Na građevnim česticama niskih i individualnih građevina mogu se, osim građevine za stanovanje ili stambeno-poslovne građevine, graditi pomoćne građevine s prostorima za rad, garaže i mehanizirani parkirni sustavi, ljetne kuhinje, spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije te bazeni i nadstrešnice.

Pomoćna građevina može biti slobodnostojeća, poluugrađena i ugrađena, visine najviše dvije nadzemne etaže, pri čemu je druga etaža potkrovlje bez nadozida (visina prve nadzemne etaže do 3,0 m, osim ako urbanim pravilima nije drugačije određeno, a ukupna visina do sljemena je najviše 5,0 m), uz mogućnost gradnje jedne podzemne etaže. Građevni pravac pomoćne građevine je, u pravilu, iza građevnog pravca glavne građevine. Ako nije određeno urbanim pravilom, za najmanju udaljenost od međe pomoćne građevine vrijedi isto pravilo kao i za stambenu građevinu.

Iznimno, na strmom terenu, garaža se može graditi uz rubnu liniju rezervacije proširenja ulice, odnosno uz regulacijsku liniju ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proširenje.

Ako pomoćna građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici za njih vrijede ista pravila kao i za stambene građevine.

Nadstrešnice ili pergole su namijenjene za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl., najveće ukupne površine 25 m² na građevnoj čestici, a na njihov smještaj primjenjuju se pravila za pomoćne građevine.

Nadstrešnice, pergole i pomoćne građevine ne mogu se smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice.