1. Cash-flow — rashodi i prihodi iz EU izvora
Godišnji iznos iz Izvještaja o prihodima i rashodima prema izvorima financiranja. "EU" sumira izvore 5.1 (izravne pomoći od EU institucija), 5.6 (ERDF / ESF+ prijenosi), 5.7 (Fond solidarnosti EU — potres) i 5.8 (NPOO / RRF).
Svaki stup pokazuje iznos iz EU izvora po podizvoru; crna linija je ukupni proračun za tu godinu (za % pogled: udio EU rashoda u ukupnim rashodima).
2. EU prihodi po ekonomskoj klasifikaciji (konto)
Ista priča iz druge perspektive: konto 632 (izravne pomoći od EU institucija) + konto 638 (pomoći temeljem prijenosa EU sredstava). Ovi iznosi moraju se približno slagati s EU prihodima po izvorima iz prethodnog grafa.
Godine s 0 nisu nužno nule — neke godine podaci o konto-razini nisu izvađeni iz PDF izvještaja.
3. Portfelj EU projekata Grada Zagreba 2007.–2024.
Ovo NIJE ista veličina kao gornji cash-flow. Ovdje: ukupan ugovoreni iznos bespovratnih sredstava po projektu, raspoređen po godini završetka (za provedene) odnosno godini početka (za projekte u provedbi). Izvor: data.zagreb.hr open-data.
Najveći programi po ukupnim bespovratnim sredstvima
| Program | Projekti | Bespovratno (€M) | Ukupan proračun (€M) |
|---|
4. Usporedba mandata — Bandić vs Tomašević
Je li sadašnja gradska uprava stvarno povukla više EU sredstava od prethodne? Dvije stvari su u igri:
- FSEU (izvor 5.7) i NPOO/RRF (izvor 5.8) institucijski nisu bili dostupni prethodnoj upravi — FSEU traži katastrofu (potresi 2020.), NPOO je EU instrument osmišljen tek 2021. Oba spadaju pod Tomaševića ne zbog snalažljivosti nego zbog kalendara.
- Osnovni EU fondovi (izvori 5.1 i 5.6) — ERDF, ESF/ESF+, direktni EU programi — bili su dostupni objema upravama. Ovo je poštena usporedba.
Svijetla pozadina označava Bandićev mandat (do 28. 2. 2021.), prijelazni ton 2021. (dvije uprave u istoj godini), i drugi nijansiran blok je Tomaševićev mandat (od 3. 6. 2021.). FSEU i NPOO traci (žuti i tirkizni) fizički su bili nemogući prije 2021.
Prosjeci po razdoblju — samo osnovni EU (izvori 5.1 + 5.6)
Ovo isključuje FSEU i NPOO jer prethodna uprava nije ni imala pristup. Sve vrijednosti u milijunima EUR, godišnje.
| Bandić 2016.–2020. |
Bandić zreli 2018.–2020. |
Tomašević 2022.–2025. |
|
|---|---|---|---|
| Prosjek po godini | €13,9 M | €21,6 M | €32,4 M |
| Najbolja godina | 2019.: €32,4 M | 2019.: €32,4 M | 2023.: €44,9 M |
| Zadnja godina mandata | 2020.: €20,3 M | 2025.: €35,4 M | |
Koliko od "EU boom-a" otpada na nove instrumente?
Kumulativno 2022.–2025., razdoblje Tomaševićeve uprave:
| Izvor | Iznos (M EUR) | Udio | Dostupno Bandiću? |
|---|
Što ovi brojevi zaista govore
Da, Tomaševićeva uprava je službeno primila više EU novca po godini nego Bandićeva — ali kontekst je bitan:
- Većina razlike nisu novi "ugovori", već instrumentalni kalendar. FSEU (~€162 M kroz 2022./2023.) i NPOO (~€109 M kroz 2024./25.) zajedno čine ~68% EU novca pod Tomaševićem. Bandić im jednostavno nije mogao pristupiti — FSEU nije postojao bez potresa, NPOO nije postojao kao instrument dok on nije bio premijer.
- Na usporedivim sredstvima ostaje neka razlika, ali mnogo manja. Prosjek Tomaševićeve uprave na osnovnim EU izvorima (€32,4 M/god.) jest 1,5× iznad Bandićevog zrelog razdoblja (€21,6 M/god.). To nije "duplo više", a tek 1,4× ako uspoređujemo najbolje godine (2023. vs 2019.).
- Timing N+3 pravila također iskrivljuje sliku: projekti OP Konkurentnost i kohezija 2014.–2020. moraju biti ugovoreni do kraja 2020. (Bandićevo vrijeme), ali isplate idu do kraja 2023. (Tomaševićevo vrijeme). Stoga 62% 2023. završetaka (€66 M od €108 M OP KiK grant-ova) zapravo zatvara Bandić-era ugovore.
- 2024. je praktički jednaka 2020. (€21,0 M vs €20,3 M na osnovnim EU fondovima). Na njenu usporedbu najbolji test "tko stvarno pulje više" — i ishod je rovovski izjednačen.
Pošteno čitanje: "Pulje više EU novca" je tehnički točno, ali uglavnom zbog novih instrumenata koji Bandiću uopće nisu bili na raspolaganju. Na usporedivim EU fondovima, Tomaševićeva uprava je trenutno na ~1,4×–1,5× pace-u Bandićevih zrelih godina, i taj "boost" može djelomično biti posljedica zatvaranja Bandić-era ugovora po N+3 pravilu, a ne novih ugovora.
Napomena o podacima: 2014.–2015. nedostaju iz cash-flow niza (PDF format prerano, opći dio ne sadrži izvor-tabelu). 2021. je prijelazna godina (Bandić do 28. 2., Pavičić-Vukičević privremeno, Tomašević od 3. 6.). Usporedba bi bila robusnija s 2014. i 2015., ali pre-2021 niz je dovoljno kompletan da se trend vidi.
Pojmovi i kratice
Izvori financiranja (klasifikacija proračuna)
Zagreb svaki euro rashoda označava jednim izvorom financiranja. Za EU temu relevantni su ovi izvori — prva četiri su EU, peti (5.2) često izgleda kao EU ali nije.
| Izvor | Naziv | Što uključuje | EU? |
|---|---|---|---|
| 5.1 | Pomoći od inozemnih vlada i tijela EU | Izravna sredstva EU institucija (Horizon / Obzor, CEF, LIFE, Erasmus+ ugovori), plus manji iznosi od stranih država. | DA |
| 5.6 | Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava | EU sredstva koja idu kroz državne operativne programe: ERDF, ESF/ESF+, KF, EPFRR. Najveći kanal za gradove. | DA |
| 5.7 | Fond solidarnosti Europske unije | FSEU. Za Zagreb — potresi 2020.; ogromni iznosi u 2022./2023. | DA |
| 5.8 | Mehanizam za oporavak i otpornost | RRF, u Hrvatskoj nositelj NPOO-a. Pojavljuje se od 2024. | DA |
| 5.2 | Pomoći iz drugih proračuna | Prijenosi od države, županija, općina. Nije EU — iako država ponekad kroz taj kanal preusmjerava EU novce. | NE |
| 5.4 | Pomoći od međunarodnih organizacija | UN, Vijeće Europe, OECD, pojedinačno EGP financijski mehanizam (Norveška/Island/Lihtenštajn). | NE |
| 5.5 | Pomoći od izvanproračunskih korisnika | Hrvatski fondovi (FZOEU, HZZ, HBOR…). Domaći. | NE |
EU fondovi i instrumenti
Većina EU fondova radi u sedmogodišnjim programskim razdobljima usklađenim s EU višegodišnjim financijskim okvirom (MFF): 2000.–2006., 2007.–2013., 2014.–2020., 2021.–2027.. N+3 pravilo u praksi produžuje provedbu svakog ciklusa za 2–3 godine. Hrvatska sudjeluje od članstva 2013., uz pretpristupne programe prije.
| Kratica | Puni naziv | Razdoblje | Svrha |
|---|---|---|---|
| ERDF / EFRR | European Regional Development Fund Europski fond za regionalni razvoj |
od 1975., ciklusi 2014.–2020., 2021.–2027. | Infrastrukturna ulaganja, zelena tranzicija, urbani razvoj. Za Zagreb glavni kanal kroz OP Konkurentnost i kohezija. |
| ESF | European Social Fund Europski socijalni fond |
od 1957. (osnivački), ciklus 2014.–2020. | Zapošljavanje, obrazovanje, socijalna uključenost. Naslijeđen ESF+-om 2021. |
| ESF+ | European Social Fund Plus | 2021.–2027. | Nasljednik ESF-a; spojio nekoliko prethodnih socijalnih instrumenata. |
| CF / KF | Cohesion Fund Kohezijski fond |
od 1994., ciklusi 2014.–2020., 2021.–2027. | Velika infrastruktura (promet, okoliš) u zemljama s BDP-om ispod 90% EU prosjeka. |
| RRF | Recovery and Resilience Facility Mehanizam za oporavak i otpornost |
2021.–2026. (jednokratni instrument) | EU post-COVID paket od €723 mlrd. U Hrvatskoj se provodi kroz NPOO. |
| NPOO | Nacionalni plan oporavka i otpornosti | 2021.–2026. | Hrvatski plan za RRF (€9,9 mlrd. nakon revizije 2023.). |
| FSEU | EU Solidarity Fund Fond solidarnosti Europske unije |
od 2002. (trajni) | Pomoć za velike prirodne katastrofe. Za Zagreb — potresi 22.3.2020. i 29.12.2020. |
| CEF | Connecting Europe Facility Instrument za povezivanje Europe |
CEF 1: 2014.–2020.; CEF 2: 2021.–2027. | Transport, energija, digitalne mreže. Izravno upravlja EU (pada pod izvor 5.1). |
| IPA | Instrument for Pre-accession Assistance | IPA I: 2007.–2013.; IPA II: 2014.–2020.; IPA III: 2021.–2027. | Pretpristupni fondovi. Za Zagreb značajno do 2013. (članstvo), i dalje kao Interreg IPA prekogranični. |
| PHARE | Poland and Hungary Assistance for Restructuring Economy | 1989.–2006. (za HR 2005.–2007.) | Najstariji pretpristupni program, prethodnik IPA-e. |
| CARDS | Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation | 2000.–2006. (za HR 2001.–2004.) | EU pomoć Zapadnom Balkanu; rani pretpristupni okvir za Hrvatsku. |
| FP7 | Seventh Framework Programme for Research and Technological Development | 2007.–2013. | EU istraživanje i razvoj. Prethodnik Obzora 2020. |
| Obzor 2020 / Horizon 2020 | Framework Programme for Research and Innovation | 2014.–2020. | Istraživanje i inovacije (€80 mlrd.). Zagreb sudjeluje u velikim konzorcijima. |
| Horizon Europe | Framework Programme for Research and Innovation | 2021.–2027. | Nasljednik Obzora 2020 (€95 mlrd.). |
| Erasmus (izvornik) | European Region Action Scheme for the Mobility of University Students | 1987.–2006. | Prvi program EU mobilnosti studenata. |
| LLP | Lifelong Learning Programme | 2007.–2013. | Uključivao Erasmus, Comenius, Leonardo, Grundtvig. Naslijeđen Erasmus+-om. |
| Erasmus+ | Programme for Education, Training, Youth and Sport | Erasmus+ 1: 2014.–2020.; Erasmus+ 2: 2021.–2027. | Mobilnost, suradnja škola, visoko obrazovanje, sport. U Zagrebu po broju projekata najviše — uglavnom škole. |
| eTwinning | European platform for school collaboration | od 2005. (dio Erasmus+-a) | Digitalna suradnja škola u EU. |
| LIFE | Financial Instrument for the Environment | od 1992., ciklusi 2014.–2020., 2021.–2027. | Zaštita okoliša, klima, bioraznolikost. |
| Interreg | European Territorial Cooperation | od 1990. (Interreg V: 2014.–2020.; Interreg VI: 2021.–2027.) | Međuregionalna / prekogranična / transnacionalna suradnja. Varijante: Europe, Central Europe, Mediterranean, Danube, IPA CBC, ADRION. |
| URBACT | Network programme for integrated urban development | URBACT III: 2014.–2020.; URBACT IV: 2021.–2027. | Mreže gradova, razmjena iskustava u urbanoj politici. |
| Kreativna Europa | Creative Europe | Ciklusi 2014.–2020. i 2021.–2027. | Kultura i audiovizualni sektor. |
| EIT | European Institute of Innovation and Technology | od 2008. | Inovacijske zajednice; za Zagreb relevantna EIT Urban Mobility. |
| IEE | Intelligent Energy Europe Inteligentna energija u Europi |
IEE I: 2003.–2006.; IEE II: 2007.–2013. | Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori. Naslijeđen dijelom kroz Horizon. |
| EGP fin. mehanizam | European Economic Area Financial Mechanism Financijski mehanizam EGP-a |
EGP I: 2004.–2009.; EGP II: 2009.–2014.; EGP III: 2014.–2021.; EGP IV: 2021.–2028. | Sredstva Norveške, Islanda i Lihtenštajna — NIJE formalno EU (izvor 5.4), ali često u istom kontekstu. |
| ITU | Integrated Territorial Investment Integralno teritorijalno ulaganje |
2014.–2020., 2021.–2027. (unutar OP KiK) | Mehanizam za urbana područja unutar OP Konkurentnost i kohezija. Zagreb je jedan od 8 ITU gradova u RH. |
| OP KiK | Operativni program "Konkurentnost i kohezija" | OP KiK 1: 2014.–2020.; OP KiK 2: 2021.–2027. | Glavni operativni program za ERDF + KF u RH. |
| OP ULJP | Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali" | 2014.–2020. (ESF); 2021.–2027. je OP ULJP II (ESF+). | Glavni operativni program za ESF / ESF+ u RH. |
| OP Razvoj ljudskih potencijala | Operativni program Razvoj ljudskih potencijala | 2007.–2013. | Prethodnik OP ULJP — ESF u prvom programskom razdoblju za Hrvatsku. |
| OP Zaštita okoliša | Operativni program Zaštita okoliša | 2007.–2013. | IPA-OP prethodnik ERDF/KF dijela OP KiK-a. |
| EPFRR | Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) | od 2005., ciklusi 2014.–2020., 2023.–2027. | EU fond za poljoprivredu. Za Zagreb marginalno. |
| AMIF | Asylum, Migration and Integration Fund | AMIF 1: 2014.–2020.; AMIF 2: 2021.–2027. | EU fond za azil, migracije i integraciju. |
| DEAR | Development Education and Awareness Raising | od 2003., tekući pozivi | EU program za razvojno obrazovanje i podizanje svijesti. |
| ORF-E | Otvoreni regionalni fond za energiju za JI Europu | od 2008. | Njemačka (GIZ) financirana inicijativa — NIJE EU, ali u projektnoj evidenciji Grada. |
| Europa za građane | Europe for Citizens | 2007.–2013., 2014.–2020. | Aktivno građanstvo, sjećanje, bratimljenja. Naslijeđen CERV-om 2021. |
| Progress | Programme for Employment and Social Solidarity | 2007.–2013. | EU program za zapošljavanje i socijalnu politiku. |
Ekonomska klasifikacija — EU konta
Kada primljenu EU pomoć Grad knjiži na prihodnoj strani, pojavljuje se u razredu 6 pod ovim kontima:
| Konto | Naziv |
|---|---|
| 632 | Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU (izravno od EU) |
| 6321 | Tekuće pomoći od međunarodnih organizacija |
| 6323 | Tekuće pomoći od institucija i tijela EU |
| 6324 | Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU |
| 638 | Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava (prijenos kroz državni proračun) |
| 6381 | Tekuće pomoći temeljem prijenosa EU sredstava |
| 6382 | Kapitalne pomoći temeljem prijenosa EU sredstava |
Svi EU programi u podacima
Auto-popunjeno iz zagreb_eu_projekti. Brojevi u zagradama
su broj projekata po programu.
5. EU projekti — pojedinačni unosi 2023. i 2024.
Iz tablice Izvještaj o korištenju sredstava fondova EU u godišnjim izvještajima: po projekt linija pokazuje ugovoreni iznos, EU sufinanciranje, prihode iz EU izvora u toj godini i ukupno od početka realizacije, te rashode plaćene iz EU izvora u toj godini.
| Razdjel | EU program / fond | Projekt | Ugovoreno | EU sufin. | Prihodi god. | Rashodi god. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| UKUPNO za odabrani filter | ||||||
Izvor: 2024. iz službenog xlsx priloga godišnjem izvještaju; 2023. iz
PDF-a godišnjeg izvještaja, ekstrakcija putem
etl/ingest/load-eu-fondovi-pdf-llm.js. 2021. i 2022. PDF-ovi
nemaju usporedivu tablicu, zato nisu prikazani.
Izvori i metodologija
Kvaliteta podataka varira po godinama:
| Godina | Cash-flow izvori | Konto-razina | Portfelj |
|---|
- Iznosi iz HRK (do 2022.) konvertirani po fiksnom tečaju 1 EUR = 7,53450 HRK.
- 2024.+ podaci dodatno su dostupni kroz platformu transparentnost.zagreb.hr po razini pojedinačnih uplata.
- 2025. je samo polugodište; cijela godina bit će dostupna kad Skupština u 6/2026. usvoji godišnji izvještaj.
- Za pre-2014. razdoblje konto-razina sada uključuje 2012. i 2013. iz godišnjih PDF-ova; 2003.–2011. još ovise o MFIN agregatima s data.gov.hr.