Preskoči na sadržaj

Tisuću ljeta Šibenika · 1066 — 2066

Šibenik 2066

Na svoj 1000. rođendan — grad od 150.000 stanovnika.

Možemo li biti više od onoga što jesmo?

01 · Osnovni podaci

Šibenik danas

Šibenik je danas prosperitetan grad. Suhe statistike ne mogu obuhvatiti kvalitetu, ali dat će nam osjećaj za razmjere i veličine. Šibenčana ima toliko da kada bi se primili za ruke i formirali lanac, mogli bi opasati zemlju oko ekvatora.*

42.599

stanovnika

Grad Šibenik, Popis 2021. U samom naselju Šibenik njih 31.115.

DZS, Popis 2021.

32.439

stanova

Od toga 16.882 nastanjena, 3.358 za odmor i 2.017 za poslovnu djelatnost.

DZS, Popis 2021., stambene jedinice, tab. 1.

22.794

zgrade

Sve zgrade unutar administrativne granice Grada, na 400 km².

Overture Maps, vlastiti izračun

17.442

zaposlenih

Popisom utvrđeno zaposlenih Šibenčana. Radnih mjesta u samom gradu ima nešto više — procjena je oko 19.000.

DZS, Popis 2021., tab. 12. i 18.; radna mjesta = procjena

* Pod uvjetom da imaju raspon ruku od 1 km. Ekvator je dug 40.075 km, Šibenčana je 42.599.

02 · Obala je budućnost Hrvatske

More privlači ljude

Milijuni dolaze ljeti, tisuće odlučuju ostati stalno. Kvadrat stana na obali stoji puta više nego u unutrašnjosti: prema eura. Od šest najskupljih županija u Hrvatskoj pet su primorske, od kopnenih parira im samo Zagreb.

03 · Zašto baš Šibenik

Grad koji su osnovali Hrvati

Šibenik je prvi grad koji su osnovali Hrvati i označava prekretnicu od rasturanja gradova prema gradogradnji. U Šibeniku je rođen hrvatski urbanizam i prvi put u kamenu izražen hrvatski optimizam — tamo i tada smo počeli zidati i do danas nismo stali.

I nećemo.

Božić 1066.

Petar Krešimir IV. izdaje ispravu u kojoj se prvi put spominje Šibenik. Od nastanka on dijeli sudbinu malog naroda stisnutog između planina i mora.

2066.

Tisuću godina kasnije, budućnost Šibenika više nego ikad ovisi o nama samima. Jesu li naše ruke dovoljno snažne da napune mješalice — i hoće li mješalice izdržati?

04 · Rast je moguć

Malta, Uppsala, Utrecht… gradovi rastu i na sjeveru i na jugu

Diljem svijeta pada broj djece po obitelji, međutim, to ne povlači ravnomjerno smanjivanje gradova. Naprotiv, gradovi su važniji nego ikad. Oni koji u budućnost gledaju optimizmom postaju mjesta gdje se ona gradi i privlače ljude koji žele ostvariti svoje snove.

Malta

+102.130 ljudi u deset godina

S 417.432 (2011.) na 519.562 (2021.) — rast od 24,5 % u jednom desetljeću, najveći ikad zabilježen između dva popisa. Otok je to manji od Šibensko-kninske županije, robusne ekonomije, radišan, ambiciozan.

NSO Malta, Census 2021

Uppsala

33.000 stanova u zamjenu za prugu

Četvrti švedski grad ima 249.845 stanovnika i prognozira 308.000 do 2050. Država gradi četiri kolosijeka prema Stockholmu i dvije nove postaje, a grad se zauzvrat obvezao isplanirati 33.000 stanova u južnim četvrtima. Pruga kreće u promet 2034. Svijetu se pritom predstavlja stranicom A place to grow (otvara se u novoj kartici).

Uppsala kommun, Befolkningsprognos 2025.–2050.; Trafikverket, Fyra spår Uppsala

Utrecht

+110.000 ljudi do 2045.

Četvrti nizozemski grad ima 378.140 stanovnika, a vlastita prognoza kaže 400.000 već 2030. i 488.000 do 2045. Prostorna strategija do 2040. planira 60.000 novih stanova, a najveće gradilište u Nizozemskoj — Groot Merwede i Rijnenburg sa 75.000 stanova — otključava nova tramvajska pruga Merwedelijn.

Gemeente Utrecht, Bevolkingsprognose 2026; Ruimtelijke Strategie Utrecht 2040

05 · Grad je tržište rada

Temelj svega je izvrsna povezanost

Gradovi su prije svega tržišta rada. Što je grad bolje povezan to je njegovo tržište rada veće, što je ono veće to privlači više firmi i ekonomske aktivnosti. Grad ne određuju njegove administrativne granice nego odgovor na pitanje „koliko ljudi ovdje može stići na posao za otprilike pola sata“. Uz to, važna je i regionalna i međunarodna povezanost. Pozicioniranje Šibenika uz buduću obalnu prugu Jadranskih željeznica stavlja ga na sat vremena ugodne vožnje od dvije zračne luke (splitske i zadarske) — standard kojim se ne mogu pohvaliti niti mnogo veći gradovi. Ista pruga cijeli primorski potez od Zadra do Splita čini njegovim tržištem rada.

ZL Zadar Biograd Pirovac Tribunj Vodice Srima Šibenik Zapad ŠIBENIK Ražine Perković Prgomet Kaštel Stari ZL Split

ZG

Zagreb

3 h željeznicom

Preko Perkovića i Knina, prugom koja već postoji i čeka obnovu (uz obnovljenu ličku prugu).

S

Zračna luka Split

1 h željeznicom

Preko Perkovića, novouređenom i ispeglanom trasom.

Z

Zračna luka Zadar

1 h željeznicom

Jadranska obalna željeznica: nastavak od Tribunja uz more, preko Pirovca i Biograda do Zemunika.

Simulacija vožnje.
Željeznički vijadukt kraka V prelazi šibenski zaljev na vitkim stupovima; na suprotnoj obali terasasti blokovi plana, snimljeno s razine mora u 3D šetnji
Prugu prema Vodicama podržava novi most preko šibenskog kanala.

Otvori trasu u prijevozu → (otvara se u novoj kartici) Stani pod most u 3D šetnji → (otvara se u novoj kartici)

06 · Mi gradimo prugu, pruga gradi nas

Jadranska pruga je nova jadranska magistrala

Šibenik je već povezan sa Splitom i Kninom, ta pruga predstavlja temelj. Ona će biti obnovljena i blago ispeglana (da se izbjegne potreba ulaska u Perković) uz dizanje brzine na 160 km/h. „Jadranske željeznice“ je projekt potpuno nove dužobalne pruge od Istre do Prevlake. Dionica od Šibenika do Zadra bit će njen prvi dio.

2026.

Danas: pruga iz 1877. do Perkovića i dalje prema Splitu.

puna siva crta — postojeća pruga (OSM) · obojano — nova pruga kako se gradi

07 · Urbana forma

Tradicionalni urbanizam kao temelj

Sto pedeset tisuća ljudi stane u 15 km² pri gustoći od 100 stanovnika po hektaru, što se postiže srednje visokim blokovima zgrada. Blokovska gradnja omogućava dovoljno gustoće da opravda investicije u infrastrukturu i podrži radnje i restorane. Ona također omogućava balans između javnog prostora i privatnosti i mira stanara (zahvaljujući dvorištima). U isto vrijeme štedi prostor i čuva prirodu izbjegavajući beskrajno širenje malih kućica.

Ulični pogled na blok iz plana u 3D šetnji: kamena fasada sa zelenim škurama, prizemlje s lokalima, niz se nastavlja niz ulicu
Blok iz plana, snimljen u 3D šetnji.

Blok kao temeljna jedinica

Obodne zgrade, dvorište unutra, prizemlje za lokale.

Sve na deset minuta hoda od željezničke postaje

Blizina željezničke postaje osigurava odličnu povezanost između stanovanja, posla i rekreacije.

Poštivanje tradicije

Zgrade koriste tradicionalne materijale na fasadama: kamen, drvo (škure). Krovovi gdje postoje koriste kupu kanalicu.

Otvori cijeli plan u Urban Game Theory → (otvara se u novoj kartici)

08 · Rast

Bloketu po bloketu gradi se grad

09 · Financiranje

Ko to more platit?

Onaj tko profitira od transformacije nepovezanog kamenjara u vrhunski povezano urbano građevinsko zemljište.

Cijena pruge

1,8 – 3,0 mlrd €

121 km, od splitske do zadarske zračne luke, 15 – 25 M€ po kilometru

Gradski proračun

100 M€ godišnje

cijeli proračun Grada Šibenika za 2025.

Pruga stoji koliko godišnjih gradskih proračuna.

Grad ne može sam platiti prugu iz proračuna. Zato će država popraviti svoj dio, a novu prugu (dužobalnu) će graditi Jadranske željeznice — odvojena tržišno kotirana firma koja će prikupiti kapital na burzi. Ona će od početka biti ustrojena kao transportno-nekretninski poduhvat kojem je plan zaradu od naplate vožnji pojačati zaradom od rasta cijena povezanog zemljišta.

1

Postojeća pruga

Država i EU

HŽ Infrastruktura je ionako vlasnik pruge, a europski novac (CEF, Kohezijski fond) pokriva do 85 % takvih projekata. Grad gradi i gura politički konsenzus: studije, tribine, prostorne planove.

2

Nova pruga i grad oko nje

Nova pruga financira se zahvaćanjem novostvorene vrijednosti na zemljištima oko nje.

Kopenhagen je 1993. s državom osnovao Ørestadsselskabet — grad 55 %, država 45 % — uložio zemljište, uzeo državno zajamčene kredite i prodajom građevinskog prava platio metro koji je to zemljište učinio vrijednim.

10 · Land value capture

Zahvaćanje novostvorene vrijednosti

Prenamjena i urbanizacija stvorit će ogromnu materijalnu vrijednost. Na području od ≈ 120 ha bit će sagrađeno 27.705 stanova i apartmana, ukupne vrijednosti ≈ 4,2 mlrd €.

Ključ uspjeha ovog poduhvata je zahvaćanje dijela novostvorene vrijednosti i njeno usmjeravanje u prateću infrastrukturu: prugu i ulice. To će zahvaćanje biti u različitim formama: komunalnih doprinosa, komunalnih naknada, poreza na nekretnine te poreza na konverziju zemljišta u građevinsko.

27.705 stanova iz plana × 65 m² × 2.325 €/m² (MPGI-jeva prosječna cijena za Grad Šibenik, bez PDV-a) ≈ 4,2 mlrd €. Površina je otisak nacrtanih blokova s ulicama među njima.

11 · Tisuću godina

Pogled unatrag i naprijed

Šibenik nikad nije rastao ravnomjerno. Rastao je u skokovima, svaki put kad bi se pojavio razlog: biskupija, katedrala, pruga, tvornica. Sljedeći poticaj je nova pruga kroz grad.