1. POSEBNI REZERVAT ŠUMSKE VEGETACIJE

      1. Gračec - Lukovica - Rebar (1963.) termofilne šume hrasta medunca i crnog graba na Medvednici

    2. ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

      1. Savica

    3. SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

      1. Junkovićev put 2, Dvorac Junković, park (650)* - [4]

      2. Jurjevska ulica 27, vrt (26)* - [46]

      3. Jurjevska ulica 30 (630)* - [47]

      4. Trg N. Š. Zrinjskog (634)* - [34]

      5. Trg J. J. Strossmayera (636)* - [33]

      6. Trg kralja Tomislava (635)* - [32]

      7. botanički vrt PMF (647)* - [31]

      8. botanički vrt FBF (591)* - [58]

      9. Park Ribnjak (628)* - [35]

      10. Mlinovi 72, Leustekov park (92)* - [56]

      11. Mallinov park (31)* - [55]

      12. park Maksimir (172)* - [67]

      13. Prilaz Gj. Deželića 14, VRT (881)* - [19]

      14. Paunovac 7, stablo obalnog mamutovca (880)* - [53]

      15. Perivoj srpanjskih žrtava (904)* - [49]

      16. park Opatovina (911)* - [50]

      17. Trg kralja Petra Krešimira IV. (910)* - [60]

      18. Trg kralja Petra Svačića (912)* - [29]

  2. A2 strogo zaštićene vrste

    1. Carex echinata Murray/Zvjezdasti šaš - Blato (Sveučilišna bolnica u izgradnji); Maksimir

    2. Carex ripario Curtis/ Obalni šaš - Maksimir

    3. Carex vesicaria L / Mjehurasti šaš - Maksimir

    4. Carex fuscus L./Smeđi šilj - Jarun; Savica

    5. Cyperus glomeratus L./ Klupčasti oštrik - Savica

    6. Cyperus serotinus Rotth./Kasni oštrik - Savica

    7. Equisetum hyemale L./Zimska preslica - Blato (Sveučilišna bolnica u izgradnji)

    8. Helleborus niger L. ssp.macranhus (Freyn) Schiffner /Velecvjetni kukurijek - Bizek, Borčec

    9. Ophrys apifera Huds./ Pčelina kokica - Markuševačka Dubrava

    10. Ophrys fuciflora Haller/Bumbarova kokica - Miroševec - Cesari; Markuševačka Dubrava

    11. Orchis militaris L./Kacigasti kaćun Miroševec - Cesari; Markuševačka Dubrava; Slanovec - Mihovići

    12. Orchis purpurea Huds./Grimizni kaćun - Miroševec - Cesari

  3. A3 PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE odnosno područje važno za ugrožene vrste i stanišne tipove na temelju posebnih propisa o ekološkoj mreži je:

    1. potok Dolje (Natura kod: HR2001228);

    2. Sava uzvodno od Zagreba (Natura kod: HR2001506);

Posebni rezervat

  1. Posebni rezervat je područje od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti, ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vrijednosti.

  2. Za zaštićena područja u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije donosi se program zaštite šuma koji sadrži mjere njihove zaštite i sastavni je dio šumskogospodarskog plana te se izrađuje i provodi u sklopu šumskogospodarskog plana.

  3. Za sve eventualne zahvate u posebnom rezervatu potrebno je ishoditi dopuštenje i utvrditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

  4. U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

  5. Na području i u neposrednoj okolici posebnih rezervata šumske vegetacije nisu dopušteni zahvati i radnje koje mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti šumske fitocenoze, a to su, ponajprije, bilo kakvi zahvati sječe u rezervatu i intenzivnija sječa u okolnom prostoru, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i dr.

Značajni krajobraz

  1. Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje.

  2. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

  3. Na području i u neposrednoj okolici područja proglašenih značajnih krajobraza nisu prihvatljivi zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti biljnih i/ili životinjskih populacija, a to su: intenzivniji zahvati sječe; izgradnja elektrana (uključujući i one na obnovljive izvore energije); eksploatacija mineralnih sirovina; hidrotehnički zahvati i melioracija zemljišta; prenamjena zemljišta; izgradnja golf igrališta; postavljanje antenskih stupova; onečišćenje nadzemlja i podzemlja; unošenje stranih (alohtonih) vrsta.

  4. Elemente krajobraza u zaštićenim područjima, ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima, treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima. U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

  5. Za sve eventualne zahvate na zaštićenom spomeniku prirode potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

  6. Mjere zaštite i uređenja temelje se na odrednicama:

    1. zadržati postojeći prostorni odnos prirodnih zajednica šuma, vodotoka, livada, vlažnih staništa u odnosu na poljodjelske površine oranica, voćnjaka, vinograda i manjih površina vrtova,

    2. prema mogućnostima i načinu gospodarenja obnoviti nekadašnje površine livada koje nestaju zbog širenja izgradnje ili zbog promjene načina života u prigradskim selima i naseljima,

    3. izraditi detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških, kulturnih i estetskih svojstava svakoga pojedinog krajolika,

    4. kartirati prirodne i kultivirane biocenoze krajobraza i istaknuti specifičnost u odnosu na biljne zajednice, floru i faunu,

    5. prilikom uređivanja korita vodotoka očuvati prirodne tokove s pratećom vegetacijom,

    6. spriječiti daljnje onečišćenje medvedničkih vodotokova od otpadnih i fekalnih voda izgradnjom kanalizacijske mreže,

    7. očuvanje karakterističnih i vrijednih vizura,

    8. objekti se mogu graditi i dograđivati samo unutar građevinskog područja, nova izgradnja ne smije prelaziti karakteristične gabarite naselja, odnosno njegove povijesne strukture,

    9. treba izbjegavati unošenje volumena, oblika i građevinskog materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji gradnje,

    10. nova izgradnja i sadržaji svojim volumenom i funkcijom ne smiju utjecati na degradaciju i zagađenje krajobraza tako da mijenjaju njegova obilježja zbog kojih je zaštićen,

    11. udoline potoka treba očuvati u cijelosti s maksimalnom zaštitom od izgradnje,

    12. mogućnosti izgradnje u zaštićenom krajoliku treba prethoditi izrada krajobrazne studije.

Spomenik parkovne arhitekture

  1. Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinačno stablo) koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, i odgojno-obrazovnu vrijednost.

  2. Na spomeniku parkovne arhitekture dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne narušavaju vrijednosti zbog kojih je zaštićen.

  3. Temeljni kriteriji za zaštitu i utvrđivanje spomeničkih vrijednosti pojedinog objekta parkovne arhitekture su očuvanost objekta, povijesno-stilska prepoznatljivost, cjelovitost i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, parka, drvoreda ili kojega drugog oblika parkovnog oblikovanja, estetska očuvanost i vrijeme nastanka.

  4. Temeljni cilj i zadatak evidentiranja objekata parkovne arhitekture je da se zaštite i očuvaju autentični prostori kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna razdoblja i događanja. Parkovno oblikovani prostori su integralna cjelina sa spomenicima arhitekture i dio su kulturno povijesne baštine.

  5. Mjere zaštite i uređenja

    1. zaštićene parkove i botaničke vrtove treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici, odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture;

    2. uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina stabla ovisno o njihovom stanju preporučljivo je izraditi studije vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnije smjernice njihova očuvanja;

    3. povijesne perivoje, vrtove, drvorede, groblja treba očuvati u cijelosti, a dopušteni su samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske, kulturno- povijesne vrijednosti;

    4. perivoji, parkovi, vrtovi i dr. ne mogu se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

    5. obnova spomenika parkovne arhitekture temelji se na povijesnoj matrici, izvornim biljnim vrstama drveća i grmlja na temelju prethodno izrađene povijesne studije, koja će odrediti metode obnove parka, perivoja, vrta;

    6. nužno je ukloniti sve sadržaje koju su interpolirani unutar parkovne površine, a narušavaju povijesnu kompoziciju prostora.

  6. Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

Strogo zaštićene vrste

  1. Strogo zaštićene vrste su zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.

  2. Zabranjeno je branje, rezanje, sječa, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.

  3. Uz očuvanje temeljnih vrijednosti zaštićenih područja i očuvanje ciljnih vrsta i staništa područja ekološke mreže od eventualne ugroze zbog neprikladne namjene na tim prostorima (i u njihovoj kontaktnoj zoni), važno je očuvati i nalazišta ugroženih i strogo zaštićenih vrsta flore.

  4. Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

  5. Na području obuhvata Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba su sljedeća evidentirana i potvrđena nalazišta strogo zaštićenih vrsta flore, proglašena posebnim propisima o strogo zaštićenim vrstama, te se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode 2005.): Blato (Sveučilišna bolnica u izgradnji), Maksimir, Jarun, Savica, Bizek, Borčec, Miroševec - Cesari, Markuševečka Dubrava, Slanovec - Mihovići.

Ekološka mreža

  1. Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je posebnim propisom iz područja zaštite prirode, te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.

  2. Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Njezin cilj je doprinijeti očuvanju povoljnog stanja više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.

  3. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode čine područja očuvanja značajna za ptice - POP i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS.

  4. Mjere zaštite:

    Za sve planove, programe i zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i staništa te cjelovitost područja ekološke mreže, potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti eventualno planirane radove regulacije vodotoka, hidroelektrane, bioplinska postrojenja, centre za gospodarenje otpadom, intenzivno širenje i/ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, hidrotehničke i melioracijske zahvate, golf igrališta i razvoj turističkih zona.

Prikaži u kontekstu poglavlja →