Građevna čestica namijenjena pretežito stanovanju uređivat će se na tradicionalan način uređenja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala.
Pri gradnji visokih stambenih zgrada građevna se čestica ne može ograđivati. Konačno uređeni teren oko građevine mora biti u najvećoj mogućoj mjeri visinski ujednačen s okolnim terenom, posebno s razinom prometnice, uz izbjegavanje nepotrebnih visinskih barijera i razlika, skošenja terena i sl.
Građevna čestica za gradnju niskih i individualnih građevina oblikuje se prema urbanim pravilima ove odluke.
Terase i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnim obilježjima naselja. Gradnja mora biti takva da se u najvećoj mogućoj mjeri sačuva postojeći reljef terena uz minimalno potrebne intervencije. Konačno uređeni teren uz pročelje gdje se određuje visina zgrade može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na prosječnu visinsku kotu terena prije gradnje. Najveća visina potpornog zida je 1,5 m. Ako je potrebno savladavanje veće visine potporne zidove je potrebno izvesti kaskadno. Izuzetak je gradnja na strmim terenima nagiba većeg od 30° i gradnja u zonama na kojima je potrebno sanirati klizišta te gradnja potpornih zidova uz ulaznu rampu u podzemnu garažu.
Predvrtovi iz urbanih pravila ove odluke planiraju se kao ozelenjeni prirodni teren između regulacijskog i građevinskog pravca. Dubina predvrta određena je prevladavajućim građevinskim pravcem (određen prema lokalnim uvjetima), a ako ga na takav način nije moguće odrediti u pravilu iznosi 5 m od regulacijskog pravca, iznimno drukčije na kosim terenima. Po širini čestice u zoni predvrta moguće je urediti jedan kolni prilaz širine najviše 5,5 m i jedan pješački pristup širine najviše 1,6 m, ostatak predvrta (po širini čestice) mora biti prirodni teren. Građevna čestica s predvrtom u pravilu ima ogradu prema prometnoj površini (ili prostoru rezerviranom za proširenje postojeće ulice); nije dozvoljeno uklanjanje ograda ako su one prevladavajuće u uličnom potezu, iznimke su moguće prema lokalnim uvjetima.
Na građevnoj se čestici mogu graditi: bazen, sunčalište, sportski tereni i sl. Potpuno ukopani bazeni te sunčališta i sportski tereni se ne uračunavaju u izgrađenost građevne čestice.
Ulične ograde se izrađuju u kombinaciji čvrstog materijala i živice, visine do 1,5 m. Na području sjeverno od Ilice/Vlaške/Maksimirske/Kolakove u slučaju da je prometni koridor uži od 5,5 m nije dozvoljeno ograđivanje čestice na regulacijskoj liniji. Ako se ograda podiže prema ulici potrebno ju je odmaknuti 2,75m od osi prometnice ili (preporučljivo) predvrt urediti bez ograđivanja.
Ograde između građevnih čestica su visine do 2,0 m, a izgrađuju se u kombinaciji čvrstog materijala i živice u svrhu osiguranja nužnog prozračivanja okućnice. Pune ograde od čvrstog materijala (zidane i sl.) mogu se izgrađivati i rekonstruirati samo ukoliko je takav način ograđivanja na određenom području u skladu s lokalnim uvjetima. U zaštićenim područjima uvjete i način ograđivanja određuje nadležno tijelo zaštite.
Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pješačke rampe za pristup građevinama, bazeni, teniska igrališta, potrebna parkirališna mjesta i prirodni teren određen urbanim pravilima ove odluke, kao i ostali elementi uređenja građevne čestice, ne mogu se smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice i/ili u koridoru posebnog režima potoka.
Na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice moguće je urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije, te minimalni potrebni pristup građevini.
Okućnice moraju biti uređene na način da se planira da najmanje 30% površine prirodnog terena bude pokriveno krošnjama kada stabla dosegnu vegetacijsku zrelost, a što se obavezno prikazuje u grafičkim prikazima u projektu za izdavanje akta za građenje kojima se daje rješenje uređenja građevne čestice. Na okućnicama unutar visokokonsolidiranog i konsolidiranog područja obavezno je zadržavanje visokog zelenila te nije dozvoljeno uklanjanje istog.
Prikaži u kontekstu poglavlja →