Mjesečna potrošnja (EUR)
Ukupna vrijednost sklopljenih ugovora po mjesecu potpisa.
Broj sklopljenih ugovora po godini
2021. — prije i poslije promjene vlasti (4. lipnja 2021.)
Vrijednost ugovora sklopljenih u 2021. razdvojena na razdoblje prije 4. 6. 2021. (Bandić do 28. 2., zatim privremena gradonačelnica Pavičić Vukičević) i razdoblje od 4. 6. 2021. (konstituiranje nove Gradske skupštine i preuzimanje vlasti Tomislava Tomaševića). Pokazuje koliko je ugovora nova uprava stigla potpisati u prvih ~7 mjeseci mandata.
Koncentracija dobavljača po godini
Udio (u %) ukupne godišnje vrijednosti koji dolazi na Top 5 / Top 10 / Top 25 dobavljača. Niža koncentracija ~ kompetitivnije tržište.
Najveći kupci unutar odabranog opsega
Relevantno kad odabrani opseg uključuje više pravnih osoba. Za "Gradska uprava" prikazat će samo Grad Zagreb.
| # | Kupac | Broj ugovora | Ukupno (EUR) |
|---|
Top dobavljači 2018.–2026. (ukupno)
Sortirano po sumi dodijeljenih iznosa (EUR). "Zajednica ponuditelja" (konzorciji) prikazana je kao jedna stavka — stvarna koncentracija po pravnoj osobi je niža.
| # | Dobavljač | Broj nagrada | Ukupno (EUR) |
|---|
Kapitalna ulaganja Zagreba po izvoru financiranja — vlastita sredstva vs EU vs zajmovi
Izvršenje za nefinancijsku imovinu (razred 4) razvrstano po izvoru financiranja. Vlastita sredstva = prihodi proračuna (komunalna naknada, porezi, prihodi od imovine, izvori 1.x/3.x/4.x/7.x). EU fondovi = izvori 5.1, 5.6, 5.7, 5.8 (izravni grantovi, ERDF, FSEU za potres, NPOO/RRF). Drugi proračuni = izvor 5.2 (uključujući državni novac koji je izvorno EU). Zajmovi = izvor 8.x. Skok 2022.–2023. odražava priljev FSEU (potres) i NPOO sredstava. Izvori po godinama: 2024.+ iTransparentnost (po pojedinačnoj uplati); 2024.–2025. strukturirani XLSX iz godišnjih izvještaja; 2018.–2023. regex-ekstrakcija iz posebnog dijela PDF-a (~99% pokrivenost vs opći dio); 2016.–2017. CSV s data.gov.hr. 2014.–2015. nedostaje izvori-tabela u izvoru — trenutno bez razdiobe.
EU sufinanciranje velikih radova (≥ 5 mil €)
Udio vrijednosti sklopljenih ugovora za radove ≥ 5 mil € koji je identificiran kao dio EU projekta (strukturni fondovi, NPOO, CEF). Uparivanje temeljeno na OIB-u naručitelja i sličnosti naziva tendera i projekta (≥ 2 zajednička posebna tokena). Neuparen ugovor ne znači nužno gradski novac — može biti EU projekt koji nije indeksiran u strukturnifondovi.hr.
EU sredstva u proračunu Grada Zagreba
Realizirani EU rashodi u proračunu Grada po vrsti EU izvora (sve namjene, ne samo kapitalne): 5.1 izravne pomoći, 5.6 ESIF/Kohezija (ERDF, CF, ESF), 5.7 FSEU za potres, 5.8 NPOO/RRF. Skok 2022.–2023. odražava priljev FSEU za potres; 2024.+ dominira NPOO.
Što ovo prikazuje, a što ne. Sav novac koji se ovdje vidi prošao je kroz račun Grada — Grad je za njega aplicirao kao korisnik (ITU projekti poput Paromlina ili Gradske knjižnice, NPOO pozivi za urbanu infrastrukturu, izravna ulaganja), dobio ga na prihodovnoj strani (konto 632/638) i potrošio na rashodovnoj. Velik dio EU sredstava za zagrebačko područje uopće ne ide kroz proračun Grada: za FSEU obnovu državnih zgrada aplicira MPGI, za sanaciju kulturne baštine Ministarstvo kulture, za fakultete Sveučilište, za bolnice HZZO, za ZG Holding/ViO/ZET — sami Holding subjekti. Svaki korisnik piše vlastitu prijavu, dobiva sredstva izravno i troši iz vlastitog računa. To što se ne vidi ovdje nije propušten novac — to je novac za koji Grad nije aplicirao niti je trebao biti njegov korisnik.
Imenovane omotnice — kontekst veličine
Pregled imenovanih EU omotnica relevantnih za zagrebačko područje. Omotnica = ukupna alokacija prema EC odluci ili Vladinoj raspodjeli. „Vidi se u proračunu Grada" = zbroj rashoda u relevantnom izvoru tijekom razdoblja prihvatljivosti. Razlika je dio omotnice koji su koristili drugi korisnici (ministarstva, Sveučilište, Holding subjekti); to nisu „nepotrošena sredstva".
Radovi po godinama — što se sklapalo kad
Samo kategorija radovi (građevinski ugovori). Kategorije su izvedene heuristički iz naslova tendera. Pokazuje što je gradska uprava kapitalno gradila po godinama i gdje se dogodio prekid.
Robe po godinama
Samo kategorija robe (energija, gorivo, vozila, školski materijal, IT, hrana itd.). Okviri s više kvalificiranih dobavljača dijele se po broju dobavljača da se izbjegne dvostruko brojanje istog stropa.
Usluge po godinama
Samo kategorija usluge (održavanje, gospodarenje otpadom, zimska služba, zaštita, projektiranje/nadzor, itd.).
Najveći radovi po godinama
Top 6 radova po iznosu za svaku godinu — naslov tendera i dobavljač. Pomaže razumjeti razliku između "kapitalni projekt" i "tromjesečna evidencija" (okvirni sporazumi).
Posljednji ugovori iznad 1 milijun €
Posljednjih 30 ugovora ≥ 1 mil € po datumu potpisa (najnoviji prvo).
| Datum | Iznos (EUR) | Naslov | Dobavljač |
|---|
Metodologija
- Subjekti (kupci i dobavljači) agregiraju se po normaliziranom nazivu.
- Svaka godišnja/mjesečna vrijednost je potpisana vrijednost ugovora, a ne isplata. Za isplate koristiti iTransparentnost.
- EU novac je naknada na strani prihoda, ne popust na nabavu. Vrijednost ugovora = puna obveza grada prema dobavljaču. ESIF/NPOO/FSEU sufinanciranje stiže naknadno (često s odgodom N+1 do N+3) kao prihod u proračun, nakon ovjere troškova. Stoga se "EU sufinancirano" u ovom prikazu ne smije čitati kao "grad je platio manje".
- Pokrivenost izvora kapitalnih ulaganja po godinama:
- 2014.–2015. — samo Grad (bez proračunskih korisnika), nema razdiobe po izvorima (nedostaje tabela u izvoru). FOI poslan [email protected].
- 2016.–2017. — SVEUKUPNO (Grad + proračunski korisnici), izvori 5.1/5.2/5.6 iz CSV-a na data.gov.hr.
- 2018.–2020. — SVEUKUPNO, izvori 5.1/5.2/5.6 regex-ekstrakcijom iz PDF posebnog dijela (granularnost na razini glave).
- 2021. — SVEUKUPNO, izvori 5.1/5.2/5.6/5.7 (prva godina FSEU za potres), regex iz PDF-a (granularnost na razini aktivnosti).
- 2022. — SVEUKUPNO, izvori 5.1/5.2/5.4/5.5/5.6/5.7/5.8 (prva godina NPOO/RRF), regex iz PDF-a.
- 2023. — SVEUKUPNO, puni set 5.1–5.8, regex iz PDF-a.
- 2024.–2025. — strukturirani XLSX godišnjih izvještaja, puni set izvora.
- 2024.+ tekuće — iTransparentnost po pojedinačnoj uplati (puna šestostruka klasifikacija).