U prostoru su evidentirana prirodna područja koja po svojim biološkim, ekološkim, estetskim, stilskim te umjetničkim i kulturno-povijesnim odlikama predstavljaju kvalitetu za zaštitu. Navedena područja preporučuju se za zaštitu u kategorijama: značajnog krajobraza, park-šuma i spomenika parkovne arhitekture.
Krajobraz (značajni krajobraz)
dolina potoka Branovec s vinogradima sjeverno od Oporovca i Novoselca,
dolina potoka Ribnjak i Okrugljak;
Šuma (park-šuma)
Jelenovac,
Vrhovec,
park-šume centra:
Tuškanac - Dubravkin put - Cmrok,
Zelengaj,
Kraljevec,
Pantovčak,
Prekrižje.
Parkovna arhitektura (spomenik parkovne arhitekture)
park Grič, [37]
Strossmayerovo šetalište, [38]
Ul. M. Jandrića 21, perivoj crkve sv. Franje Ksaverskog, [54]
Lašćinska cesta 77, vrt Očić, [64]
Trg Republike Hrvatske (Trg maršala Tita), [26]
Trg I., A. i V. Mažuranića, [27]
Trg Marka Marulića, [28]
Trg Ante Starčevića, [30]
groblje Mirogoj s krematorijem. [57]
Park-šume
Park-šuma je prirodna ili sađena šuma veće pejsažne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park-šumi dopuštene su samo radnje i mjere potrebne za održavanje i uređenje, tj. radovi koji su u skladu s njenom namjenom.
Park-šume su logičan slijed prirodnih šumskih zajednica koje se rasprostiru na odgovarajućim staništima i, što je vrlo važno, one su prirodne klimatogene zajednice koje trebaju imati poseban postupak i zaštitu.
Zagrebačke park-šume sastoje se od više šumskih zajednica. Najrasprostranjenija je šuma hrasta kitnjaka s običnim grabom. Tu šumu nalazimo u svim park-šumama pribrežja od Podsuseda do Sesveta. U nešto višim položajima hrastu kitnjaku i običnome grabu pridružuje se obična bukva tvoreći submontansku šumu s trepavičastim šašem. U zagrebačkoj nizini nalazimo u park-šumama šumu hrasta lužnjaka i običnog graba te šumu hrasta lužnjaka i velike žutilovke dok uz Savu nalazimo šumu vrba i topola.
Park-šume svojim položajem i izgledom zadovoljavaju naziv općekorisne funkcije svrstane u ekološke (zaštitne) i društvene (socijalne) funkcije. Ekološke funkcije šuma možemo diferencirati na hidrološke, protuerozijske, klimatske, protuimisijske, vjetrobrane i za zaštitu prometnica, kao i šume različitih izvora zaštite. Ekološku funkciju ima šuma integriranih zaštitnih funkcija, koja zbog toga stječe veću vrijednost sa socijalnog stajališta jer je značajno ekološko uporište koje uvjetuje stabilnost prostora.
Društvene (socijalne) funkcije diferenciraju se na turističke, estetske, rekreacijske i zdravstvene.
Estetska funkcija šuma uvjetuje u krajoliku sklad i ljepotu. Ta funkcija dolazi najviše do izražaja u urbanim zonama, tj. samim naseljima ili neposredno u njihovu okruženju. Rekreacijska funkcija šume je veća što je bliža urbanim zonama jer je pristupačnija te je i njezina upotrebna vrijednost veća.
S obzirom na zagađenja neposrednog okoliša u urbanim zonama, sve je veći broj stanovnika, koji rekreativno boravi u šumskim kompleksima. Stoga je potrebno njihovo uređenje provoditi u skladu s njenom namjenom. To se ponajprije odnosi na uređenje staza i putova, livadnih površina, izgradnju vidikovaca, paviljona, natkrivenih mjesta za odmor i dr.
Općekorisne funkcije šume ne mogu se osigurati konzervacijom zatečenog stanja, nego održavanjem trajne dinamike ravnoteže prirodnih šumskih ekosistema.
S obzirom na iznimnu važnost takvih šuma, koje su utkane u sve dijelove grada, značajni su prirodni resursi, koji zahtijevaju poseban i intenzivniji tretman u vezi sa zahvatima njege, obnove i održavanja.
Park-šumama upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan upravljanja koji se provodi godišnjim programom zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Pravilnikom o unutarnjem redu pobliže se uređuju pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja.
Mjere zaštite i uređenja
u park-šumama dopušteni su samo oni zahvati i radnje svrha kojih je njezino održavanje i uređenje. Radovi njege park-šuma mogu se podijeliti u ove faze: radovi s tlom radi poboljšanja edafskih uvjeta postojećem i budućem mladom naraštaju (rahlenje tla, uništavanje korova, odvodnja i dr.);
zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka, životinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnih ekoloških čimbenika (mraz, žega, suša i dr.); njega podmlatka nakon dovršnih sječa; njega sastojina čišćenjem; njega sastojina proredom, ostali zahvati koji povećavaju estetsku i proizvodnu vrijednost stabala i sastojina u park- šumi (rezanje grana, oblikovanje krošanja, podsađivanje i dr.);
izraditi fitocenološku kartu i program gospodarenja s posebnom namjenom za šumske površine predviđene za zaštitu. To se odnosi uglavnom na privatne šume, dok za šume u državnom vlasništvu postoji Šumsko-gospodarska osnova u skladu s posebnim propisima iz područja šumarstva;
šume ne mogu imati druge namjene nego se trebaju očuvati u sadašnjim površinama, stoga treba izraditi kartu šumskih površina te predvidjeti i širenje šuma na ogoljelim šumskim površinama i na izvornim šumskim staništima;
nije dopuštena izgradnja na potencijalnim šumskim površinama i u šumi;
cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu s namjenom, a to je ponajprije odmor i rekreacija;
ophodnju treba poistovjetiti s fiziološkom zrelošću stabala;
čuvati prirodni integritet šume i poduzimati mjere njege za održavanje zdravstvenog stanja šumskih sastojina (čišćenje i pravilan uzgoj podmlatka);
degradirane dijelove šume treba obnoviti zadovoljavajući estetske uvjete;
rubne zone park-šume u blizini naselja treba očistiti od različitog otpada;
na pojedinim mjestima gdje je slaba zastupljenost podmlatka i prizemnog rašća, potrebno je obavljati uzgojne zahvate na pomlađivanju šume;
urediti putove i staze te opremiti parkovnim elementima;
spriječiti svako daljnje širenje izgradnje unutar šumskih površina;
čuvati i zaštititi rubne kontaktne dijelove šumskih površina prema površinama druge namjene.
Postupak zaštite prirodnih područja preporučenih za zaštitu koja se sada štite i mjerama Generalnoga urbanističkog plana, temelji se na stručnoj podlozi kojom se utvrđuju vrijednosti područja i način upravljanja tim područjem, sukladno posebnim propisima.
Evidentirane prirodne vrijednosti imaju neospornu vrijednost koju treba i nadalje čuvati osmišljenom i racionalnom namjenom prostora. Navedene prirodne vrijednosti, do donošenja zaštite, potrebno je i nadalje štititi mjerama GUP-a, osobito gdje su narušene estetske i prirodne osobitosti krajobraza, a radi sprečavanja neracionalnog korištenja prirodnih resursa.
Osnova za očuvanje evidentiranih prirodnih vrijednosti u obuhvatu Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba proizlazi iz posebnih propisa o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima te Konvencije o biološkoj raznolikosti.
Temeljni ciljevi Konvencije su očuvanje i unapređenje postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti te razumno korištenje prirodnih dobara na načelima održivosti. Zaštita i očuvanje postojećih krajobraznih i prirodnih vrijednosti Grada Zagreba provode se na temelju posebnih propisa iz područja zaštite prirode i mjerama GUP-a.