Grad Zagreb · dug i trošak financiranja

Dug Zagreba: Grad, jamstva i Holding

Jedna stranica za tri različite izloženosti: izravni dug Grada, aktivna jamstva i suglasnosti prema gradskim subjektima, te konsolidirani dug Zagrebačkog holdinga. Kamatni trošak Grada dolazi iz izvršenja proračuna.

1. Sažetak za 2025.

Ovi iznosi nisu jedna zbrojiva definicija duga. Jamstva su potencijalna obveza Grada, a Holding je zasebna konsolidirana grupa čiji dio duga već može imati gradsko jamstvo.

2. Grad Zagreb — izravni dug od 2001.

Najdulji konzistentni niz je povijesna tablica iz godišnjeg izvještaja za 2018.: stanje izravnog duga na 31. 12., plaćeni anuiteti i prihodi / primici proračuna. Nakon 2018. Zagreb mijenja strukturu izvještavanja pa nastavak dolje odvajamo kao detaljniju noviju seriju.

Lijeva os (€): izravni dug i plaćeni anuiteti. Desna os (%): anuiteti kao udio u prihodima i primicima.

3. Grad Zagreb — novija struktura duga, cesija i jamstava

Od 2018. izvještaji daju više komponenti: financijske kredite, robne zajmove, kratkoročne i beskamatne zajmove, cesije te aktivna jamstva. Graf zato prikazuje dvije linije duga: užu izravnu mjeru i širu mjeru gdje je objavljena zajedno s cesijama.

Godina Izravni dug Šira mjera Cesije Jamstva Napomena

4. Glasnik — dugi niz jamstava i kreditne opterećenosti

Službeni glasnik u starijim godišnjim izvještajima objavljuje stanje aktivnih jamstava i planirane anuitete po kreditima za koje je Grad dao jamstvo. To nije konsolidirani dug Holdinga, nego službena potencijalna izloženost Grada i plan otplate koji ulazi u račun kreditne opterećenosti.

Godina Aktivna jamstva Osnova

Planirani teret iz zadnjeg dostupnog starog izračuna

Tablica prikazuje najnoviji stari izračun kreditne opterećenosti pronađen u Glasniku. Iznosi su planski anuiteti u EUR, ne stvarno izvršenje.

Godina dospijeća Krediti Grada Jamstva Ukupni teret Opterećenost

5. Grad Zagreb — kamate u izvršenju proračuna

Kamatni odljev iz proračuna je konto 342: Kamate za primljene kredite i zajmove. Za usporedbu je dodan i udio kamata u ukupnim rashodima.

Godina Kamate 342 Financijski rashodi 34 Udio u rashodima Izvor

6. Je li 2021. bila fiskalni ponor?

Za političku tvrdnju da je Grad 2021. bio “na rubu ponora” sirovi dug nije dovoljan. Ovdje se isti podaci stavljaju u odnos s prihodima, dospjelim obvezama, knjigovodstvenom imovinom i izloženošću Holdinga. Prihodi u omjerima su proračunski prihodi bez primitaka od novog zaduživanja.

Godina Prihodi Šira mjera duga Dug / prihodi Jamstva / prihodi Kamate / prihodi Dospjele nepodmirene obveze Rezultat godine Napomena

Račun financiranja nakon 2021.

Konto 84 prikazuje primitke od zaduživanja, a konto 54 otplatu glavnice. Neto vrijednost nije “dobitak” ili “gubitak”, nego grubi znak povećava li se ili smanjuje oslonac na novo financiranje u toj godini.

Godina Primici od zaduživanja 84 Otplata glavnice 54 Neto zaduživanje

Što se promijenilo 2020. prema 2021.?

Tablica razdvaja redovne prihode i rashode od računa financiranja. To je važno jer se skok šire mjere duga 2021. ne vidi kao jednako velik skok potrošnje: velik dio promjene je klasifikacija kratkoročnih i državnih beskamatnih zajmova, te otplata glavnice u računu financiranja.

Skupina Konto 2020. 2021. Promjena %

7. Kako se dug stvara i refinancira

Zagrebov gradski dug nije jedna vrsta instrumenta. U izvještajima se miješaju bankovni investicijski krediti, HBOR/EBRD i državni zajmovi, robni krediti za nekretnine, cesije te jamstva za gradska društva. Zbog toga je jednako važno gledati instrument, rok dospijeća i tko zaista nosi obvezu.

8. Zagrebački holding — konsolidirani dug i trošak kamata

Holding se prati iz konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja: primljeni krediti i najmovi, izdane obveznice, novac, neto dug te financijski rashodi. Računovodstveni trošak kamata nije isto što i proračunski odljev Grada na kontu 342.

Godina Krediti i najmovi Obveznice Bruto zaduženje Neto nakon novca Objavljeni neto dug Trošak kamata Financijski rashodi

9. Pregled aktivnih kredita 2021.–2025.

Po-kreditni pregled iz tablica „STANJE OBVEZA PO KREDITIMA I ZAJMOVIMA" iz godišnjih izvještaja. Svaki redak je jedan ugovor: vrsta instrumenta, banka/institucija, kamatna stopa, rok dospijeća, otplaćeno u godini i stanje na 31. 12. Suma stanja po kategorijama mora odgovarati objavljenom SVE UKUPNO za tu godinu.

Godina
R.br. Kategorija Vrsta / namjena Kreditor Kamatna stopa Rok Ugovoreni iznos Stanje 1. 1. Otplata u godini Stanje 31. 12.
UKUPNO za odabranu godinu

Izvor: Godišnji izvještaji Grada Zagreba; ekstrakcija putem etl/ingest/load-debt-schedule-llm.js (Sonnet 4.6, struktura iz PDF tablica). Suma stanja na 31. 12. usklađena je sa SVE UKUPNO unutar €1 zaokruženja.

10. Plan otplate ugovorenog duga do 2036.

Koliko će Grad godišnje vraćati po kreditima i zajmovima ugovorenima do 31. 12. 2025.: glavnica + kamata prema planu otplate iz godišnjeg izvještaja. Buduća nova zaduženja (npr. najavljeni IFC kredit) nisu uključena, pa je stvarni budući teret veći.

Izvor: Godišnji izvještaj 2025., „Plan otplate ugovorenih kredita i zajmova za razdoblje 2025.–2036." Stupac 2025. je već izvršena otplata.

11. Zajmovi koje Grad daje

Obrnuta strana duga: pozajmice koje Grad daje svojim tvrtkama i ustanovama. Stanje potraživanja bilo je godinama zanemarivo, a 2025. skače na 19,7 mil. € zbog pozajmice ZET-u od 18,0 mil. € za nabavku tramvaja.

Godina Stanje potraživanja 31. 12. (€) Napomena

Izvor stanja: izvještaji o danim zajmovima iz godišnjih izvještaja 2021.–2025. Tokovi (dano / vraćeno) su konto 51 i 81 iz izvršenja.

12. Imovina Grada 2002.–2025. (bilanca)

Knjigovodstvena imovina iz godišnje bilance (MFIN, razina 22 — konsolidirani gradski proračun; brojke se do eura slažu s gradskim Izvješćem o stanju imovine). Skok 2025. na 3,98 mlrd. € dolazi od revalorizacije zgrada, prijenosa ~1.300 stanova iz Holdinga (278,4 mil. €) i 930,5 mil. € investicija u tijeku.

Nefinancijska + financijska imovina (stupci, lijeva os) i ukupne obveze (linija). HRK godine preračunate po 7,53450. Knjigovodstvena vrijednost nije likvidna rezerva — škole, ceste i javni objekti ne mogu se tretirati kao gotovina.

13. Izvori i granice usporedbe