Planirano vs. utrošeno po godinama
Stupci pokazuju planirani iznos zalihe i stvarno utrošeni iznos za svaku godinu, u eurima. Iznosi do 2022. izvorno su u kunama i preračunati su u euro po fiksnom tečaju 7,5345 kn/€.
Uvedenje eura (1.1.2023.) vidljivo je kao nagli pad iznosa: od 2023. zaliha se troši tek u sitnim, pojedinačnim isplatama.
Detaljni iznosi po godini
| Godina | Planirano (€) | Utrošeno (€) | Iskorišteno | Napomena |
|---|
Što je proračunska zaliha? Prema čl. 56. Zakona o proračunu, jedinica lokalne samouprave u proračunu planira sredstva za nepredviđene i nedovoljno predviđene namjene (proračunska zaliha, prije zvana „proračunska pričuva"). Sredstvima raspolaže gradonačelnik, uz obvezu da o njihovu korištenju izvještava predstavničko tijelo (Gradsku skupštinu) — u praksi kroz zaseban izvještaj koji je sastavni dio godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.
Metodologija i izvori
Za svaku godinu utrošeni iznos preuzet je iz narativnog „IV. Izvještaja o korištenju proračunske zalihe" („…utrošena u iznosu od X kuna ili Y% od plana"), a za najstarije izvještaje (2009.–2011.) iz zbroja tablice korištenja („UKUPNO UTROŠENO: siječanj — prosinac"). Redak proračuna „Aktivnost Proračunska zaliha" nije korišten kao izvor utroška jer redovito prikazuje izvršenje 0 (zaliha je izvor financiranja, ne vrsta rashoda).
Iznosi do 2022. izvorno su u kunama i preračunati su u euro po fiksnom tečaju 7,5345 kn/€; od 2023. iznosi su izvorno u eurima.
Za 2010. plan proračunske zalihe nije zasebno iskazan u izvještaju (podskupina 385 „Izvanredni rashodi" uključuje i druge stavke), pa je stupac plana prazan.
Izvor: godišnji izvještaji o izvršenju proračuna Grada Zagreba 2009.–2025.